Kostel (općina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Općina Kostel
Občina Kostel
Pozicija Općine Kostel na karti Slovenije
Pozicija Općine Kostel na karti Slovenije
Koordinate: 45°30′N 14°54′E / 45.500°N 14.900°E / 45.500; 14.900
Država  Slovenija
Pokrajina Bela krajina
Statistička regija Jugoistočna Slovenija
Vlast
 - Župan Lilijana Butina
Površina
 - Ukupna 56.1 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Područje utjecaja 650[1]
 - Gustoća područja utjecaja 11.6 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.kostel.si

Općina Kostel (slovenski: Občina Kostel) je općina u Belo krajini (južna Slovenijia), tik do granice Gorskog kotara (Hrvatska). Prostire se na lijevoj strani rijeke Kupe od Srobotnika ob Kolpi do Grglja skupaj s dijelom visoravnskog zaleđa. Ime ovog kraja i općine je dobila po kaštelu Kostel, važnom povijesnom središtu. Administrativni centar ove općine od 650 stanovnika je selo Vas.

Naselja Općine Kostel[uredi - уреди | uredi izvor]

Ajbelj, Banja Loka, Briga, Brsnik, Colnarji, Delač, Dolenji Potok, Dren, Drežnik, Fara, Gladloka, Gorenja Žaga, Gorenji Potok, Gotenc, Grgelj, Grivac, Hrib pri Fari, Jakšiči, Jesenov Vrt, Kaptol, Kostel, Krkovo nad Faro, Kuželj, Laze pri Kostelu, Lipovec pri Kostelu, Mavrc, Nova sela, Oskrt, Padovo pri Fari, Petrina, Pirče, Planina, Poden, Podstene pri Kostelu, Potok, Puc, Rajšele, Rake, Sapnik, Selo pri Kostelu, Slavski Laz, Srednji Potok, Srobotnik ob Kolpi, Stelnik, Stružnica, Suhor, Štajer, Tišenpolj, Vas, Vimolj, Vrh pri Fari, Zapuže pri Kostelu

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kuželjske stene, kraški rub između vapnenca i fliša kao i u sjevernoj Istri

Kostelski kraj se nalazi na kraškoj visoravni, kroz koju je usječena riječna dolina Kupe. Nadmorska visina ovog kraja se kreće između 200 metra u dolini Kupe i do 900 metra, koliko doseže najviša točka općine, vrh Kapič. Dolina je poljoprivredno obrađena dok je na visoravni većinom kraška jelova i bukova šuma.[2][3]

Jedina veća prometnica je cesta G2-106 LjubljanaKočevjePetrinaDelnice(-Rijeka). Pored toga uzduž Kupe prolazi regionalna cesta prema Osilnici te pema Kotu ob Kolpi.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Kaštel Kostel po kome je općina dobila ime

Područje Kostela je bilo naseljeno u prahistoriji: u kamenom i željeznom dobu. Pri kraju željeznog doba, V. st. pr.n.e., izmiješala se kultura indoevropskih Kelta i ilirskih Japoda, kojii su ranije živjeli na podrulju Krasa, Gorskog kotara, Bele krajine Like i zapadne Bosne. U rimsko doba je bilo ovo područje gusto naseljeno, a u VII. stoljeću, su valove velikih seoba zaključili Slaveni. U dolini Kupe najstarij zapis iz 1248, govori o feudalnom posjedu Kostelu.

U srednjem vijeku je u ovom kraju važno središte bio kaštel Kostel. koji se u prvim izvorima spominje 1336. kao vlasništvo Ortenburgovaca, zatim Celjskih grofova te 1456. Habsburgovaca, koji su ga davali u zakup drugim feudalcima. Kaštel je radi dobrog strateškog položaja imao važnu obrambenu ulogu, naročito u vrijeme turskih upada. Aprila 1578. su ga Turci zapalili.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nema zadano teksta za reference po imenu mam
  2. Javornik, Marjan; Dermastia, Alenka (1991). Enciklopedija Slovenije. 5, Kari-Krei (in Slovenian). Ljubljana: Mladinska knjiga. 
  3. Šablon:Navedi splet

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]