Mađari u Vojvodini

Mađari su druga po veličini etnička grupa Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2002. godine, 290.207 Mađara živi u Vojvodini, što je 14,28% od ukupnog stanovništva. Ukupan broj Mađara u Srbiji je 293.299, što je 3,91% populacije Srbije. Govore mađarskim jezikom i najveći deo je rimokatoličke veroispovesti. Mađarski je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini.
Delove današnje Vojvodine, koji su uključeni u sastav Ugarske u 10. veku, počeli su da naseljavaju Mađari. Posle otomanskog osvajanja teritorije današnje Vojvodine u 16. veku, najveći deo mađarskog stanovništa je napustio region. Mađari su ponovo počeli da naseljavaju delove današnje Vojvodine posle uspostave Habzburške vlasti krajem 17. i početkom 18. veka. Prema popisu iz 1880., Mađari su bili treća po veličini etnička grupa u regionu sa 22,6% (najviše je bilo Srba (35,5%), zatim Nemaca (24,4%)). Po narednom popisu iz 1890, Mađari su bili druga po veličini etnička grupa (24,4%) (Srba je bilo 34,4%, a Nemaca 24,2%). Procenat Mađara je porastao na 28,1% po popisu iz 1910, a od 1918. opada, da bi ih 2002. godine bilo 14,28%.
Preko 59% Mađara u Srbiji živi u njenom severnom delu, gde u osam opština čine apsolutnu ili relativnu većinu. Opštine sa apsolutnom mađarskom većinom su: Kanjiža (86,52%), Senta (80,51%), Ada (76,64%), Bačka Topola (58,94%), Mali Iđoš (55,92%) i Čoka (51,56%). Opštine sa relativnom mađarskom većinom su Bečej (48,83%) i Subotica (38,47%). Grad Subotica je obrazovni, kulturni i politički centar vojvođanskih Mađara.




