Položaj LGBT osoba u Evropi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Status istopolnih zajednica u Evropi.
  Istopolni brak
  Registrovana partnerstva
  Neregistrovane kohabitacije
  Ograničeno priznavanje gej brakova sprovedenih u drugim zemljama
  Ne priznaju se ili nepoznat status
  Brak ustavno zabranjen

Uprkos značajnim razlikama koje postoje među zemljama po pitanju vidljivosti LGBT zajednice i garantovanja prava LGBT osoba, Evropa se može smatrati najinkluzivnijim kontinentom kada su gejevi, lezbejke, biseksaulne i transrodne osobe u pitanju. Osam od jedanaest država na planeti koje su do sada priznale istopolne brakove nalaze se u Evropi. Pored toga, dvadeset evropskih zemalja priznaje neki od oblika istopolnih zajednica, koji u manjoj ili većoj meri garantuju prava koja su garantovana brakom. Homoseksualni odnosi su legalni u svim državama Evrope, a velika većina zemalja ima zakone za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.


Zakoni[uredi | uredi kod]

Istopolni odnosi su legalni u celoj Evropi. Turska Republika Severni Kipar je poslednja evropska teritorija (TRSK nije međunarodno priznata nezavisna država) koja je legalizovala homoseksualnost izmenom Krivičnog zakona koji stupa na snagu 1.1.2009. Aktualna politička i zakonska pitanja koja se danas pokreću u najvećem broju evropskih država su antidiskriminacioni zakoni, istopolna partnerstva i brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova.

Istopolna partnerstva[uredi | uredi kod]

Istopolna partnerstva postoje zakonski priznata u većini zapadno- i severnoevropskih zemalja. Prva zemlja koja je donela zakon o registrovanom partnerstvu bila je Danska, 1989. godine. Danska je ujedno i prva zemlja u svetu koja je donela ovakav zakon. Njen primer su uskoro počele da slede i druge skandinavske i zapadnoevropske zemlje, koje su donosile zakone o različitim oblicima istopolnih zajednica koje u manjoj ili većoj meri garantuju ista prava koja su garantovana brakom.

Usvajanje dece[uredi | uredi kod]

Legalni status usvajanja dece od strane istopolnih parova u Evropi:
  Usvajanje dece od strane istopolnih parova legalno
  Usvajanje dece partnera/partnerke u istopolnoj zajednici legalno
  Nepoznato/Nejasno

Zakoni o usvajanju dece od strane istopolnih parova se razlikuju u državama koje odobravaju usvajanja. Potpuno izjednačena prava heteroseksualnih i istopolnih parova pri usvajanju dece garantuju Velika Britanija, Švedska, Španija, Norveška, Island, Holandija, Belgija i Andora, s tim što u Norveškoj istopolni parovi ne mogu da usvajaju decu iz inostranstva, dok u ostalim navedenom državama na to imaju prava. U Danskoj i Nemačkoj dozvoljeno je da partner ili partnerka u registrovanom partnerstvu usvoji dete svog partnera, odnosno svoje partnerke. U nekim državama, kao što su Francuska, Irska i Finska, omogućena su usvajanja dece od strane samo jedne osobe, ali zajednička usvajanja nisu omogućena. U Finskoj, iako nisu legalizovana zajednička usvajanja dece od strane istopolnih parova, istopolni parovi mogu da budu hraniteljske porodice.

Istopolni brakovi[uredi | uredi kod]

Prva zemlja u Evropi i u svetu koja je zakonski priznala istopolne brakove bila je Holandija, 2001. godine. Time je Holandija potpuno izjednačila prava istopolnih i heteroseksualnih parova. Nakon ovog, usledilo je priznavanje istopolnih brakova u Belgiji (2003), Španiji (2005), Norveškoj (2009), Švedskoj (2009), Portugalu (2010), Islandu (2010), Danskoj (2012), i Francuskoj (2013).

