Adenozin difosfat – razlika između verzija
m + |
|||
Red 30: | Red 30: | ||
| Formula = |
| Formula = |
||
| Formula=C<sub>10</sub>H<sub>15</sub>N<sub>5</sub>O<sub>10</sub>P<sub>2</sub> |
| Formula=C<sub>10</sub>H<sub>15</sub>N<sub>5</sub>O<sub>10</sub>P<sub>2</sub> |
||
| Oxidation States=C<sub>10</sub |
| Oxidation States=C<sub>10</sub>H<sub>15</sub><sup>+</sup>N<sub>5</sub>O<sub>10</sub><sup>2-</sup>P<sub>2</sub><sup>5+</sup> |
||
| MolarMass=427.201 |
| MolarMass=427.201 |
||
| Appearance= |
| Appearance= |
||
Red 44: | Red 44: | ||
}} |
}} |
||
}} |
}} |
||
'''Adenozin difosfat''', skraćeno '''ADP''', je kemijski spoj [[nukleotid]], koji se sastoji od pirofosfatne skupine, [[riboza|riboze]] ([[šećer]] [[pentoza]]) i nukleobaze [[adenin]]a.<ref name="Koraćević">{{Cite book | author=Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević | title=Biohemija | edition= | issue= | pages= | publisher=savremena administracija | year= | isbn=86-387-0622-7 | doi= | url= }}</ref><ref>{{Lehninger4th}}</ref> |
'''Adenozin difosfat''', skraćeno '''ADP''', je kemijski spoj [[nukleotid]], koji se sastoji od pirofosfatne skupine, [[riboza|riboze]] ([[šećer]] [[pentoza]]) i nukleobaze [[adenin]]a.<ref name="Koraćević">{{Cite book | author=Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević | title=Biohemija | edition= | issue= | pages= | publisher=savremena administracija | year= | isbn=86-387-0622-7 | doi= | url= }}</ref><ref>{{Lehninger4th}}</ref> |
||
ADP je važan spoj u sustavu pohranjivanja i oslobađanje kemijske energije u [[stanica]]ma. ADP nastaje u stanicama defosforilacijom [[adenozin trifosfat|ATP]]-a djelovanjem enzima [[ATPaza|ATPaze]], pri čemu se oslobađa energija koja se koristi za ostale procese u stanici. Obratno, djelovanjem enzima [[ATP sintaza|ATP sintaze]] iz ADP-a nastaje ATP, kao kemijski spoj u kojem je pohranjena energija i čijom se defosforilacijom može dobiti iskoristiva energija za procese u stanici. |
ADP je važan spoj u sustavu pohranjivanja i oslobađanje kemijske energije u [[stanica]]ma. ADP nastaje u stanicama defosforilacijom [[adenozin trifosfat|ATP]]-a djelovanjem enzima [[ATPaza|ATPaze]], pri čemu se oslobađa energija koja se koristi za ostale procese u stanici. Obratno, djelovanjem enzima [[ATP sintaza|ATP sintaze]] iz ADP-a nastaje ATP, kao kemijski spoj u kojem je pohranjena energija i čijom se defosforilacijom može dobiti iskoristiva energija za procese u stanici. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Verzija na datum 26 juli 2016 u 17:18
Adenozin difosfat | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 58-64-0 | ||
PubChem[1][2] | 6022 | ||
ChemSpider[3] | 5800 | ||
IUPHAR ligand | 1712 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C10H15N5O10P2 | ||
Molarna masa | 427.201 | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Adenozin difosfat, skraćeno ADP, je kemijski spoj nukleotid, koji se sastoji od pirofosfatne skupine, riboze (šećer pentoza) i nukleobaze adenina.[4][5]
ADP je važan spoj u sustavu pohranjivanja i oslobađanje kemijske energije u stanicama. ADP nastaje u stanicama defosforilacijom ATP-a djelovanjem enzima ATPaze, pri čemu se oslobađa energija koja se koristi za ostale procese u stanici. Obratno, djelovanjem enzima ATP sintaze iz ADP-a nastaje ATP, kao kemijski spoj u kojem je pohranjena energija i čijom se defosforilacijom može dobiti iskoristiva energija za procese u stanici.
Vidi još
Reference
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7.
- ↑ David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6.
Literatura
- Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7.