Prijeđi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Posljednji komentar: Vogoje2, prije 12 dana u temi Stranica Aleksa Đukanović
Korisnička stranica
Razgovor
Doprinosi
Nagrade
Poruku mi možete ostaviti ovdje

Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights"

Posljednji komentar: prije 4 mjeseca1 komentar1 osoba u raspravi

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and CEE Hub is preparing a session called Tools and features for Users with Extended Rights, which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET. Please register yourself here.

If you have any questions, please contact me. --MediaWiki message delivery (razgovor) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)Odgovori

Pitanje vezano za brisanje strancice

Posljednji komentar: prije 3 mjeseca1 komentar1 osoba u raspravi

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – Semir Omerdic (razgovor) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)Odgovori

Uklonjena stranica

Posljednji komentar: prije 3 mjeseca1 komentar1 osoba u raspravi

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – Kongres Sarajevo (razgovor) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)Odgovori

Ublažavanje? :)

Posljednji komentar: prije 2 mjeseca12 komentara3 osobe u raspravi

Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)Odgovori

@Orijentolog: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a as far as sources are concerned, CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – Edgar A. Poe 23. januara 2026. u 02:49 (CET)Odgovori
Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su "milijuni na ulicama i Teheran gori", iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)Odgovori
Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – Edgar A. Poe 23. januara 2026. u 03:11 (CET)Odgovori
Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina "režim" što je demagogija zapadnih režima. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)Odgovori
Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! <3 – Edgar A. Poe 23. januara 2026. u 03:23 (CET)Odgovori
Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: Živeo Staljin i svetska revolucija! Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)Odgovori
Ljubim i ja tebe :* <3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – Edgar A. Poe 23. januara 2026. u 03:30 (CET)Odgovori
@Orijentolog, Edgar Allan Poe: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja WP:KON. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: Razgovor o šablonu:Aktualni događaji. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – Aca (razgovor) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)Odgovori
@Aca: a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)Odgovori
@Orijentolog: Mislim da je izuzetno "žestoki POV" označavati mirne demonstrante "naoružanim izgrednicima" u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na "povećanje cijena" (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj off-wiki angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa (WP:COI), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – Aca (razgovor) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)Odgovori
@Aca: gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima (lični napad uklonjen). Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o "vladinim masakrima nevinih". Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali "milijuni", broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, (lični napad uklonjen), prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme (dio komentara uklonjen). Reći ću samo - zbogom, i nikad više. – Orijentolog (razgovor) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)Odgovori

Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian

Posljednji komentar: prije 1 mjesec21 komentar3 osobe u raspravi

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the "clash" of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)Odgovori

There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
Just a few examples:
  1. "»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić" - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
  2. "Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara Nikolaja Buharina.[1]" - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)Odgovori
@Savez rada: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just "blindly" believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – Edgar A. Poe 26. februara 2026. u 09:59 (CET)Odgovori
You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
  1. His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak "Gorkić" and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages.
  2. There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's "mentor" because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main "enemy" Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting "the tapestery of lies" (ref: William Chase, "Enemies from within")
  3. Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, "Gorkić...", Gužvica, "Before Tito...", Bondarev, "Moscow years..."). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, "Gorkić...", Nadežda Jovanović "Milan Gorkić (prilog biografiji)")
  4. Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević "Poslednja biografija Milana Gorkića"; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
  5. Gorkić was not killed during the Purges but during the "Yezhovshchina", and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, "Orginis of the Great Purges", Getty and Naumov "Stalinist Terror, New Perspectives", Thurston "Life and Terror in Stalin's Russia", Getty, Naumov "The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939")
  6. He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the "factionalists" he beaten politically from the further inconveniences.
  7. The main rumor that he is a bureaucrat and "the man from the Comintern" comes already from 1928 by the "factionalists", as Gorkić himself says (he is using the words "rumors", words similar to word bureaucrat and the phrase "the man of the Comintern") (reference: Ubavka Vujošević, "Poslednja biografija Milana Gorkića"). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the "sins of the generation" are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak "Gorki...", Božidar Jakšić "Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne", then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work). Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one). Greetings to you, I hope we can make a good collaboration
– Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)Odgovori
refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, "Gorkić..." – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)Odgovori
@Savez rada: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – Edgar A. Poe 26. februara 2026. u 12:52 (CET)Odgovori
Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)Odgovori
Here is the full text of the changes you destroyed before with one click in one second:
Dodatna sadržina
 
