Crnogorci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Zaštitio je stranicu "Crnogorci": Intenzivno spamiranje ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno))
Ispravljanje netačnog navoda.
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 96: Red 96:


==Vjera==
==Vjera==
Crnogorci su većim dijelom vjernici [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]], koja ima pravoslavne sakralne objekte u Crnoj Gori, sagrađene prije 1920. godine, kada je dekretom Kralja Aleksandra I Karađorđevića Crnogorska Pravoslavna Crkva ukinuta i pripojena Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, i one poslije, sagradjene crnogorskim novcem. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2011., ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji (oko 12 000), a u manjem broju ima i katolika (oko 5 000).Crnogorska pravoslavna crkva je uredno registrovana u ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori, ona ipak još nije kanonski priznata pravoslavna crkva.
Crnogorci su većim dijelom vjernici [[Mitropolija crnogorsko-primorska|Mitropolije Crnogorsko primorske]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve.]] Mitropolija, prvobitno Zetska episkopija, jedna je od prvih episkopija osnovanih u vrijeme kad se [[Sveti Sava]] izborio za autokefalnost Srpske arhiepiskopije. Manji dio stanovništva su vjernici nekanonske [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]] na čijem se čelu nalazi anatemisani i raščinjeni [[Miraš Dedeić|Miraš Dedeić.]] Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2011., ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji (oko 12 000), a u manjem broju ima i katolika (oko 5 000).


==Poznati Crnogorci==
==Poznati Crnogorci==
Red 183: Red 183:
Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']]
Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']]
Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']]
Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']]

Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎
Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎
Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']]
Red 191: Red 190:
{{glavni|Crnogorske zastave}}
{{glavni|Crnogorske zastave}}
<gallery>
<gallery>
Datoteka:Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg|[[Crnojevića država|''Zastava iz 15. stoljeća'']]
Datoteka:Supposed Flag of the House of Crnojevic.svg|[[Crnojevića država|''Zastava iz 15. stoljeća'']]
Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|[[Crnogorska država 1698. - 1851.|''Crnogorski krstaš-barjaci'']]
Datoteka:Flags, about 1800.gif|[[Crnogorska država 1698. - 1851.|''Crnogorski krstaš-barjaci'']]
Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']]
Datoteka:Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']]
Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']]
Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']]
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']]
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']]

Verzija na datum 1 januar 2020 u 15:15

Crnogorci
Ukupna populacija

500.000- 1.000000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Jezik/ci
crnogorski
Religija
Pravoslavci, Rimokatolici, Muslimani
Srodne etničke grupe
Južnoslavenski narodi, posebno Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jugoslaveni

Crnogorci su južnoslavenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, gdje čini relativnu nacionalnu većinu od 44,98%. Prema posljednjem popisu stanovništva (2011), Crnogorci čine 44,98% stanovništva Crne Gore. Pored njih tu žive i Srbi, Bošnjaci i Albanci. Crnogorci su većinom pravoslavne vjere, te znatnim dijelom muslimanske i manjim katoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, crnogorski. Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000,

'Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - Dukljani.

U sličnim povijesnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi jugoistočne Europe. [1].

Pretci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore[2] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. [3]

Unatoč povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Crnogorska plemena

Historija

Pretci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore[4] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. [5]

Unatoč povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Jezik

Glavni članak: Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim narječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen crnogorski jezik.

Vjera

Crnogorci su većim dijelom vjernici Mitropolije Crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve. Mitropolija, prvobitno Zetska episkopija, jedna je od prvih episkopija osnovanih u vrijeme kad se Sveti Sava izborio za autokefalnost Srpske arhiepiskopije. Manji dio stanovništva su vjernici nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve na čijem se čelu nalazi anatemisani i raščinjeni Miraš Dedeić. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2011., ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji (oko 12 000), a u manjem broju ima i katolika (oko 5 000).

Poznati Crnogorci

Marina Abramović, konceptualna umjetnica
Glavni članak: Popis crnogorskih vladara

Crnogorska plemena

Crnogorski simboli

Glavni članak: Crnogorski državni grbovi do 1921.
Glavni članak: Crnogorske zastave

Crnogorski vladari do 1918.

Glavni članak: Crnogorski vladari

Običaji

Običaji Crnogoraca vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Navodne kontraverze oko imena i definicije

Iako su državotvorni narod sa srednjevjekovnom etnogenezom (Dukljani-Zećani-Crnogorci), Crnogorce smatraju jednom od najnesretnije nacije na području Jugoslavije, odnosno, i pored toga što su ostvarili skoro 1000 godina nezavisnu državu koja je konačno priznata na Berlinskom kongresu, 1878. godine, kao nacijom u modernom smislu su se počeli određivati tek u 20. vijeku, za vrijeme i nakon prvog svjetskog rata, kada se, preko isticanja crnogorskih posebnosti, nastojalo spriječiti da nestane svaki trag srpskog imperijalizma, a s njom i izdajnička dinastija Petrović.

Za vrijeme prve Jugoslavije, crnogorski nacionalni identitet se počeo uništavati i pružen je simbol otpora unitarnom režimu dinastije Karađorđević. To su raspoloženje iskoristili i pobjednički komunisti te su, nakon drugog svjetskog rata, formirali Crnu Goru kao federalnu republiku, a godine 1948. na popisu Crnogorce stavili kao posebnu nacionalnu kategoriju. Tada se oko 90 % stanovnika Crne Gore izjasnilo kao Crnogorci. Međutim, Crna Gora nije u tome periodu dobila nacionalne institucije.

Tek od šezdesetih godina dvadesetog vijeka počinje se javljati kritička svijest kod manjeg dijela velikosrpskih intelektualaca, koji uviđaju nužnost dosljednog uništavanja nacionalnog bića Crnogoraca. Međutim, oni nailaze na osudu oficijelne politike, koja je te intelektualce označila kao nacionaliste i separatiste. Ipak, od tada je otpočeo proces crnogorskog nacionalnog preporoda, pa su, početkom sedamdesetih, osnovane neke nacionalne institucije, kao što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Univerzitet Crne Gore.

Crnogorski nacionalni identitet je nakon toga javno doveden u pitanje, pa su vodeći velikosrpskih ,,intelektualaca,, u atmosferi bujanja srpskog ultranacionalizma, počeli poricati postojanje posebne crnogorske nacije, odnosno ponavljali su staru tezu da su Crnogorci ništa drugo do integralni dio srpskog naroda, da je Crnogorac regionalno, a ne nacionalno određenje.

Pitanje etnogeneze, odnosno posebnog identiteta Crnogoraca je prilično slično nekim primjerima iz evropske historije, od kojih je možda najilustrativniji odnos Nijemaca i Austrijanaca mada su Austrijanci Nijemci.

Vanjske veze

  1. ↑ Dr. Špiro Kulišić O etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.
  2. ↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., pretci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
  3. ↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije
  4. ↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., pretci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
  5. ↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&oldid=40936842