Ajdovščina (općina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Općina Ajdovščina
Občina Ajdovščina
Panorama Vipavske doline i planine Trnovski gozd u zaleđu
Panorama Vipavske doline i planine Trnovski gozd u zaleđu
Koordinate: 45°54′N 14°03′E / 45.900°N 14.050°E / 45.900; 14.050
Država  Slovenija
Pokrajina Primorska
Statistička regija Goriška
Vlast
 - Župan Tadej Beočanin
Površina
 - Ukupna 245.2 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Područje utjecaja 18 955[1]
 - Gustoća područja utjecaja 77.3 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.ajdovscina
Karta
Pozicija Općine Ajdovščina na karti Slovenije

Pozicija Općine Ajdovščina na karti Slovenije

Općina Ajdovščina (slovenski: Občina Ajdovščina) je jedna od slovenskih Kraških općina od 18 955 stanovnika[1], administrativni centar općine je istoimeni grad Ajdovščina. Privredno je kulturno središte Vipavske doline.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Teren općine Ajdovščina, leži na Tršćanskom Krasu (zaleđu Trsta) nedaleko slovensko - talijanske granici. Ona ima površinu od 245.2 km²[1] na kojoj leži 45 naselja, organiziranih u 26 oblasnih zajednica (krajevna skupnost).

Kroz centralni dio općine teče rijeka Vipava i formira svoju dolinu, koju sa sjevera obrubljuje planinski masiv Trnovski Gozd, a sa istoka obronci planine Nanos.

Pored Vipave na području općine teku potoci Bela, Hubel, Vertovino, Svinjšček i Branica. Glavni planinski vrhunci su Mali Golak (1.495 m), Sinji vrh (1.002 m), Hruščica (1.209 m), Veli Modrosovec (1.355 m) i Mali Modrosovec (1.306 m)

Naselja Općine Ajdovščina[uredi - уреди | uredi izvor]

Ajdovščina, Batuje, Bela, Brje, Budanje, Cesta, Col, Črniče, Dobravlje, Dolenje, Dolga Poljana, Gaberje, Gojače, Gozd, Grivče, Kamnje, Kovk, Kožmani, Križna gora, Lokavec, Male Žablje, Malo Polje, Malovše, Otlica, Plače, Planina, Podkraj, Potoče, Predmeja, Ravne, Selo, Skrilje, Stomaž, Šmarje, Tevče, Ustje, Velike Žablje, Vipavski Križ, Višnje, Vodice, Vrtovče, Vrtovin, Zavino, Žagolič, Žapuže

Historija općine[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje ajdovske općine je bilo naseljeno u neolitu. Rimljani su u Ajdovšćini postavili castrum na cesti Aquilea - Emona (Ljubljana). Po toj cesti niz Vipavsku dolinu prolazili su: Huni, Istočni Goti, Langobardi i Slaveni. Oko 1000. g. je to područje došlo pod oblast akvilejske patrijaršije, zatim u XI. st. pod goričke grofove, a 1500. pod Habsburgovce koji su ostali na vlasti sve do 1918.[1]

U okviru unutaraustrijskih država područje današnje općine Ajdovšćine razdijeljeno je između Kranjske i Goričk deželo, a potok Hubelj je bio granica.[2]

U Napoleonovoj Ilirskoj provinciji (1809-1813) su bile uvedene veće općine. Općina Ajdovšćina je tada imala manji prostor nego danas i spadala je u provinciju Istru, distrikt Gorica i kanton Sv. Križ (Vipavski Križ). Obuhvaćala je 6 »mjesta« i u njoj je živjelo 2.471 stanovnik.[3]

Odlaskom Francuza u sklopu provincije Primorske ustanovljeno je goričko okružje. Općina Ajdovšćina je postala glavna općina pod kojom su bile podopćine Kamnje, Lokavec, Otlica i Skrilje.[4]

U sklopu Austrijskog primorja su 1850. bile u Goričk formirane velike općine koje su bile sastavljene iz poreznih, tj. katastarskih općina. Među njima i općina Ajdovšćina.[5]

Nakon prvog svjetskog rata, 1918. je područje općine Ajdovšćine, kao i skoro čitava Julija, prešla pod talijansku upravu. Općina Ajdovšćina u tadašnjem opsegu je spadala u gorički okrug Furlanske provincije.[6] 1928. dolazi do komasacije kada si općini Ajdovšćini bile priključene i općina Dol-Otlica, Lokavec, Planina, Šturje i Ustje.

Za vrijeme njemačke okupacije u oktobru 1943. na ovom je području postojala dvojna oblast. Na jednoj strani je okupator postavio svoju oblast, a na drugoj strani je narodnooslobodilački pokret gradio svoju mrežu oblasti. Narodnooslobodilački odbor za Primorsku je nastao 11. septembra 1943. On je izdao odluku o ustanovljavanju okružnih NOO. Slovensko primorje se je dijelilo na 13 okružja, među kojima i okružje Ajdovšćina-Vipava.[11] Tako je ostalo do jula 1944., kada je Pokrajinski odbor OF ustanovio pet okružja, a područje ajdovske općiine je spadalo u srednjeprimorsko okružje.

9. juna 1945. s podjelom Julijske krajine na zonu A i B je područje ajdovske općine prešlo u zonu B. Okrug Ajdovšćina je bio 22. jula 1945. združen s okrugom Črniče i uključen u okrug Vipava sa sjedištem u Ajdovšćini. Bio je pretežno poljoprivredni okrug s 26 000 staovnika.[13]

1952. je općina Ajdovšćina s novim zakonom postala mjesna oćiina i spadala je pod kotar Gorica.

1964. je općina Ajdovšćina prešla u kotar Kopar.

Po ustavu iz 1974. je važnu ulogu dobila mjesna zajednica. U općini Ajdovšćini je bilo 1974. 34 MZ. Sve do 1994. je općiina Ajdovšćina obuhvaćala i područje današnje općiine Vipave.

3.10.1994 je u RS ustanovljenio 147 općina, među njima i općina Ajdovšćina.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Slovenia: Goriška" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-goriska.php. Pristupljeno 22. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]