Milan Gorkić
Milan Gorkić
Datum rođenja
19. februar 1904.
Mesto rođenja
Bosanski Brod
Austrougarska
Datum smrti
1. novembar 1937. (33 god.)
Mesto smrti
Moskva, Ruska SFSR
Sovjetski Savez
Supruga
Betty Glan
Član KPJ od
1919.
Milan Gorkić (pravo ime Josef Čižinský) (Bosanski Brod, 19. februara 1904. – Moskva, 1. novembra 1937.), jugoslovenski revolucionar i komunista, Generalni sekretar ilegalne Komunističke partije Jugoslavije, Titov prethodnik, streljan tokom Staljinove čistke.
Čižinski je bio stari član SKOJ i KPJ od osnivanja. Član vodstva KPJ od 1932, a generalni sekretar od 1936. U vreme velike čistke Gorkić je čvrsto stojao na staljinističkoj liniji, podržavao moskovske procese.[1] Godine 1937. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen i ubijen tokom "ježovščine".
1956. godine je rehabilitovan u Sovjetskom Savezu, kao nevina žrtva Staljinovih čistki.
Gorkić je jedna od retkih žrtava represija koja je rehabilitovana i politički, i to kao generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije. Njegovu političku rehabilitaciju potpisao je lično Švernik.[2]
Rana biografija
Josip Čižinsky je rođen 1904. godine u Bosanskom Brodu, u porodici jevrejsko-češkog radnika doseljenoga krajem 19. stoljeća u Bosnu kao stručnjaka.[3] Njegov otac Vaclav Čižinsky rođen u prikarpatskoj Ukrajini (područje koje je nakon Prvog svjetskog rata pripalo Čehoslovačkoj), a kao činovnik je radio u Sarajevu.
Josip je završio nižu pučku školu u Bosanskom Brodu 1910–1914, te višu pučku školu (5. do 8. razred) u Slavonskom Brodu 1914–1918. U rujnu 1918. upisuje se u Trgovačku akademiju u Sarajevu.
Josip Čižinski se osjećao Bosancem i bio je vrlo osjetljiv ukoliko bi mu to netko osporavao.[4]
Partijski rad
U svibnju 1919. postaje član "Organizacije intelektualnih radnika" na Trgovačkoj akademiji, a 4. prosinca iste godine, sa nepunih 16 godina, izabran je za člana Mjesnog komiteta SKOJ-a za Sarajevo. Krajem prosinca 1919. postaje član SRPJ(k). Obe organizacije krajem 1920. bivaju zabranjene donošenjem Obznane.
Nakon zabrane komunističkih organizacija, Čižinski nastavlja raditi za SKOJ i partiju u ilegali. Isključen je iz Trgovačke škole. Sa 17 godina postaje sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Bosnu i Hercegovinu, sa 18 godina zajedno sa Đurom Đakovićem uređuje sindikalni list Radničko jedinstvo kao zamjenik glavnog urednika. Objavljuje članke pod svojim pravim imenom, kao i pod pseudonimom "Gorkić". To je bio nadimak koji je dobio u Trgovačkoj akademiji, jer je oduševljeno čitao Maksima Gorkog i držao o njemu predavanja. Kada je jednom bio uhićen, policija ga je ispitivala pozna li Gorkića; tvrdio je da se radi o studentu iz Zagreba. Kasnije, boraveći u Moskvi, po tadašnjem običaju (da se od eventualnih progona zaštiti obitelj) živi pod pseudonimom Milan Gorkić, pod kojim je većinom kasnije spominjan.
Nakon uvođenja Obznane i zabrane Partije, zajedno sa Đurom Đakovićem organizuje prve ilegalne organizacije KPJ zbog čega obojica bivaju hapšeni 1921.[2] Gorkić učestvuje na prvim ilegalnim partijskim konferencijama u Beču i zajedno sa bosanskim delegatima poput Ivana Kralja i Đure Đakovića predvodi anti-frakcionašku borbu.[2] Bosanski delegati predvode borbu protiv desno-likvidacionističke struje koju predvode nekadašnje socijal-demokrate, a koja je smatrala da će Obznana uskoro proći i da apelima treba legalizovati partiju, i protiv "levo"-terorističke struje koju čine uglavnom nekadašnji nacional-revolucionari (a kojima je pripadao i Rodoljub Čolaković).[2] Gorkićevo boljševičko i anti-frakcionaško raspoloženje koje će se kasnije posebno ispoljiti u vreme Otvorenog pisma, posebno je uznegovano u Sarajevu i zajedničkom radu sa Đurom Đakovićem, Mitrom Trifunovićem Učom, Gojkom Vukovićem.[5]
Godine 1923. ponovo tajno napušta zemlju i sudjeluje na Drugoj partijskoj konferenciji KPJ u Beču, gde je riješeno da ga se pošalje u Moskvu na studij.[3] U SSSR-u je odmah zaposlen u Propagandnom odijelu Kominterne jer je znao nekoliko jezika (njemački, francuski i češki).[3]
Na preporuku Voje Vujovića, Gorkić od avgusta 1923. počinje da radi za Informativno odeljenje Kominterne.[6] Gorkić će zajedno sa Grgurom Vujovićem kasnijie povesti borbu protiv trockizma njegovog brata Voje.[2] Gorkić će se posebno istaći u borbi protiv trockističke grupe Ante Cilige, čiji će od tada iskazivati otvoreno neprijateljstvo prema njemu.[2][6][7] Njima će se pridružiti i vođe "levice" u zemlji poput Đuke Cvijića zbog Gorkićevog antifrakcionaškog kursa koji će kulminirati Otvorenim pismom:
