Prijeđi na sadržaj

Prekomurski

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Prekomurski jezik)
Prekmurski
prekmürski jezik, prekmürščina
Države Slovenija (u Prekmurju)
 Austrija
 Mađarska (u Vas)
i emigrantske grupe u raznim zemljama
RegijeCentralna južna i Jugoistočna Evropa
Broj govornika80 tisuća
Jezična porodica
PismoLatinica
Jezični kodovi
ISO 639-1
ISO 639-3

Prekmurski ili prekomurski jezik (prekmurski: prekmürski jezik ili prekmürščina, slovenski: prekmurski jezik ili prekmurščina, mađarski: vend nyelv) južnoslovenski je jezik, odnosno nezavisni dijalekt slovenskoga jezika, kojim govori preko 80 tisuća ljudi u Prekmurju, u Sloveniji te 3-5 tisuća u Mađarskoj kod Monoštra. Prekmurski ima književni jezik, a nema službenog govornoga statusa. Mnogo knjiga, novine ili pjesma je napisano na prekmurskom jeziku.

Prekmurci za sebe tvrde da su Slovenci (Slovénge, Slovenje, Slovenci). Ranija znanstvena djela su tvrdila da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala, pa se zbog toga prekmurski jezik u literaturi nazivao vandalski jezik (latinski lingua vandalica, mađarski vandál nyelv, prekmurski vandalski jezik, vandalska vüsta). Nemačko ime jezika je bilo wendisch ili windisch. U 19. vijeku Mađari su za Prekmurske Slovence i prekmurski jezik koristili izraz vendek, vend nyelv, Prekmurje je Vendvidék (prekmurski Slovenska krajina, Vandalska krajina). Ranije je bio mađarski naziv tótok i Tótság (Slovenska okroglina).

Anton Trstenjak je dao ime Prekmurje, i Prekmurski jezik. Također se koristio istočni slovenski jezik (vzhodnoslovenščina), ili panonski slovenski jezik (panonska slovenščina).

Pisma

[uredi | uredi kod]

Prekmurska abeceda je latinica. Od 18. vijeka se koristila mađarska abeceda. 1871. godina Janoš Murkovič učitelj u Beltincima je pisao prvo knjigu na gajici. On je smatrao da svaki južnoslovenski jezik treba koristiti gajicu.

a á b c č d e é ê f g h i j k l lj m n nj o ô ö p r s š t tj u ü z ž
A Á B C Č D E É Ê F G H I J K L Lj M N Nj O Ô Ö P R S Š T Tj U Ü Z Ž

U prekmurskom jeziku se koriste slova ü i ö slovo, koji nema u slovenskom. Samo u Halozju i u Prlekiji je u tragovima. Oba dijalekta su srodna prekmurskom jeziku.

Govorne osobitosti

[uredi | uredi kod]
Prekmursko Sveto pismo (19. vijek).

Između slovenskoga i prekmurskoga jezika razlike su u leksiki, konjugaciji i izgovoru. U prekmurskem jeziku su učestaliu doftingi, prvenstveno au, ou, ej. Tipično je Boug (Bog), ili paulek (okreta), gauška (šuma). Pola leksike pokazuje raskorak od slovenskoga jezika.

Prekmurski Slovenski Srpskohrvatski
pránje umivanje, pomivanje pranje
nego temveč ali
varaš mesto grad
zálog jamstvo bezbednost
pobüdjávati spodbujati rodsticati
nikédig, nindrik ponekod negdje
pütra putrih krigla
nigdašnji nekdanji davni
céntor pokopališče groblje
ščeti hoteti voliti

Određene riječi se razlikuju po jednom slovu.

Prijátel – prekmursko novine, pisao je Imre Augustič.
Prekmurski Slovenski Srpskohrvatski
pükšar puškar puškar
slatkost sladkost slatkiš
ládar vladar vođa
ostrügati ostrugati ogreboti
neobtrüdenost neutrudnost neumornost
labüd labod labud
katoličanski katoliški katolički
vöpotegniti upotegniti povućiti
šümleti šumeti žamoreti
ftica ptica ptica

Prekmurski jezik malo koristi lj ili nj.

Prekmurski Slovenski Srpskohrvatski
králestvo kraljestvo kraljevina
lübeznost ljubezen zaljubljenost
lübiteo ljubitelj voljitelj
prijátel prijatelj prijatelj
kniga knjiga knjiga
pisátel pisatelj pisac

Prekmurska konjugacija također pokaza razlika, koji delimično se uzima uz hrvatski i srpskohrvatski jezik. Na primjer u Mađarskoj u prekmurskem jeziku također v Vogerskoj, dotle slovenski je na Madžarskem. U sličaju završetka -čka, -ška, -ska isto tako valjan srpskohrvatski konjugacijonski propis: -čkoj, -škoj, -skoj. Slovenski jezik v sufiks koristi u, ali prekmurski jezik samo jednostavno v ili f. Prekmurski jezik čisto aglutina v sufiks prema riječi. Uporaba sufiksa vu i v je pazin. Vu nije ime lokalitetu.
U Monoštru je slovenski V Monoštru, dotle prekmurski v Monoštri. Ovo oblik ne pozna ne slovenski, ne srpskohrvatski.