Pregled zakonskog statusa[uredi | uredi kod]

Južna Evropa[uredi | uredi kod]

Država Istopolni odnosi Istopolne zajednice Istopolni brakovi Usvajanje dece Vojska Zabrana diskriminacije
(Seksualna orijentacija)
Promena zvaničnog pola
 Grčka
Vidi dalje: LGBT u Grčkoj
Legalni od 1951.[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2015 Da Ne Ne Označeni kao mentalno bolesni. M2F označene kao gej. Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Italija
Vidi dalje: LGBT u Italiji
Legalni od 1890.[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Mogu da usvajaju samo venčani parovi Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije Da Da Da
 Kipar
Vidi dalje: LGBT na Kipru
Legalni od 1998.[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2015 Da Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije Da Nepoznato
 Malta
Vidi dalje: LGBT na Malti
Legalni od 1973.[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2014 Da Ne Legalni od 2014 Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije Da Da Da
 Portugal
Vidi dalje: LGBT u Portugalu
Legalni od 1983.[1]
+ potpisana UN dekl. Da
od 2001.[2]
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
od 2010.[3]
Vidi dalje: Istopolni brak Da
Legalni od 2016 Da Da Da Zabranjen svaki oblik diskriminacije Da Da Da
 San Marino
Vidi dalje: LGBT u San Marinu
Legalni od 2001.[4]
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Nepoznato Zabranjeni neki oblici diskriminacije Da Nepoznato
 Španija
Vidi dalje: LGBT u Španiji
Legalni od 1979.[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
od 1998.[nedostaje referenca]
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
od 2005.[5]
Vidi dalje: Istopolni brak Da
Da Da Da Da Zabranjen svaki oblik diskriminacije Da Da Da
 Turska
Vidi dalje: LGBT u Turskoj
Nikada nisu bili zabranjeni[6] Da Ne Ne Ne Ne Marta, 2010. sastavljena komisija za pisanje antidiskriminacionog zakona koji bi uključio seksualnu orijentaciju[7] Da Da


Istočna Evropa[uredi | uredi kod]

Država Istopolni odnosi Istopolne zajednice Istopolni brakovi Usvajanje dece Vojska Zabrana diskriminacije
(Seksualna orijentacija)
Promena zvaničnog pola
 Albanija
Vidi dalje: LGBT u Albaniji
Legalni od 1995[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Da Da Zabranjen svaki oblik diskriminacije.[8] Da Da Da
 Crna Gora
Vidi dalje: LGBT u Crnoj Gori
Legalni od 1977[nedostaje referenca]
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Češka
Vidi dalje: LGBT u Češkoj
Legalni od 1962
+ potpisana UN dekl. Da
od 2006.
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Belorusija
Vidi dalje: LGBT u Belorusiji
Legalni od 1994. Da Ne Ne Ne Ne Ne Nepoznato
 Bosna i Hercegovina
Vidi dalje: LGBT u BiH
Legalni od 1996; od 1998. u Republici Srpskoj
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Bugarska
Vidi dalje: LGBT u Bugarskoj
Legalni od 1968.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Hrvatska
Vidi dalje: LGBT u Hrvatskoj
Legalni od 1977.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2003.
Vidi dalje: Životno partnerstvo od 2014. Da
Ustavna zabrana od 2013. Ne Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Latvija
Vidi dalje: LGBT u Letoniji
Legalni od 1992.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana od 2006. Samo venčani parovi mogu da usvajaju. Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Litvanija
Vidi dalje: LGBT u Litvaniji
Legalni od 1993.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana od 1992. Samo venčani parovi mogu da usvajaju. Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Mađarska
Vidi dalje: LGBT u Mađarskoj
Legalni od 1962.
+ potpisana UN dekl. Da
neregistrovana kohabitacija od 1996,
registrovano partnerstvo od 2009.
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Makedonija
Vidi dalje: LGBT u Makedoniji
Legalni od 1996.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Moldavija
Vidi dalje: LGBT u Moldaviji
Legalni od 1995. Da Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Ne Nepoznato
 Poljska
Vidi dalje: LGBT u Poljskoj
Legalni od 1932.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Rumunija
Vidi dalje: LGBT u Rumuniji
Legalni od 1996.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Rusija
Vidi dalje: LGBT u Rusiji
Legalni od 1993.[9] Da Ne Ne Ne Da Da Ne Da Da
 Slovačka
Vidi dalje: LGBT u Slovačkoj
Legalni od 1962.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Slovenija
Vidi dalje: LGBT u Sloveniji
Legalni od 1977.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2006.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
Da Da Da Da Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Srbija
Vidi dalje: LGBT u Srbiji
Legalni od 1994.
+ potpisana UN dekl. Da
Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da
 Ukrajina
Vidi dalje: LGBT u Ukrajini
Legalni od 1991. Da Ne Ustavna zabrana Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da