"Godine 1926. bio sam u Beogradu. U to vreme jedan od vođa leve frakcije drug Đuka Cvijić (Krešić) predložio mi je da ostavim rad u KOI i pređem na rad u KPJ u svojstvu organizacionog sekretara CK. Ja sam sa zadovoljstvom pristao i mi smo se već dogovorili na koji način da dobijem odobrenje KOI. Posle tih razgovora, uoči sednice PB [Politbiroa], drug Krešić me je pozvao na sednicu leve frakcije, na kojoj su se prethodno dogovarali o svim važnijim pitanim koja su stajala pred PB-om. Kada sam video da je to sednica frakcije, odmah sam je napustio, izjavivši da se sa takvim radom nikada neću složiti, da leva frakcija obmanjuje Kominternu i da ću o svemu tome obavestiti Kominternu... Godine 1927. bio sam jedan od inicijatora linije Otvorenog pisma IKKI [Izvršni komitet Komunističke internacionale] članovima KPJ i učestvovao u njegovoj izradi... Taj predlog je IKKI usvojio... Zbog te moje aktivnosti navukao sam na sebe nedobronameran odnos većine drugova iz obe frakcije - desne i leve. Oni su me smatrali »tuđim« u našoj partiji. Tuđim zato što nisam pripadao njihovim frakcijama, a oni su interes svoje frakcije postovećivali s interesima partije. Tuđim, takođe, i zato što u njihovim očima nisam bio aktivista partije, već »čovek Kominterne«" - pisaće Gorkić u svojoj "poslednjoj autobiografiji".[6]
Gorkić sa druge strane nije imao odnos prema "frakcionašima" kakav su oni imali prema njemu i nije izgleda nije potpadao pod "balkanizam" (kako se Palmiro Toljati izrazio o karakteru frakcijskih borbi u KPJ).[4] Njegov biograf Nadežda Jovanović piše: "Pošto je Cvijić bio podvrgnut ispitivanju pred Kontrolnom komisijom Kominterne, Gorkić je u pismu G. Vujoviću 20. decembra 1932. pisao da je partijsko rukovodstvo »odlučno protiv skidanja sa dosadašnjeg njegovog posla«, da se sa Cvijićem »može sarađivati po svim političkim pitanjima«".[5]
Ujesen 1927. oženio se s Betti Nikolajevnom Glan, koja je također radila u Komunističkoj internacionali. Imao kćer Jelenu.
1928. godine na Četvrtom kongresu KPJ u Dresdenu izabran je u CK KPJ.[3] Bio je organizacioni sekretar Komunističke omladinske internacionale 1928-1930.[3] a vodiće i Sportsku internacionalu (Sportinterna).[2] Piše brojne brošure i članke u raznim časopisima. Kao istruktor Komunističke internacionale putovao je po raznim europskim zemljama (Engleska, Francuska, Nemačka, Belgija, Austrija, Čehoslovačka, Grčka). Osim Jugoslavije, hapšen i proterivan u Austriji, Francuskoj, Čehoslovačkoj i Grčkoj, gde je uhapšen pod sumnjom da je predstavnik Kominteren ali je oslobođen iz zatvora zbog podmićivanja sudije.[6] Nakon povratka iz Engleske početkom 1932. u Moskvi radi u Anglo-američkom sekretarijatu Kominterne, a zatim u junu iste godine u Berlin kao član Politbiroa, najvišeg rukovodstva KP Jugoslavije.[2][6]
1928. godine Kominterna je poslala Gorkića i grupu instruktora u Jugoslaviju, da rade na provođenju "Otvorenog pisma Kominterne KPJ". U izveštaju sa IV kongresa Đuro Đaković moli da se Gorkić oslobodi pozicije sekretara KOI jer "mi u Jugoslaviji drugog druga za sprovođenje novog kursa i političke linije Partije ne možemo naći".[8]
Već 6. januara 1929. godine kralj Aleksandar je zaveo vojnu diktaturu. Gorkić je ovu diktaturu nazivao velikosrpskom vojno-fašističkom, što je kasnija jugoslovenska istoriografija odbacivala.[9] KPJ je pozvala na oružani otpor šestojanuarskoj vojnofašističkoj diktaturi. Vlada generala Živkovića posle ovog poziva je krenula svim sredstvima da uništi KPJ.
Gorkić će u svojoj brošuri "Novim putevima (pouke iz provala)" 1937. godine pisati o odgovoru Komunističke partije na proglašenje šestojanuarske vojnofašističke diktature: “1929. g. učinjen je pokušaj – svijetao i neviđen u historiji naše partije i naše radničke klase – da se pruži otpor fašističkom teroru. Ali taj pokušaj činjen je nepravilno i pogrešno. Namjesto orijentacije na novostvorene uslove bačena je u zrak neodgovorno parola oružanog ustanka. U borbu se je pokušala izvesti sama avangarda proletrijata. A faktički ispalo je tako da se u borbu nije izvela niti cijela avangarda, nego samo partijski aktiv. Time je bila data buržoaziji mogućnost da fizički istrebi ono što je bilo najdrgocjenije u partiji i radničkoj klasi i da proletarijat odvoji od partije, tj. da ga za izvjestan momenat obezglavi... Povlačeći pouke iz iskustva 1929. g. ne smiju se smetati s uma pozitivni momenti tadašnje djelatnosti kao: izgradnja nelegalne partije, nasuprot praksi 1924-1927, kad se uloga partije faktički svela na rad nelegalnih frakcija u raznim legalnim organizacijama u ustanovama (NRPJ, sindikati, legalni listovi), pokazivanje lica nelegalne partije pred masama, izgradnja ćelija, izdavanje mase nelegalnih letaka i novina, provođenje nelegalnih skupština pred fabrikama, učešće u uličnim borbama u Zagrebu itd.; isticanje zastave KPJ kao jedine partije koja uslijed podivljalog fašističkog terora nije napustila niti ostavila nepormirljavu borbu protiv ugnjetača i izrabljivača vlasti. Ti pozitivni momenti iz perioda 1928. i 1929. g. predstavljaju za našu partiju ogroman politički kapital iz koje ona ima da dobije još velike “procente” u toku predstojećih borbi”.[10]
Jugoslovenska žandarmerija ubiće Đuru Đakovića, navodno uz pomoć svog informera Matije Brezovića, najbližeg Titovog saradnika u zagrebačkoj partijskoj organizaciji.[11] Gorkić će biti prvi koji će razotkriti Brezovića.[6] Titov patron Sakun (Milkovič)[12][13][14], verovatno njegov i Brezovićev prijatelj još iz Omska 1920. (vreme koje nailazi na brojne kontradikcije u Titovoj biografiji, i za koje je optuživan da je postao agent belogardejskog generala Kolčaka)[15][16] povešće borbu protiv Gorkića u Balkanskom sekretarijatu Kominterne i privremeno ga odvojiti od neposrednog rada u KPJ,[6] tokom kojih godina će Gorkić provesti kao instruktor Kominterne po Evropi.
Vođa KPJ