Evanđelja Apostola Luke u prekmurskom jeziku 1840. godine.

Ovo izraz rječnik slovenskoga jezika je prekmurski rejčnik slovenskoga jezika (slovenski slovar slovenskega jezika) također se odražava sličnost.

Istorija

[uredi | uredi kod]

Slovenci u 6. vijeku su stićili u Panonijo sa Avarima. Mađari u 10. vijeku su okupirali Panonija i isključivo u Prekmurju je ostao slovenska zajednica. Prekmurski jezik u srednjom vijeku su govorili također tamo, gdje danas Mađari, ili Nemci živijo. Ovo sve pokaza, da naselja tam imajo slovenski (prekmurski) ime. U Austriji, u Gradišću (prekmurski Gradišče) u blizini Monoštra, mesto Mogersdorf, u prekmurskem jeziku Magdinci.

Rijeka Mura je bila posebna široka i težaka prosodna. Zbog zatvoreno krajolik pasteo svoj jezik Prekmurja. U Mađarskoj Slovenci su živeli dve županiji: Vas (Železna) i Zalska. U 16.-17. vijeku veliki broj slovenca se je nastinio u Somogyu (Šomodska). U Šomodskoj do 20. vijeka su govorili prekmurski jezik.

U srednjom vijeku zagrebački biskup je nadzirao Slovenci u Zalskoj županiji. Biskup pasnodijelio kajkavskohrvatske knjige, jer u Prekmurju također Slaveni su živeli. Ove knjige su stečeo u Železno. Tamo biskup Đura je organizirao dekanstvo (öšpöröšstvo) Slovenska okroglina, Vandalska okroglina, ili Tótság. Prekmurski svećenici su učili u Hrvatskoj u Zagrebu i Varaždinu, u 16. vijeku že evangelici također, kot katolici. Hrvatski i gradišćanski svećenici također su služili u Prekmurju i pisali u prekmurskom jeziku.
Kajkavski učinak preostao u prekmurskom jeziku, u konjugaciji i leksikoj. U 16. vijeku u Martjancima, kod Murske Sobote je napisala jedna pesmarica: Sztára Martyanszka peszmaricza, ki ima gradišćanski i kajkavski vir. Nikola Krajčevič: Szveti evangeliomi je nastao 1651. godine u Grazu. Druga je pjesmarica Grgura Mekinića Dusevne pesmi, gradišćanska djela. Ovo je zato važno, jer gradišćanskohrvatski jezik je čakavska varijanta. Perkmurski jezik kasneje također je imao utjecaj na gradišćanski jezik. Jožef (Josip) Ficko, gradišćanski pisac je bio prekmurskoga porekla.

Varijante Martjanske pjesmarice su se proširili u Slovenskoj okroglini i utjecali jezik. I zajedno u prekmurskom jeziku je također i, ili nje istino, prekmurski nej istino.

Dika tvoja Bosje, vſzem je
leipo puna, i das io Goſzpodne, ki
tvoi ſzluga bode.

Ovo ſzveczko dobro, nistar

je nei sztalno, a dobro Nebeſzko,
na veke je sztalno.

Dika tvoje Bosie, ſaloſznih ve,,

ſzellye, obeſzeli vſzeih náſz, gda
nám bo nai teſei. Amen.
Martjanska pjesmarica: Tusno ſzercze moje…

Drugi izrazi:

Prekmurski Oče naš 1914. godine.
Prekmurski Slovenski Hrvatski
divojka dekla djevojka
katoličánstvo katolištvo katoličanstvo
rejčnik slovar riječnik
Medmürje Medžimurje Međimurje
jákost, mouč moč jakost
jaslica jasli jaslica

