Węgrów
Węgrów
| |
---|---|
Centralni trg | |
Koordinate: 52°24′N 22°1′E / 52.400°N 22.017°E | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Mazovjecko |
Povjat | Węgrów |
Gradska prava | 1441.[1] |
Vlast | |
- gradonačelnik | Paweł Marchela |
Površina | |
- Ukupna | 35.51 km²[2] |
Stanovništvo (2020.) | |
- Grad | 12,452[2] |
- Gustoća | 350.7 stan. / km²[2] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 07-100[2] |
Karta | |
Węgrów je grad od 12,452 stanovnika[2] na istoku Poljske u Mazovjeckom vojvodstvu.[1]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Węgrów se prostire duž desne obale rijeke Liwiec, udaljen osamdesetak km istočno od Varšave. On je značajno cestovno raskršće.
Historija[uredi | uredi kod]
Węgrów je prvi put dokumentiran 1414., ali se predpostavlja da je nikao ranije kao trgovište na raskršću važnih puteva. Zna se da je status grada dobio 1441.[1]
U periodu između 1444.-1569. bio je domena Velike Kneževine Litvanije, nakon tog je zajedno sa Podlasijom postao domena Kraljevine Poljske.[1]
Počeo je ekonomski prosperirati tokom 16. vijeka na trgovini žitom sa na trgovačkoj Gdanjskom, a još više od 17. vijeka kad su se doselili škotski tkalci koji su razvili manufakturnu proizvodnju tkanina.[1]
U periodu od 16 do 18. vijeka bio je jedan od najvažnijih gradova reformacije u Poljskoj. U njemu su održavani evangelički sinodi sve do 1788., štampane važne knjige i djelovale teološke škole.[1]
Nakon Treća Podjele Poljske - Węgrów je 1795. podpao pod Austrijsku Monarhiju. Nakon tog je od 1809. bio dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva, a od 1815. je dio proruske Kongresne Poljske.[1]
Kod Węgrówa se 3. februara 1863. za poljskog ustanka odigrala bitka u kojoj su ruske trupe porazile ustanike Władysława Jabłonowskog i Jana Matlińskog.[1]
Węgrów je još od 1867. pa sve do 1975. bio administrativni centar, a od 1999. je centar vlastitog povjata.[1]
Za Njemačke okupacije Poljske od 1941. do 42. u gradu je djelovao geto u kom je živjelo oko 8.300 Židova, od kojih je oko 1000 odveženo u Logor Treblinka i pobijeno.[1]
U završnim danima Drugog svjetskog rata oko 60% grada je razoreno, pa je nakon rata obnovljeno.[1]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Najveće znamenitosti grada su barokna crkva podignuta početkom 18. vijeka i vijećnica (Dom Gdański) podignuta polovicom 18. vijeka.[1]
Privreda[uredi | uredi kod]
Węgrów je značajno cestovno raskršće i grad prehrambene (velika mljekara Hochland Polska) i tekstilne industrije. On je i mjesto u kom djeluju tvornice elektromotora, namještaja i plastičnih proizvoda.[1]
Poznat je po rukotvorinama (tkanine) sa folklornim motivima.[1]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Węgrów ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 „Węgrów” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 20.08. 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Poland, Mazowieckie” (engleski). City population. Pristupljeno 20.08. 2021.
- ↑ „Miasta partnerskie” (poljski). Miasto Węgrów. Pristupljeno 20. 8. 2021.