"Komunističkoj partiji sam prišao vrlo mlad, u doba antifašizma… Mi smo tada vrlo iskreno sarađvali s demokratskirп strankama. Sarađivali smo i s Hrvatskom seljačkom strankom, sa Zemljoradničkom strankom, poznavao sam u to vrijeme više stranačkih prvaka… Тај period antifašizma stvorio је jednu intelektualnu elitu. Pazite, to је čudnovato, komunisti su u školama bili najbolji đaci, komunisti su u društvu bili vrlo cijenjeni, to su bili ljudi nа koje se moglo osloniti. Bili su majstori svog zanata, ako је biо tokar onda је biо najbolji tokar, ako је biо šofer onda је biо odličan šofer. То nisu bili pijanice, to su bili vrlo konstruktivni ljudi. Takve ih ја poznajem, živio sam s njima, s njima išao nа partijske sastanke”

– picture of Dimitrov

Georgij Dimitrov, sa kojim Gorkić tesno sarađuje od 1924. godine u Beču, a posebno od 1932. u Berlinu, a onda i nakon oslobađanja Dimitrova iz nacističkog zatvora, od 1934. u Moskvi. Obojica su govornici na VII svetskom kongresu Kominterne kolovoza 1935. Vrhunac njihove saradnje predstavljaju moskovske konsultacije avgusta-septembra 1936. kada Gorkić uz snažnu podršku Dimitrova postaje zvanični neprikosnoveni vođa KPJ i skupa sastavljaju ono što će biti poznato kao čuveni "Januarski proglas" CK KPJ iz 1937. koji je postavio zahtjev za "federalnom jugoslovenskom državom"
U lipnju. 1932. Kominterna je raspustila tadašnje vodstvo KPJ i postavila Čižinskog, pod pseudonimom Sommer, za rukovodioca Privremenog rukovodstva.[17] Pored njega, Privremeno rukovodstvo su činili Blagoje Parović i Vladimir Ćopić. Oni su se borili za konsolidaciju i organizaciono učvršćenje KPJ nakon teške krize izazvane šestojanuarskom diktaturom kralja Aleksandra i neuspelim oružanim otporom KPJ.[3]
Gorkić 1932. godine piše: “Rastuće negodovanje radnih masa počinje da se probija kroz pregrade fašističke diktature na njenoj najslabijoj karici, na periferiji, na selu. U krupnim indistrijskim centrima, u gradovima, snažan pritisak državnog aparata zasad još zadržava razvoj masovnog radničkog pokreta”.[10][18] Međutim borba Gorkića i Parovića protiv ostataka desnog frakcionašta dr Sime Markovića u Komunističkoj partiji u Srbiji i kurs za ujedinjenjem sindikalnog pokreta promeniće ovu situaciju. U svojim “Zapisima ilegalaca”, Grka Jankes piše: “Počev od 1934. godine radnički pokret u Srbiji počeo je naglo da se razvija. Krajem 1936 i u prvoj polovini 1937 događaji se ređaju veoma brzo”.
O rastućem studentskom pokretu, Gorkić primećuje: “Politički simptom čitavog sadašnjeg stanja koje je stvorila fašistička buržoasko-spahijska diktatura predstavlja i masovna studentska borba praćena štrajkovima i demonstracijama s barikadama. Studentsku omladinu mnoge niti povezuju s radnim seljaštvom i radnim masama ugnjetenih nacija po kojima je tako nemilosrdno udarila ekonomska kriza. Zato se rastuće negodovanje sitne i srednje buržoazije odrazilo i na školsku omladinu. Poklici za vreme beogradskih studentskih demonstracija, kao što su “Živelo radno seljaštvo”, “Živeo proletarijat!”, pokazuju da studentska omladina teži ka koordinaciji svog pokreta s političkim istupanjima radnog seljaštva i proletarijata. Isto tako, i rezolucija o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, koja je usvojena na studentskom mitingu na zagrebačkom univerzitetu, i koju je specijalna studentska deklaracija predala francuskom konzulu kao protest protiv versajska politike, pokazuje vezu studentske borbe s nacionalno-oslobodilačkim pokretom” – piše Gorkić o revolucionarnom raspoloženju među beogradskim i zagrebačkim studentima u svom članku “Međunarodni značaj događaja u Jugoslaviji” objavljenom u časopisu komunistička internacionala.[10][18]
Slijedećih je godina sastav Privremenog biroa više puta mijenjan, ali Gorkić ostaje u njemu. Boravi ponajviše u Beču i u Moskvi. Krajem srpnja 1934. Čižinski upoznaje Broza, koji dolazi u Beč, i u narednom periodu ga snažno podržava i ubacuje u vrh KPJ.[19] Decembra iste godine Čižinski učestvuje na Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Ljubljani, na kojoj je Tito izabran u Politbiro. Početkom 1935. godine Čižinski je biranim rečima preporučio Tita za rad u Moskvi:

Prema njemu se niko ne smije odnositi kao nekom sitnom činovniku, nego kao partijcu koji će u doglednoj budućnosti biti jedan od stvarnih i, nadamo se, dobrih rukovodilaca naše partije.

–

1935. godine na Sedmom kongresu Kominterne Gorkić je istupio s referatom u kojem je karakterizirao položaj KPJ i način rješenja osnovnih pitanja strategije i taktike KPJ.[3] Preko Čižinskog, Broz 1936. postaje član CK KPJ u Jugoslaviji.[20]
Nakon Aprilskog plenuma CK KPJ 1936. godine, Izvršni komitet Kominterne je smijenio sve članove Centralnog komiteta KPJ osim Gorkića. U kolovozu 1936. godine Kominterna je postavila Josipa Čižinskog za generalnog sekrata KPJ (prvi put je u KPJ uvedena ta titula[4]), a Josipa Broza za organizacionog sekretara i njegovog zamenika.[3] Odlučeno je da Gorkić ostane u inozemstvu (sjedište CK KPJ bilo je u Beču, a 1. siječnja 1937. prebačeno je u Pariz), dok će Broz otići na partijski rad u Jugoslaviju.
Gorkić je iako izbrisan iz jugoslovenske istorije, u njoj ostavio veliki trag. Pored toga što je sa Đurom Đakovićem predvodio boljševizaciju Komunističke partije, on je bio poznat i kao "čovek Narodnog fronta".[21] Njegovim i radom Blagoja Parovića u KPJ u Jugoslaviji je obnovljen sindikalni pokret i rad udruženih sindikata, razvijen je veliki studentski pokret u Beogradu i Zagrebu, pokrenut Ženski pokret, obnovljen rad SKOJ-a, osnovan "Narodni front slobode" i razvijen masovan rad narodnofrontovskih organizacija, organizovane prve anti-ratne i antifašističke demonstracije.[2][5][10] Gorkić je faktčki osnivač antifašističkog porketa u Jugoslaviji. Razradio je i narodnofrontovsku strategiju i sarađivao sa jugoslovenskim političarima poput Dragoljuba Jovanovića, Vlatka Mačeka, Slobodana Jovanovića, posebno Svetozara Pribićevića čija je smrt 1936. pomrsila Gorkićeve narodnofrontovske planove.[2][8][10][21]
Odbrana Staljinove čistke Glavni članak: KPJ tokom Velike čistke
U vreme velike čistke Gorkić čvrsto stoji na staljinističkoj liniji i javno denuncira "trockiste" u KPJ.[1] Gorkić i Broz u to vreme objavljuju tekstove u kojima napadaju kao "trockiste" sve one koji kritikuju "kult autoriteta", ili dovode u pitanje odluke partijskih funkcionera.[1] Sam Gorkić glorifikuje moskovske procese i Staljinovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. One koji kritikuju Staljinovu čistku Gorkić osuđuje kao "trockiste".[1]

