Beltinci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Občina Beltinci
Položaj Beltinaca u Sloveniji
Površina: 62,2 km²
Stanovništvo
 - muškaraca
 - žena
8.256
4.044
4.212
Načelnik (župan): {{{mayor}}}
Prosječna starost: 38,39 years
Nastanjena područja:
 - domaćinstava:
 - obitelji:
30,61 m²/stanovnika
2.510
2.331
Radno sposobnih:
 - nezaposlenih:
4.144
673
Prosječna mjesečna plača (August 2003):
 - bruto:
 - neto:
 
201.187 SIT
131.591 SIT
Studenata: 236
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, popis stanovništva od 2002.


Beltinci (mađarski Belatinc, nemački Fellsdorf, prekmurski Böltinci) su grad i opština u severoistočnoj Sloveniji.

Ime i položaj[uredi - уреди | uredi kôd]

'Beltinci slovenski: Beltinci; prekmurski jezik: Böltinci,[1] mađarski: Belatinc, Bellatinc, Bellatincz[2] [3] njemački: /Alt/Fellsdorf[4]) su tršćansko naselje usred Dolinskoga u Prekmurju, pokrajini u SI Sloveniji.

Beltinci su ujedno i središte općine Beltinci, u čiji sastav spada pored Beltinaca još sedam zaseoka: Bratonci, Dokležovje, Gančani, Ižakovci, Lipa, Lipovci i Melinci (a koji imaju ovakav akcenat: Brátonci, Dokléžovje, Gánčani, Ížakovci, Lípa, Lipóvci, Melínci).[5]

Izvor imena[uredi - уреди | uredi kôd]

Prvotno se mesto zvalo Běletinъci, što je množinski etnonim [6], tvoren iz staroslovenskoga osobnoga imena Běletinъ, koje je sačuvano u starosrpskom ličnom imenu Běletin; iz njega je tvoreno kajkavsko krajevno ime Beletinec. Ime dakle ima prvobitno značenja: Stanovnik Beletinova naselja. U starim listinama se krajevno ime prvi puta spominje godine 1322. kao Belethfalua, 1381. kao Belethafalua i 1402. kao Balatincz.[7]

O nazivu kruži i legenda, prema kojoj je imao neki pastir u vlasništvu izvanredno lepu kobilu, koju je nazivao Bela. Toliko ju je cenio, da je nije strugao "štriglom", nego ju je svaki puta češljao češljem. Po toj Beli se je selo počelo nazivati Belotinci. Kasnije su slovo o jednostavno ispustili te je tako nastalo ime Beltinci.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Dvorac Beltinci i njegovi gospodari[uredi - уреди | uredi kôd]

Beltinski dvorac se prvi puta spominje u dnevniku Bánffyjeve porodice godine 1532.; ipak smatraju, da je dvorac stariji te da potiče već iz 13. veka. Turska pustošenja krajem 17. veka i pljačke Kruca na početku 18. veka diljem Prekmurja i susednih zemalja su ostavile duboke tragove također na ovoj inače čvrstoj građevini.

Pedesetih godina prošloga veka je taj divni dvorac jugoslovenska komunistička vlast u svojoj mržnji do »natražnjaške« prošlosti i zanesenosti za »naprednu« budućnost htela porušiti. Tome se sa za ona gvozdena vremena neverovatnom odlučnošću i hrabrošču uspešno suprotstavio zaljubljenik u starine i njihov sakupljač Nikolaj Szepessy.[8] [9]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Prema popisu iz godine 2001. slovenski je bio maternji jezik 7974 (96,6%) stanovnika, romski jezik 73 (0,9)%, hrvatski jezik za 49 (0,6%). Podaci su nepoznati za 107 (1,3)% osoba.

7307 ili 88,5% stanovnika su se po vjeri izjasnili kao katolici, 57 ili 0,7% kao evangelici, 92 ili 1,1% kao ateisti.

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi kôd]

Stare razglednice[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Novak, Vilko. 2006. Slovar stare knjižne prekmurščine. Ljubljana: ZRC SAZU, p. vi.
  2. Varga, Júlia. 2004. Magyarországi diákok a Habsburg Birodalom kisebb egyetemein és akadémiáin, 1560–1789. Budapest: Eötvös Loránd Tudományegyetem Levéltára, p. 129.
  3. Radkersburg und Luttenberg (map, 1:75,000). 1914. Vienna: K.u.k. Militärgeographisches Institut.
  4. Engelke, Edda, & Mateja Čoh. 2011. "Jeder Flüchtling ist eine Schwächung der Volksdemokratie": die illegalen Überschreitungen am jugoslawisch-steirischen Grenzabschnitt in den Fünfzigerjahren. Vienna: Lit Verlag, p. 333.
  5. „Pretekla podoba kraja Beltinci”. Klaudija Sedlar u Kamra. 2. oktobar 2017.. https://www.kamra.si/digitalne-zbirke/item/pretekla-podoba-kraja-beltinci.html. Pristupljeno 28. septembar 2021. 
  6. etnonim=ime naroda ili plemena
  7. Snoj, Marko (2009). Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Založba Modrijan.
  8. „Beltinski grad”. Kamra. 27. avgust 2021. https://www.kamra.si/digitalne-zbirke/item/beltinski-grad-2.html. Pristupljeno 27. september 2021. 
  9. „Nekaj ga je vedno vleklo v rojstni kraj”. A. Nana Rituper Rodež v Vestniku. 27. avgust 2021. https://vestnik.si/clanek/aktualno/nekaj-ga-je-vedno-vleklo-v-rojstni-kraj-899979. Pristupljeno 27. september 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

((sl))
((hu))
((en))
((de))