Severna Evropa

Država Istopolni odnosi Istopolne zajednice Istopolni brakovi Usvajanje dece Vojska Zabrana diskriminacije
(Seksualna orijentacija)
Promena zvaničnog pola
 Danska
Vidi dalje: LGBT u Danskoj
Legalni od 1933.
+ potpisana UN dekl. Da
od 1989.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
od 2012. Da Samo u registrovanoj zajednici i samo decu partnera/ke Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Estonija
Vidi dalje: LGBT u Estoniji
Legalni od 1992.
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2016. Da Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Finska
Vidi dalje: LGBT u Finskoj
Legalni od 1971.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2002.Vidi dalje: Istopolna zajednica Da Ne Ne Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Irska Irska
Vidi dalje: LGBT u Irskoj
Legalni od 1993.
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2011. Da Legalni od 2015. Da Legalni od 2015. Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Legalni od 2015. Da
 Island
Vidi dalje: LGBT na Islandu
Legalni od 1940.
+ potpisana UN dekl. Da
od 1996.
Vidi dalje: Istopolne zajednice
od 2010.[10]
Vidi dalje: Istopolni brak Da
Samo u registrovanim zajednicama Da Nema vojsku Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Norveška
Vidi dalje: LGBT u Norveškoj
Legalni od 1972.
+ potpisana UN dekl. Da
od 1993.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
od 2009.
Vidi dalje: Istopolni brak Da
Da Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Man
Vidi dalje: LGBT na Otoku Man
Legalni od 1994. Da Priznate zajednice iz UK, zakon je u proceduri Ne Da Da UK zaduženo za odbranu Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Švedska
Vidi dalje: Položaj LGBT osoba u Švedskoj
Legalni od 1944.[11]
+ potpisana UN dekl. Da
od 1995.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
od 2009.[12]
Vidi dalje: Istopolni brak Da
Da Da Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Vidi dalje: LGBT u UK
Legalni 1967 u Engleskoj i Velsu; od 1980 u Škotskoj i 1982. u Severnoj Irskoj
+ potpisana UN dekl. Da
od 2005.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
od 2014. Da Da Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da

Zapadna Evropa

Država Istopolni odnosi Istopolne zajednice Istopolni brakovi Usvajanje dece Vojska Zabrana diskriminacije
(Seksualna orijentacija)
Promena zvaničnog pola
 Austrija
Vidi dalje:LGBT u Austriji
Legalni od 1971.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2010.
Vidi dalje: Istopolne zajednice
Ne od 2016. Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Belgija
Vidi dalje: LGBT u Belgiji
Legalni od 1795.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2000.
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
od 2003.
Vidi dalje: Istopolni brak Da
od 2006. Da Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Francuska
Vidi dalje: LGBT u Francuskoj
Legalni od 1791.
+ potpisana UN dekl. Da
od 1999.
Vidi dalje: Istopolna zajednica Da
od 2013. Da od 2013. Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
Nizozemska Holandija
Vidi dalje: LGBT u Holandiji
Legalni od 1811.
+ potpisana UN dekl. Da
od 1998.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
od 2001.
Vidi dalje: Istopolni brakovi Da
Da Da Da Da Zabranjeni svi oblici diskriminacije. Da Da Da
 Lihtenštajn
Vidi dalje:LGBT u Lihtenštajnu
Legalni od 1989.
+ potpisana UN dekl. Da
Legalni od 2011.} Da Ne Ne Nema vojsku Ne Nepoznato
 Luksemburg
Vidi dalje: LGBT u Luksemburgu
Legalni od 1795.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2004.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
Legalni od 2015 Da Legalni od 2015. Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Nepoznato
 Monako
Vidi dalje: LGBT u Monaku
Legalni od 1793. Da Ne Ne Ne Francuska zadužena za odbranu Ne Nepoznato
 Njemačka
Vidi dalje: LGBT u Nemačkoj i LGBT istorija
Legalni od 1969 u Zapadnoj Nemačkoj, od 1968. u Istočnoj Nemačkoj
+ potpisana UN dekl. Da
od 2001.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
Ne Samo decu partnera/ke Da Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da
 Švicarska
Vidi dalje: LGBT u Švajcarskoj
Legalni od 1942.
+ potpisana UN dekl. Da
od 2007.
Vidi dalje: Istopolne zajednice Da
Ne Partneri/ke moraju pružati vaspitnu i finansiju podršku biološkoj deci svojih partnera/ki. Da Da Zabranjeni neki oblici diskriminacije. Da Da Da