Špijuna ima svagdje, u svakoj državi. Samo se u kapitalističkim državama špijunske afere zataškavaju, a u SSSR se sa špijunima postupa kao sa ostalim narodnim neprijateljima.

–

U članku: »O boljševičkoj nepomirljivost« Čižinsky ocenjuje da su Kamenjev, Zinovjev i Rykov kao i »eklektičar Buharin« bili »odlučni protivnici protiv proleterske revolucije«.[7]
Čižinski je 1937. godine boravio u Parizu, gde je bilo sedište CK KPJ, organizirajući prebacivanje dobrovoljaca za građanski rat u Španolskoj. U to vreme Ivan Gržetić, predstavnik KPJ pri Kominterni, ga redovno izveštava iz Moskve o isključenjima i hapšenjima jugoslovenskih komunista, kao i to da je mnoge "prosto pojela magla".[3] Na pitanja koja su u zemlja nicala u vezi s likvidacijama vodećih komunista, Gorkić odgovara tako što svaljuje krivicu na njih:

Neki naivni drugovi postavljaju ovo pitanje: kako je moguće da su se takvi ljudi koji su desetke godina proveli u radničkom pokretu tako nisko srozali. To je neizbježna logika frakcijske borbe partije. Tko se bori protiv partije i njenog vodstva, taj ne može željeti partiji uspjeha. Nasuprot, [...] htio on to ili ne, on se obavezno sreće s klasnim neprijateljem, i ako je zaslijepljen svojim frakcijskim interesima, onda se s njima povezuje i u stvari postaje njegovim oružjem.

–

Neki veruju da se postepeno, u atmosferi staljinističkih čistki gdje se svi međusobno sumnjiče, i odnos Broza i Čižinskog kvario.[19] Broz već marta 1935. godine denuncira Gorkića kod svog mentora i glavnog promotera Ivana Karaivanova, prema kasnijem Titovom sopstvenom priznanju iz 1977. godine tajnog saradnika NKVD u Kadrovskom odeljenju:

Ostavio je na mene vrlo dobar dojam, teoretski je vrlo dobro potkovan, vidio sam kako radi i vrlo je radišan čovjek. Što se tiče njegovog osobnog karaktera i odnosa s ljudima, vrlo dobro surađuje s ljudima. On ima samo jedan nedostatak, sve je koncentrirao u svojim rukama. [...] U njegovom osobnom životu ne zamjećujem ništa loše. Živi vrlo skromno, ne trči za ženama, porodicu nema. Ali, postoji jedna njegova poznanica, ne znam gde, mislim u Češkoj. [...] On iz Beča odlazi u Češku na dva-tri dana. [...] Vrlo dobro radi kao instruktor kadrova, zna odabrati kadrove, to sam vidio po sebi. Kada sam dolazio, on me vrlo ozbiljno ispitivao. Vidio sam da zna izabrati kadrove. Što se tiče konspiracije, i tu je vrlo oprezan. I što sam još primijetio u vezi sa njim? On se ponaša s ljudima kao da u njih ima poverenje i ako je čovek razgovorljiuv, onda može da stekne njegovo poverenje, a naprotiv, s takvim ljudima treba biti oprezan, treba ih više provjeravati..

–

Phyllis Auty smatra da je Gorkić bio sasvim nesvestan svog položaja i da nije ni sumnjao da će biti ubijen ako ode u Moskvu. Štaviše, on je u pismima otvoreno izražavao nezadovoljstvo politikom Kominterne i ruskog rukovodstva, negodujući što su članovi poljske, nemačke i austrijske KP bolje tretirani od Jugoslovena.[22]
Hapšenje i streljanje u Moskvi Glavni članak: KPJ tokom Velike čistke

Očito nije znao da su Staljinovi 'organi' tražili da pod svoju vlast dobiju i one sovjetske i kominternine ljude koji su bili u inozemstvu. Kao što štakore mame u stupicu pomoću slanine, i pred njih su izišli s pozivom ili naredbom, pod bilo kojim izgovorom, da dođu u Moskvu, i brojni dospješe u stupicu. Tako i Gorkić.

–

Njegova supruga Beti Nikolajevna Glan je prva uhićena, u junu 1937. U moskovskoj „Pravdi“ izašla je notica da je Beti Glan uhapšena kao „špijun Gestapa i inteližans servisa“.[23] Krajem jula 1937, baš u najvećoj našoj kampanji protiv „trockističkih i buharinskih hijena“, Kominterna poziva u Moskvu Milana Gorkića.[23] Neki drugovi su ga upozoravali da ne ide, ali on je bio uvjeren da će sve biti u redu.[3] Sperber, koji se u to vrijeme razišao sa staljinistima, nastojao ga je odvratiti od nauma, ali Gorkić mu je odgovorio:

Ako ne odem, bit ću proglašen izdajicom, lopovom koji je pobjegao s partijskom kasom, agentom policije iz Volstrita. Bio bi to strašan udarac za našu partiju. U Jugoslaviji bi oživjela frakcijska borba.

