Prijeđi na sadržaj

Gradišće

Izvor: Wikipedija
Za ostala značenja, vidi Gradišće (razvrstavanje).
Gradišće
Burgenland
Gradišće u državi.
Država Austrija Austrija
Upravni oblik Savezna pokrajina
Službeni jezik Njemački jezik
Glavni grad Željezno
titula_vladara Hans Peter Doskozil
Površina 3.965,46 km²
Stanovništvo 281.190
Gustoća 71 stanovnik na km²
Pozivni broj +43
Web stranica

Gradišće (nemački Burgenland, mađarski Őrvidék, slovenski Gradiščanska, prekmurski Gradišče, gradišćanski Gradišće, češki Hradsko) je najistočniji i najmlađi Bundesland (savezna država) Republike Austrije.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Za razliku od većine austrijskoga ozemlja, veći dio Gradišća se nalazi u panonskoj ravnici, posebno sjeverni dio. Gradišće graniči prema zapadu s austrijskim pokrajinama Štajerskom (Steiermark) i Donjom Austrijom (Niederösterreich); prema istoku s Mađarskom, a dijeli i kratku granicu sa Slovenijom na jugu i Slovačkom na sjeveru.

Historija

[uredi | uredi kod]

U sklopu Austro-ugarske Gradišće je pripadalo mađarskom dijelu monarhije. Umjesto «Gradišće», u uporabi je prevladavao izraz «Zapadna Mađarska». Raspadom Austro-ugarske nakon Prvog svjetskog rata rodio se među većinskim njemačkim stanovništvom pokret za priključenje Austriji. Nakon tri godine borbi i dugačkih pregovora pokrajina je priključena Austriji 1921 godine. Od tada je jedna od ukupno 9 austrijskih Bundesländera ili saveznih zemalja.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Gradišće je – posebno zbog nepovoljnoga položaja tijekom hladnoga rata - ostalo najnerazvijenijom austrijskom pokrajinom. Zbog toga se veliki dio stanovnika iselio tijekom 20. stoljeća, prije svega u veće gradove kao što su Beč i Graz, ali i u Ameriku. Danas je Gradišće jedna od pokrajina koje primaju financijsku i inu potporu za razvoj lokalnog gospodarstva od Europske unije.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prema podatcima iz 1991. godine, od oko 250.000 stanovnika Hrvatima se izjasnilo 29.000, 5.000 Mađarima, a 122 Romima, s tim da Romi tada još nisu bili službeno prihvaćeni kao manjina pa se taj zadnji broj odnosi samo na osobe koje su navele romski jezik kao materinski. Predstavnici manjina procjenjuju da je realan broj gradišćanskih Hrvata oko 45.000, a Mađara oko 25.000. Posebno što se tiče Roma, situacija je dodatno komplicirana jer se ljudi još uvijek srame romskoga identiteta i podrijetla te radije navode neku drugu nacionalnost. Ocjenjuje se da ima nekoliko tisuća Roma.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]