Društveni odnos[uredi | uredi kod]

Javno mnenje[uredi | uredi kod]

Javno mnenje po pitanju prava LGBT osoba, kao i prihvatanja LGBT osoba u javnosti se veoma razlikuje između različitih delova Evrope. Zapadna i Severna Evropa su najliberalnije po ovom pitanju. Velika većina zemalja u ovim regionima zakonski priznaje istopolne zajednice i sve zemlje, osim jedne, zabranjuju diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. Južna Evropa je nešto zatvorenija po ovom pitanju, ali je liberalnija od istočne, koja se još uvek oporavlja od uticaja doskorašnjih komunističkih uređenja i pod jakim je uticajem Katoličke ili Pravoslavne crkve.

Prema istraživanjima koje je sproveo Pew Research Center, 2002. godine, većina u zapadnoevropskim zemljama smatra da LGBT osobe treba da budu prihvaćene u društvu, dok se u takvom stavu protivi većina u državama kao što su Rusija, Poljska i Ukrajina [13]. Istraživanje koje je 2006. sproveo Eurobarometer na 30.000 stanovnika Evropske unije pokazuje podeljenost EU-a oko pitanja istopolnih brakova. Podršku istopolnim brakovima daje većina građana i građanki Holandije (82%), Švedske (71%), Danske (69%), Luksemburga (58%), Španije (56%), Nemačke (52%) i Češke (52%). U svim ostalim državama, među kojima je najveći broj novih članica Evropske unije, procenat onih koji podržavaju istopolne brakove je ispod 50%: Rumunija (11%), Letonija (12%), Kipar (14%), Bugarska (15%), Grčka (15%), Poljska (17%), Litvanija (17%) i Malta (18%)[14]. Usvajanje dece od strane istopolnih parova ima većinsku podršku samo u dve države: u Holandiji (69%) i u Švedskoj (51%), dok najmanje podrške dolazi iz Poljske i sa Malte ( 7%)[14]. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj krajem 2013. pokazalo je da 59% građana podržava inicijativu da da se brak Ustavom definira kao zajednica muškarca i žene, dok ih 31% inicijativu ne podupire.[15]

Istraživanje Gallup grupe iz 2003. godine pokazuje da žene, mlađa populacija, kao i oni sa višim obrazovanjem pružaju više podrške pitanjima kao što su istopolni brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova[16].

LGBT događaji[uredi | uredi kod]

Dalje: Spisak LGBT manifestacija

U Evropi se održava stotinak različitih godišnjih manifestacija koje za cilj imaju povećanje vidljivosti LGBT osoba i pitanja poštovanja LGBT prava. U većini država se godišnje organizuje bar jedna parada ponosa LGBT osoba, dok se u nekim državama organizuje i više njih u različitim gradovima. Najznačajnije parade ponosa održavaju se u velikim evropskim centrima, kao što su Berlin (Christopher Street Day), Keln (Cologne Pride), Amsterdam (Amsterdam Gay Pride), London (Pride London), Pariz (Pariz Pride) i dr. Takođe, godišnje se organizuje i Europride, kao centralna evropska proslava ponosa LGBT osoba, koja se održava u različitim evropskim gradovima. Kao panevropsko LGBT sportsko takmičenje, organizuju se Eurogames, koje takođe menjaju mesto održavanja svake godine.

Eurogames[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Eurogames

Eurogames organizuje Evropska gej i lezbejska sportska federacija svake godine, osim u godinama kada se održavaju Gay Games. Zvanično postoje Big EuroGames, koje se organizuju u godinama kada se dešavaju Olimpijske igre, dok se male EuroGames organizuju ostalih godina, kada je broj učesnika i učenica ograničen na 1500 i kada se organizuju takmičenja iz samo 7 disciplina. Ovakav fromat se polako menja jer u poslednjim godinama raste interesovanje za ova dešavanja, pa time i broj učesnika i učesnica, kao i sportskih disciplina. Glavni razlog za organizovanje ovakvih takmičenja je homofobija i diskriminacija u sportskim savezima.