Neposredno pred polazak video se u Parizu sa Rodoljubom Čolakovićem, koji je to zabeležio:

Krajem jula Gorkić je hitno pozvao na sastanak Žujovića i mene i saopštio nam da su ga iz Kominterne pozvali da odmah dođe u Moskvu. Rekao nam je da je već rezervisao avionsku kartu za Stokholm i da će putovati sutra. Malo sam se iznenadio tom pozivu, ali nisam u njemu vidio ništa neobično — Kominterna je redovno pozivala rukovodioce pojedinih Partija u Moskvu, jer se nikakvim pismenim izvještajem nije mogla prikazati situacija u nekoj zemlji... Sjećam se dobro sastanka s Gorkićem. Održali smo ga u jednoj kafani u blizini stare crkve Madien. Iako je bilo sparno pariško veče, nismo sjedili napolju, nego smo ušli u kafanu i smjestili se za jedan sto udaljen od ulaza. Gorkić nam je običnim glasom saopštio da će sutra u Moskvu; ni po čemu se nije moglo poznati da je uznemiren; pretpostavljao je da će se zadržati najduže osam dana, koliko da porazgovara u Sekretarijatu i da na licu mjesta riješi neka kadrovska pitanja, što se vrlo sporo obavljalo dopisivanjem. [...] Gorkić je sa sastanka otišao prvi, da se spremi za put sa koga se nikada nije vratio.

–

Ne sumnjajući šta ga tamo čeka, a i suviše računajući na svoje velike veze u Kominterni, otputovao je u Moskvu bez odlaganja i na samoj stanici uhapšen[23], kao agent engleske obavještajne službe — Intelligence Service.[4] Sa hapšenjem Gorkića, uhapšeno je i celo partijsko predstavništvo KPJ u Komintreni.[23] Prvo glavni predstavnik Ivan Gržetić, a zatim i ostali.[24] Neposredno potom, počinje uklanjanje vođstva Komunističke partije Jugoslavije kao „gorkićevaca“:
Zloglasni zatvor Lubjanka u Moskvi, pre 1917.  

U partiji je nastala prava panika. Suspendovan je ceo Politbiro, a u partiji postavljeni „komesar“ počeo je odmah, po nalogu iz Moskve hajku na „gorkićevce“, „buhariniste“, „trockiste“ i ostale „narodne neprijatelje“. Povučena je prethodno iz prodaje knjiga Milana Gorkića „Novim putevima“, koja je sadržavala niz „provokatorskih“ ispada. Ustvari, u ovoj knjizi je ukazano na greške u radu u prošlosti i istaknute nove metode za rad u budućnosti. Povučena je i poslednja „Klasna borba“, partijski časopis, jer su članci bili napisani od strane nas nekoliko „gorkićevaca“ i Milana Gorkića. Najzad, povučena je i „Početnica lenjinizma“ od P. Vukovića [Rodoljub Čolaković] kao „plagijat“. Sve su ove knjige spaljene po nalogu Kominterne.

–

Hapšenje Gorkića i čistke u partiji vešto su se krile od partijskog članstva, pa čak i od članova CK koji su se nalazili u Parizu. Kada se saznalo, onda su „novi“ šefovi počeli sa objašnjenjima, koja su ustvari bila teške optužbe protiv Milana Gorkića.[23] Nakon hapšenja Gorkića, Josip Broz se potpuno ograđuje od njega i teško ga optužuje pred organima NKVD-a da je bio pokvaren čovek koji je pravio pijanke sa najbližim saradnicima:

Flajšer je bio vrlo blizak s Gorkićem s kojim je zajedno priređivao pijanke. Flajšer je, također, kao i Gorkić pokvaren čovjek, ima pet žena od kojih tri studiraju u Lenjinskoj školi.

–

O Gorkiću postoje svedočenja da je u zatvoru bio politički aktivan, držao je predavanja o španskom građanskom ratu i dizao moral zatvorenicima.[25] Gorkić je, između ostalog, pred sudom optužen i osuđen kao britanski špijun.[26] 1. novembra 1937. godine je osuđen na smrt i streljan istog dana.[27] Također je optužen za sudjelovanje u antipartijskoj organizaciji u Kominterni, kojom je navodno rukovodio Osip Pjatnicki. Pjatnicki i Gorkić nisu priznali optužnicu.[25]
Posthumno isključenje iz KPJ

Kovali smo danas u zvijezde Petka Miletića i Gorkića da bi ih sutra pljuvali kao izdajnike. Šta je to? Vladavina Apsolutne Apstrakcije nad podanicima, odsustvo kritičkog, ljudskog rasuđivanja koje bi strujalo i »odozdo«.

–

Kad je saznao šta se desilo sa Čižinskim, Tito piše Kominterni: "On je, po mom uvjerenju, učinio do danas najviše štete mojoj firmi".[28] U jesen 1938. čim je došao u Moskvu, Tito Staljinovim poverenicima u Kominterni piše da je bio već 1937. godine "bio veoma nezadovoljan politikom Gorkića."[28]
Tito ga je, nakon preuzimanja vodstva u KPJ, sredinom marta 1939. godine posthumno isključio iz partije.[1] Tito ga je tada teško oklevetao svrstavajući ga među elemente "koji su našoj partiji i radničkoj klasi nanijeli goleme štete u toku niza godina svojim frakcijama i grupaškim borbama, vezama sa klasnim neprijateljima, varali KI, svojim destruktivnim radom kočili razvitak partije i pa taj način obezglavljivali pokret radničke klase Jugoslavije, i tako pomagali klasnom neprijatelju."[1]
U listopadu 1940. godine, na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Dubravi, kada su diskutanti napadali i osuđivali Gorkića, novi generalni sekretar Josip Broz Tito je to prekinuo rečima

Ne valja sve prebacivati na Gorkića. To je davno bilo. Danas na nas pada odgovornost...

–

Rehabilitacija
Njegova supruga se godine 7. travnja 1956. godine, nakon Dvadesetog kongresa KP SS, uspjela izboriti za odluku o punoj rehabilitaciji. Za razliku od svih ubijenih sekretara CK KPJ, Josip Čizinsky je i politički rehabilitiran, rješenjem Kontrolne partijske komisije CK KPSS, 20. lipnja 1956. godine, kao generalni sekretar CK KPJ.[3]
Tek 1977. godine, više od dvadesetak godina posle poništavanja lažnih optužbi protiv ovog nevinog čoveka u sovjetskim partijskim i sudskim organima, Tito je izjavio da "ni Gorkić nije bio nikakav strani špijun" i kako mu "moramo dati odgovarajuće mesto u historiji našeg revolucionarnog pokreta".[29]
Povezano
Reference
  1. 1 2 3 4 5 6 Branko Petranović, Momčilo Zečević: JUGOSLAVIJA 1918-1988[mrtav link] (poglavlje ORGANIZACIONO-IDEOLOŠKO SAZREVANJE KPJ U PREDVEČERJE APRILSKOG RATA)
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Očak, Ivan (1988). GORKIĆ, život, rad i pogibija. Zagreb: Globus. ISBN 86-343-0339-X.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Staljinski obračun s jugoslavenskim partijskim vodstvom u SSSR-u
  4. 1 2 3 4 Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki (str. 192-206), Beograd, 1989.
  5. 1 2 3 Jovanović, Nadežda (1983.). „Milan Gorkić (prilog za biografiju)”. Istorija 20. veka (1/1983): 25-56. ISSN ISSN 0535-8930 YU ISSN 0535-8930.
  6. 1 2 3 4 5 6 7 Vujošević, Ubavka (1997). „Poslednja autobiografija Milana Gorkića”. Istorija 20. veka (1/1997). ISSN ISSN 0352-3160 YU ISSN 0352-3160.
  7. 1 2 Ivan Očak: Dr. Ante Ciliga – otpadnik komunizma i staljinske čistke
  8. 1 2 Jovanović, Nadežda (1983.). „Milan Gorkić (prilog za biografiju)”. Istorija 20. veka (1/1983): 25-56.
  9. ↑ Očak (1988). "Gorkić...".
  10. 1 2 3 4 5 Jakšić, Božidar (1987.). Izabrani spisi Milana Gorkića REVOLUCIJA POD OKRILJEM KOMINTERNE. Beograd: Književne novine, Filip Višnjić. ISBN YU ISBN 86-7363-029-0.
  11. ↑ Damjanović, Pero (1981, 1983.). Sabrana djela Josipa Broza Tita (tom I, II).
  12. ↑ Klinger, Kuljiš (2013). Tito: Neispričane priče (tajni imperij Josipa Broza Tita). Nezavisne novine / Paragon. ISBN 978-99938-26-41-5.
  13. ↑ БОНДАРЕВ, НИКИТА ВИКТОРОВИЧ. „ДЕЯТЕЛЬНОСТЬ КОМИНТЕРНА НА БАЛКАНАХ В 20-Е ГГ. ХХ В. (НА ПРИМЕРЕ БИОГРАФИЙ В.Н. САКУНА И Б.Л. РУДИНОЙ-ФОСС)”. ЕЖЕГОДНИК ДОМА РУССКОГО ЗАРУБЕЖЬЯ ИМЕНИ АЛЕКСАНДРА СОЛЖЕНИЦЫНА. ISSN 2313-7517.
  14. ↑ БОНДАРЕВ, НИКИТА ВИКТОРОВИЧ (2019.). „Роль семейства Поп-Ивановых в мировой революции (The Role of Pop-Ivanov’s Family in the World Revolution)”. СТОЛЕТИЕ ДВУХ ЭМИГРАЦИЙ. 1919-2019. (The Centennial of Two Emigrations. 1919–2019).
  15. ↑ Simić, Despot (2010). Tito strogo poverljivo: arhivski dokumenti. Zagreb: Večernji. ISBN 978-953-7313-62-3.
  16. ↑ Gužvica, Stefan (2020). Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940. Srednja Europa. ISBN 978-953-8281-24-2.
  17. ↑ https://www.znaci.org/00001/93_7.pdf
  18. 1 2 Gorkić, Milan (1932.). „Međunarodni značaj događaja u Jugoslaviji”. Kommunisticheskiy internacional (br. 18).
  19. 1 2 Očak, str. 349
  20. ↑ Razkrita Titova moskovska skrivnost
  21. 1 2 Banac, Ivo (1990). Sa Staljinom protiv Tita.
  22. ↑ Phyllis Auty, Tito: A Biography (str. 147-148)
  23. 1 2 3 4 5 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora
  24. ↑ http://books.google.rs/books?id=P4VWAAAAMAAJ&q=Sima+Markovi%C4%87&dq=Sima+Markovi%C4%87&hl=en&sa=X&ei=xSrUU4LLLazE4gSkq4H4AQ&ved=0CIkBEOgBMBQ
  25. 1 2 „Ivan Očak, O sudbini obitelji jugoslovenskih emigranata "narodnih neprijatelja" u Sovjetskom Savezu”. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-09. Pristupljeno 2014-07-12.
  26. ↑ Stevan K. Pavlowitch, Tito - Yugoslavia's Great Dictator: A Reassessment (str. 23)
  27. ↑ Resolution of the ECCI Presidium regarding the expulsion of ECCI members and candidate members and of ICC members "who turned out to be enemies of the people", Pristupljeno 12. 4. 2013.
  28. 1 2 Ova referenca zadaje se u šablonu ili drugom stvorenom bloku. Za sada može da se pregleda samo u izvornom režimu.
  29. ↑ Ruka dželata
Literatura
Vanjske veze
Prethodnik:

