San Marino
- Za ostala značenja, vidi San Marino (razvrstavanje).
Republika San Marino San Marino |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Libertas (latinski) "Sloboda" |
||||||
Državna himna: ""Inno Nazionale della Repubblica"" | ||||||
Službeni jezici | italijanski1 | |||||
Demonim | Sanmarinci (Sammarinese) | |||||
Vlada | Parlamentarna republika | |||||
- | Kapetani regenti | Alessandro Rossi Milena Gasperoni |
||||
osnivanje | ||||||
- | nezavisnost od Rimskog Carstva | 3. septembar 301. (tradicionalno) | ||||
- | Ustav | 8. oktobar 1600. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 61,2 km2 (220..) | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za jul 2008. | 29.973 (209..) | ||||
- | Gustoća | 489/km2 (20..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2007 | |||||
- | Ukupno | 1662 mil. $ (195..) | ||||
- | Per capita | 34.100 $ (23..) | ||||
HDI | n/a Greška: Pogrešan unos • n/a. |
|||||
Valuta | Euro (€) (EUR) | |||||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | |||||
- | Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) | ||||
Pozivni broj | +378 | |||||
Svetac zaštitnik | Sv. Agatha | |||||
Web domena | .sm |
San Marino (tal. izg. [sam maˈriːno]; službeno Republika San Marino, tal. Repubblica di San Marino; poznat i kao Prejasna Republika San Marino, tal. Serenissima Repubblica di San Marino), država na sjeveroistočnim obroncima Apenina, sa svih strana okružena Italijom; obuhvaća 61,2 km2. Ova enklava je poslije Vatikana i Monaka najmanja država u Europi. Smatra se državom s najdužim kontinuiranim postojanjem, kao i najstarijim još danas primjenjivanim ustavom.
Historija[uredi | uredi kod]
Smatra se da je San Marino najstarija do danas postojeća republika na svijetu jer ju je po tradiciji osnovao kršćanski svetac sv. Marin (San Marino), rodom s otoka Raba u današnjoj Hrvatskoj, 301. godine, bježajući od progona rimskih careva. Stalno u centru sukoba između porodica Rimini i Monefeltro, San Marino je uspio odbraniti svoju nezavisnost i vremenom čak i proširiti svoju teritoriju.
Papa je priznao suverenost i nezavisnost San Marina 1631. godine. Francuska pod vlašću Napoleona je prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost San Marina (1797. godine, a ostale evropske zemlje su to učinile 1815. godine na Bečkom kongresu. Unatoč službenoj nezavisnosti, San Marino u velikoj mjeri zavisi od Italije budući da je nakon ujedinjenja Italije u 19. vijeku postala potpuno okružena italijanskim
San Marinom je od 1945. do 1957. godine vladala koalicija socijalista i komunista, koju je zamijenila vlada demokršćana. Od 1973. godine sve do danas, San Marinom upravlja koalicija socijalista i demokršćana.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Procjenjuje se da je San Marino 2009. godine imao 31.000 stanovnika. Od toga su 83,1% osobe rođene u San Marinu, a 12% su Talijani. Prosječna gustoća stanovnika iznosi 508 stanovnika/km². 92,3% stanovništva su katolici, a 3% su ateisti.
Stanovništvo govori talijanskim, koji je i službeni jezik u San Marinu.
Etničke grupe[uredi | uredi kod]
Politika[uredi | uredi kod]
Consiglio Grande e Generale ("Veliko i opće vijeće") je predstavničko tijelo (parlament), čije članove građani biraju svakih pet godina. Parlament bira svakih šest mjeseci (1. travnja i 1. listopada) dva člana iz svojih redova koji će obnašati dužnost Capitani Reggenti ("Kapetana regenta"). Kapetani regenti i kabinet čine izvršnu vlast.
Vijeće također bira Consiglio dei XII ("Vijeće dvanaestorice"), koji čine sudbenu vlast za vrijeme mandata Vijeća.
Ekonomija[uredi | uredi kod]
San Marino nema prirodnih resursa, tako da se njegova teritorija pre svega koristi za poljoprivredu. Uzgajaju se žitarice, vino, masline i voće. Od životinja uzgajaju se goveda i svinje. Sve do šezdesetih godina prošlog veka stanovnici San Marina su živeli pre svega od poljoprivrede. Od tada počinju da se razvijaju i druge delatnosti kao što su zanastvo, trgovina i pre svega turizam. San Marino pre svega izvozi vino, lan, zanatske proizvode i markice. Prodaja markica predstavlja 10% bruto domaćeg proizvoda. Drugi veliki izvor profita je turizam, koji direktno ili indirektno čini 60% državne zarade. Stanovnici San Marina ne plaćaju nikakav ili vrlo mali porez. Prosečna godišnja zarada iznosi 10300 dolara. 52% aktivnog stanovništva radi u sektoru usluga, 41% u sekundarnom sektoru i 7% u poljoprivredi. Od januara 2002. zvanični novac San Marina je evro, a pre toga to je bila italijanska lira.
Sport[uredi | uredi kod]
San Marino je poznat po utrci Formule 1. Utrka se ne vozi na području San Marina, već 100 km sjeverozapadno, u Imoli. Do toga je došlo 1980. kada je Velika nagrada Italije iz Monze prebačena u Imolu. Međutim, već se slijedeće godine utrka za Veliku nagradu Italije ponovno vratila u Monzu, a utrka u Imoli se od 1981. vozi kao Velika nagrada San Marina.
San Marino ima i vlastitu nogometnu reprezentaciju, kao i nogometnu ligu. 1931. godine osnovan je Nogometni savez.
Naselje[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Sekretarijat vanjskih poslova San Marina
- Zvanična web prezentacija San Marina
- Radio-televizija San Marina
- [https://web.archive.org/web/20050720010319/http://www.formula1.sm/ Arhivirano 2005-07-20 na Wayback Machine-u Velika nagrada San Marina Formule 1]