Europride[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Europride

Europride je međunarodna proslava Dana ponosa LGBT osoba. Organizaciju Europridea na sebe uzimaju veliki evropski gradovi sa razvijenom LGBT zajednicom. Prvi Europride organizovan je u Londonu, 1992. godine sa oko 100.000 učesnika i učesnica. Popularnost ovog događaja od tada raste, tako da je na Europrideu u Kelnu, 2002. godine učešće uzelo više od jednog miliona ljudi. Cela proslava traje oko nedelju dana, kada se organizuje umetnički, kulturni, sportski i politički program širom grada-domaćina, a kulminira za vikend kada se održava karneval sa povorkom kroz centralne ulice grada i zabavnim, muzičkim programom, specijalnim klupskim zabavama i noćnim bdenjem posvećenim žrtvama AIDS-a.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „sabia que...”. PortugalPride.org. Pristupljeno 30.5.2010. 
  2. „DECRETO N.º 349/X Primeira alteração à Lei n.º 7/2001, de 11 de Maio, que adopta medidas de protecção das uniões de facto”. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-23. Pristupljeno 2010-05-30. 
  3. „Portugal's president to ratify same-sex marriage law”. BBC News. 17. maj, 2010.. Pristupljeno 30. maj, 2010. 
  4. „ABROGAZIONE DELL'ARTICOLO 274 DEL CODICE PENALE”. Arhivirano iz originala na datum 2009-09-08. Pristupljeno 2010-05-30. 
  5. „LEY 13/2005” (PDF). Boletín Oficial del Estado. Pristupljeno 30.5.2010. 
  6. Constanze Letsch (30.08.2007.). „Regenbogen überm Taksimplatz” (Nemački). perlentauchen.de Das Kulturmagazin. Pristupljeno 30.5.2010. 
  7. „Discrimination will be banned, draft law says”. Hürriyet. 17.3.2010. Pristupljeno 30.5.2010. 
  8. „Albania protects LGBT people from discrimination”. ILGA. 5.2.2010.. 
  9. „Russia: Update to RUS13194 of 16 February 1993 on the treatment of homosexuals”. Immigration and Refugee Board of Canada. 2000-02-29. Pristupljeno 30.5.2010. 
  10. „Iceland passes gay marriage law in unanimous vote”. Reuters. 11.6.2010.. Pristupljeno 16.6.2010. 
  11. „LGBT and Swedish Law”. RSFL. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-19. Pristupljeno 9.1.2009. 
  12. Sweden allows same-sex marriage na BBC News-u.
  13. „Views of a Changing World 2003”. The Pew Research Center. Pristupljeno 23.09. 
  14. 14,0 14,1 „Eight EU Countries Back Same-Sex Marriage”. Angus Reid Global Monitor : Polls & Research. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-05. Pristupljeno 29 January. 
  15. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/228968/Default.aspx
  16. „Public opinion and same-sex unions (2003)”. ILGA Europe. Arhivirano iz originala na datum 2007-02-08. Pristupljeno 29 January. 
Položaj LGBT osoba u Evropi
Suverene države Albanija • Andora • Armenija** • Austrija • Azerbejdžan* • Belorusija • Belgija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora  • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka  • Gruzija* • Holandija  • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan* • Kipar** • Letonija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Severna Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nemačka  • Norveška • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija* • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švajcarska • Švedska • Turska* • Ujedinjeno Kraljevstvo  • Ukrajina  •Vatikan
Autonomije, zavisne i druge teritorije Abhazija* • Ažarija* • Åland • Akrotiri i Dekalija •Džersi  • Krim • Farska ostrva • Gernzi • Gibraltar • Nagorno-Karabah* • Nahčivan* • Ostrvo Man • Turska Republika Severni Kipar**
* veliki deo teritorije je u Aziji
** država je u Zapadnoj Aziji, ali se smatra evropskom iz kulturnih, političkih i istorijskih razloga.
Položaj LGBT osoba u svetu
Svet
Položaj LGBT osoba u Africi
Afrika
Položaj LGBT osoba u Južnoj Americi
Južna Amerika
Položaj LGBT osoba u Severnoj Americi
Severna Amerika
Položaj LGBT osoba u Aziji
Azija
Položaj LGBT osoba u Okeaniji
Okeanija
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi