Węgrów

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Węgrów
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 52°24′N 22°1′E / 52.400°N 22.017°E / 52.400; 22.017
Država  Poljska
Vojvodstvo Mazovjecko
Povjat Węgrów
Gradska prava 1441.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Paweł Marchela
Površina
 - Ukupna 35.51 km²[2]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 12,452[2]
 - Gustoća 350.7 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 07-100[2]
Karta
Węgrów na karti Poljske
Węgrów
Węgrów
Pozicija Węgrówa u Poljskoj

Węgrów je grad od 12,452 stanovnika[2] na istoku Poljske u Mazovjeckom vojvodstvu.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Węgrów se prostire duž desne obale rijeke Liwiec, udaljen osamdesetak km istočno od Varšave. On je značajno cestovno raskršće.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Węgrów je prvi put dokumentiran 1414., ali se predpostavlja da je nikao ranije kao trgovište na raskršću važnih puteva. Zna se da je status grada dobio 1441.[1]

U periodu između 1444.-1569. bio je domena Velike Kneževine Litvanije, nakon tog je zajedno sa Podlasijom postao domena Kraljevine Poljske.[1]

Počeo je ekonomski prosperirati tokom 16. vijeka na trgovini žitom sa na trgovačkoj Gdanjskom, a još više od 17. vijeka kad su se doselili škotski tkalci koji su razvili manufakturnu proizvodnju tkanina.[1]

U periodu od 16 do 18. vijeka bio je jedan od najvažnijih gradova reformacije u Poljskoj. U njemu su održavani evangelički sinodi sve do 1788., štampane važne knjige i djelovale teološke škole.[1]

Nakon Treća Podjele Poljske - Węgrów je 1795. podpao pod Austrijsku Monarhiju. Nakon tog je od 1809. bio dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva, a od 1815. je dio proruske Kongresne Poljske.[1]

Kod Węgrówa se 3. februara 1863. za poljskog ustanka odigrala bitka u kojoj su ruske trupe porazile ustanike Władysława Jabłonowskog i Jana Matlińskog.[1]

Węgrów je još od 1867. pa sve do 1975. bio administrativni centar, a od 1999. je centar vlastitog povjata.[1]

Za Njemačke okupacije Poljske od 1941. do 42. u gradu je djelovao geto u kom je živjelo oko 8.300 Židova, od kojih je oko 1000 odveženo u Logor Treblinka i pobijeno.[1]

U završnim danima Drugog svjetskog rata oko 60% grada je razoreno, pa je nakon rata obnovljeno.[1]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Najveće znamenitosti grada su barokna crkva podignuta početkom 18. vijeka i vijećnica (Dom Gdański) podignuta polovicom 18. vijeka.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Węgrów je značajno cestovno raskršće i grad prehrambene (velika mljekara Hochland Polska) i tekstilne industrije. On je i mjesto u kom djeluju tvornice elektromotora, namještaja i plastičnih proizvoda.[1]

Poznat je po rukotvorinama (tkanine) sa folklornim motivima.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Węgrów ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 „Węgrów” (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Wegrow;3995192.html. Pristupljeno 20.08. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Poland, Mazowieckie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/mazowieckie/. Pristupljeno 20.08. 2021. 
  3. Miasta partnerskie (poljski). Miasto Węgrów. https://wegrow.com.pl/strona-37-miasta_partnerskie.html. Pristupljeno 20. 8. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]