Filip Filipović Generalni sekretar CK KPJ (1932/1936 — 1937) Nasljednik:

Josip Broz
Generalni sekretari (od 1921)
Filip Filipović • Sima Marković • Triša Kaclerović • Đuro Cvijić • Sima Marković • Đuro Cvijić • Jovan Mališić • Filip Filipović • Milan Gorkić • Josip Broz Tito
Predsjednici Predsjedništva
Josip Broz Tito • Lazar Mojsov • Dušan Dragosavac • Mitja Ribičić • Dragoslav Marković • Ali Shukrija • Vidoje Žarković • Milanko Renovica • Boško Krunić • Stipe Šuvar • Milan Pančevski – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 13:41 (CET)Odgovori
P.S. With it (the whole text I sent you above), I also wanted to add a picture of Đuro Đaković and write "Đuro Đaković, Gorkić's mentor" (which is supported by many references and primary sources, unlike the present version) – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 13:44 (CET)Odgovori
@Savez rada: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's "your" word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - at least - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
@Inokosni organ: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @Vipz: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – Edgar A. Poe 26. februara 2026. u 15:13 (CET)Odgovori
Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)Odgovori
Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
Objašnjenje si dobio, a ostalo... "Pre duguješ ti meni objašnjenje" (ne, ne dugujem ja tebi ništa), "ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja" (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), "kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti" (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @Inokosni organ i/ili @Vipz prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – Edgar A. Poe 26. februara 2026. u 16:04 (CET)Odgovori
Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe.
Čekamo onda @Inokosni organ i @Vipz... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti...
Eto, pozdrav – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)Odgovori
@Savez rada: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj formalnom opomenom, arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere.
Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – Edgar A. Poe 26. februara 2026. u 16:57 (CET)Odgovori
"Ti, čoveče" (evo ga još jedan Bog, koji se obraća "ljudima") - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)Odgovori
P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – Savez rada (razgovor) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)Odgovori



Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o Milanu Gorkiću, pa iz moga skromnog gledišta mislim:

a) ova izmjena – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;
b) ova izmjena – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&Drachkovitch protiv "93_7.pdf"). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je "Buharinova podrška". Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u Napomenama dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.
c) ova izmjena – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji;
d) ova izmjena – vidi gornji komentar a);
e) ova izmjena – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica "Gorkić je jedna od retkih žrtava represija koja je rehabilitovana". Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.
f) ova izmjena – slažem se, preciznija je;
g) ova izmjena – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @Mladifilozof u ovoj izmjeni. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga;
h) ova izmjena – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge;
i) ova izmjena – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;
j) ova izmjena – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?
k) ova izmjena – odlično;
l) ova izmjena – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita;

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – Inokosni organ (razgovor) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)Odgovori

Dragi kolega @Inokosni organ
Hvala vam na odgovorima.
  1. "Lazitch&Drachkovitch" je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga "postavi" ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
  2. Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
  3. ...
Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @Edgar Allan Poe... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način...
Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
Sa kolegom @Edgar Allan Poe nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
Hvala vam @Edgar Allan Poe i @Inokosni organ na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – Savez rada (razgovor) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)Odgovori
P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – Savez rada (razgovor) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)Odgovori
P.S.P.S. Dragi @Inokosni organ moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – Savez rada (razgovor) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)Odgovori

Reference

  1. ↑ Lazitch & Drachkovitch 1986: str. 148


Poštovani kolega @Savez rada, mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu opinions: everybody's got one.
Ne slažem se s vama kada me uslovljavate "amaterom" ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
Ne slažem se s vama kada kažete "radi naučne istine" jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
Ne slažem se kada kažete da Štajner "laže kao pas" jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – Inokosni organ (razgovor) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)Odgovori

Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću

Posljednji komentar: prije 1 mjesec9 komentara3 osobe u raspravi

Da probamo skroz kulturno @Edgar Allan Poe @Inokosni organ... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @Inokosni organ da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – Savez rada (razgovor) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)Odgovori

@Savez rada: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na ovom mjestu prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i kad se pregleda, ako je sve u redu, izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – Edgar A. Poe 1. marta 2026. u 13:25 (CET)Odgovori
U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo...
Molim vas @Edgar Allan Poe i @Inokosni organ da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite...
Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da "drndam" (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – Savez rada (razgovor) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)Odgovori
Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji strogo zabranjeno (vidi ovdje), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – Edgar A. Poe 1. marta 2026. u 13:54 (CET)Odgovori
Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je strogo zabranjeno. U mom članku NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A nego isključivo referenci na objavljene radove. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – Savez rada (razgovor) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)Odgovori
Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – Edgar A. Poe 1. marta 2026. u 14:24 (CET)Odgovori
@Edgar Allan Poe slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak...
Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @Edgar Allan Poe i @Inokosni organ: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – Savez rada (razgovor) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)Odgovori


Poštovani kolega @Savez rada,
Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: ovdje) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora (ovu) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad.
S poštovanjem, – Inokosni organ (razgovor) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)Odgovori
Hvala na odgovoru @Inokosni organ, i hvala ne celoj postavci...
Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – Savez rada (razgovor) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)Odgovori

Stranica Aleksa Đukanović

Posljednji komentar: prije 12 dana3 komentara2 osobe u raspravi

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – Vogoje2 (razgovor) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)Odgovori

@Vogoje2: Wikipedija:Administratorska tabla - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, Umoran, umoran sam prijatelju, umoran... :) – Edgar A. Poe 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)Odgovori
onaj tko je umoran i nema energije treba da se spremati na dalek put... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – Vogoje2 (razgovor) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)Odgovori
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&oldid=42573128