1715. godine Ferenc (Franc) Temlin evangeličkoj svećenik je napisao prvo prekmursko knjigo Mali katechismus i izdao u Nemačkoj. Prema Vilka Novaka, slovenskoga istoričarja i jezikoslovca, ova je bila prva postaja prekmurskoga knjiženoga jezika. Još tri knjige su se spremala do 1771. godine.
Števan Küzmič je preveo četiri evanđelje (Nouvi Zákon) 1771. godine i ovo je bio prvi standard prekmurskoga jezika. Ali istinski književni nije Števan, ali Mikloš Küzmič dekan Slovenske okrogline i svećenik Kančevce je stvorio. 1777. godine su ostvarili nova biskupija u Sambotelu (Szombathely). Prvi biskup, János Szily je pomagao Küzmič, da bo pisao prekmurske knjige.
Mikloš Küzmič nije samo katolička evanđelja je preveo (Szvéti Evangyeliomi), također pisao molitvenik (Molitvena kniga), ABC knjiga (ABC Kni'sica) i obrednik (Szlovenszki Silabikar). Knjige već obitelj je upotrijebio i nekoliko novi izdatak je rodio 1780.-1945. godine. ABC knjiga Küzmiča je bila obvezno u korištenju u školama.
Mikloš Küzmič (također Števan) je koristio kajkavskohrvatski i također standard hrvatski jezik u svojim djelima. Prekmurski Oče naš je preveo iz hrvatskoga jezika.

Slovenske, prekmurske i hrvatske varijante

Oče naš, ki si v nebesih,
posvečeno bodi tvoje ime,
pridi k nam tvoje kraljestvo,
zgodi se tvoja volja
kakor v nebesih tako na zemlji.
Daj nam danes naš vsakdanji kruh
in odpusti nam naše dolge,
kakor tudi mi odpuščamo svojim dolžnikom
in ne vpelji nas v skušnjavo,
temveč reši nas hudega. Amen.

Oča naš, ki si vu nebésaj!
Svéti se Ime tovje.
Pridi králestvo tvoje.
Bojdi vola tvoja,
kak na nébi, tak i na zemli.
Krüha našega vsakdanéšnjega daj nam ga gnes.
I odpüsti nam duge naše,
kak i mi odpüščamo dužnikom našim.
I ne vpelaj nas vu sküšávanje.
Nego odslobodi nas od hüdoga. Amen.

Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim,
i ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.

Küzmič je analizirao slovenski književni jezik, ali tako je video, da nepotreban prihvatiti, jer razlike su posebno velike. Števan Küzmič također tako je video položaj i daljevao standardizacija prekmurskoga jezika.

Pisac i jezikosvlovac Jožef Košič, ki je bio hrvatskog porekla u 19. vijeku, je padovio novi prekmurski standard. Košič i jedan drugi prekmursko slovenski pjesnik i evangeličkoj svećenik Aleksander Terplan su zgazili u kontakti s jednom slovenskom jezikoslovcem, ki je bio Oroslav Caf. Cafove trajekte Košič je koristio novi elementi iz štajersko-slovenskoga i također kajkavskoga jezika. Gramatička kniga Krátki návuk vogrszkoga jezika za zacsetníke, ili istorijska knjiga Zgodbe vogerszkoga králesztva i Terplanova psalmska knjiga Knige 'zoltárszke su se prilozili do neologizam.

Janoš Kardoš prevodilac i pjesnik je preveo mnoge pesme iz mađarskoga jezika. Imre Augustič pisac, novinar, prevodilac i pjesnik 1875. godine je nočio prve prekmurske novine Prijátel. Tada su probao pristup jedni druge prekmurski i slovenski jezik, a prekmurština nije prihvatio Gajice, samo Janoš Murkovič je uporabio. 1886. godine Jožef Bagari je izvadio ponovo Gajica i izdao Perve knige – čtenyá za katholičánske vesničke šolê.

1908. godine Albert Apponyi mađarski ministar prosvjete je umanjio prekmurski jezik u školama, umesto je uvestio mađarski jezik, da asimilira prekmurski Slovenci. 1920. godine Trijanonski sporazum je predao Prekmurje za Jugoslaviju i su uvestili u školama slovenski književni jezik. Jožef Klekl, ki je podpirao pritupanju u Sloveniju, ali nije pihvaćao, da jezik Prekmurja samo slovenski dijalekt. Prema ga prekmurski jezik s jedne strane je most među slovenskim in srpskohrvatskim jezikom.

Klekl i Jožef Sakovič su uredili standard jezik. U novem standardu su bili slovenski, hrvatski i također srpskohrvatski elementi. Aleksander I i Petar I Karađorđević su odobrili prekmurski jezik u liturgiji i mediji. Između svega ostalog Novine, Düševni list, Marijin list i Evangeličanski kalendar su vodili strandizacijo prekmurskoga jezika.
Nasuprot ovom prekmurski Miško Kranjec socijalist (kasneje komunist) tako je video, da morao oduzeti prekmurski jezik, jer u odori nacije potrebno odori jezik.

1945. godine komunisti su oduzeli prekmurski, isključivo jer u prekmurskom književnostu određivanju je bio vjera.