Spisak naselja u Vojvodini sa apsolutnom ili relativnom mađarskom većinom (po popisu iz 2002).
Grad Subotica (mađ. Szabadka város)}-):
- Bački Vinogradi (mađ. Királyhalom)
- Bačko Dušanovo (mađ. Zentaörs)
- Kelebija (mađ. Alsókelebia)
- Palić (mađ. Palics)
- Subotica (mađ. Szabadka)
- Hajdukovo (mađ. Hajdújárás)
- Čantavir (mađ. Csantavér)
- Šupljak (mađ. Ludas)
Opština Bačka Topola (mađ. Topolya község):
- Bagremovo (mađ. Brazília)
- Bajša (mađ. Bajsa)
- Bačka Topola (mađ. Topolya)
- Bogaraš (mađ. Bogaras-Felváros)
- Gunaroš (mađ. Gunaras)
- Zobnatica (mađ. Andrásnépe)
- Kavilo (mađ. Kavilló ili Rákóczifalu)
- Novo Orahovo (mađ. Zentagunaras)
- Obornjača (mađ. Nagyvölgy)
- Pačir (mađ. Pacsér)
- Pobeda (mađ. Győztes)
- Stara Moravica (mađ. Bácskossuthfalva ili Ómoravica)
Opština Mali Iđoš (mađ. Kishegyes közság):
Opština Kanjiža (mađ. Magyarkanizsa község):
- Adorjan (mađ. Adorján)
- Doline (mađ. Völgyes)
- Zimonjić (mađ. Ilonafalu)
- Kanjiža (mađ. Magyarkanizsa)
- Male Pijace (mađ. Kispiac)
- Mali Pesak (mađ. Kishomok)
- Martonoš (mađ. Martonos)
- Novo Selo (mađ. Újfalu)
- Orom (mađ. Orom)
- Totovo Selo (mađ. Tóthfalu)
- Trešnjevac (mađ. Oromhegyes)
- Horgoš (mađ. Horgos)
Opština Senta (mađ. Zenta község):
- Bogaraš (mađ. Bogaras)
- Gornji Breg (mađ. Felsőhegy)
- Kevi (mađ. Kevi)
- Senta (mađ. Zenta)
- Tornjoš (mađ. Tornyos)
Opština Ada (mađ. Ada község):
- Ada (mađ. Ada)
- Mol (mađ. Mohol)
- Obornjača (mađ. Völgypart)
- Sterijino (mađ. Valkaisor)
- Utrine (mađ. Törökfalu)
Opština Bečej (mađ. Óbecse község):
- Bačko Gradište (mađ. Bácsföldvár)
- Bačko Petrovo Selo (mađ. Péterréve)
- Bečej (mađ. Óbecse)
- Drljan (mađ. Drea)
- Mileševo (mađ. Istenföldje)
Opština Čoka (mađ. Csóka község):
- Banatski Monoštor (mađ. Kanizsamonostor)
- Vrbica (mađ. Egyházaskér)
- Jazovo (mađ. Hódegyháza)
- Padej (mađ. Padé)
- Crna Bara (mađ. Feketetó)
- Čoka (mađ. Csóka)
Opština Novi Kneževac (mađ. Törökkanizsa község):
Opština Kikinda (mađ. Nagykikinda község):
Opština Nova Crnja (mađ. Magyarcsernye község):
- Nova Crnja (mađ. Magyarcsernye)
- Toba (mađ. Tóba)
Opština Žitište (mađ. Begaszetgyörgy község):
Grad Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek község):
Opština Sečanj (mađ. Torontálszecsány község):
Opština Kovačica (mađ. Antalfalva község):
Opština Plandište (mađ. Zichyfalva község):
- Jermenovci (mađ. Ürményháza)
Opština Vršac (mađ. Versec község):
Opština Bela Crkva (mađ. Fehértemplom község):
Opština Kovin (mađ. Kevevára község):
- Skorenovac (mađ. Székelykeve)
- Šumarak (mađ. Emánueltelep)
Opština Pančevo (mađ. Pancsova község):
Opština Irig (mađ. Ürög község):
Opština Odžaci (mađ. Hódság község):
Opština Sombor (mađ. Zombor község):
- Bezdan (mađ. Bezdán)
- Doroslovo (mađ. Doroszló)
- Svetozar Miletić (mađ. Nemesmillitics)
- Telečka (mađ. Bácsgyulafalva)
Opština Apatin (mađ. Apatin község):
Pored navedenih opština, Mađari čine značajnu manjinu i u opštinama Temerin (mađ. Temerin), Srbobran (mađ. Szenttamás), Novi Bečej (mađ. Törökbecse), Novi Sad (mađ. Újvidék) i Kula (mađ. Kúla).
- Mađar So (Magyar Szó), su dnevne novine na mađarskom jeziku, koje izlaze u Subotici, Senti i Novom Sadu. Do 2006. sedište lista je bilo isključivo u Novom Sadu.
- Het Nap (Hét nap), nedeljnik iz Subotice
- Čaladi ker (Családi kör), nedeljnik iz Novog Sada
- Hid (Híd), književni časopis iz Novog Sada
- Izenet (Üzenet), književni časopis iz Subotice
- Symposion, književni časopis iz Novog Sada
- EX-Symposion, književni časopis iz Vesprema, osnovan od strane pisaca koji su početkom devedesetih godina emigrirali iz Vojvodine u Mađarsku, objavljuje pisce iz Vojvodine
- Orbis (Orbis), dvojezični književni časopis iz Kanjiže
- Šikolj (Sikoly), književni časopis iz Mužlje
- Vajdašag Ma (Vajdaság Ma), informativni internet portal
- Vajdašag Portal (Vajdaság Portál), informativni internet portal
- zEtna (zEtna), književni internet portal
- Arač (Aracs), časopis za pitanja iz društvenog javnog života, izlazi u Subotici

- Pal Abraham (Ábrahám Pál), kompozitor
- Zvonko Varga (Varga Zoltán), bivši igrač FK Partizan, reprezentativac SFR Jugoslavije, fudbalski trener
- Laslo Vegel (Végel László), književnik
- Zoltan Dani (Dani Zoltán), pukovnik PVO VJ
- Deže Kostolanji (Kosztolányi Dezső) (1885-1936), jedan od najpoznatijih mađarskih pisaca.
- Karolj Lajko (Lajkó Károly), bokser, šampion i državni reprezentativac (rođen u Bečeju 1943)
- Feliks Lajko (Lajkó Félix) (rođ. 1974. u Subotici), poznati violinista i kompozitor.
- Silvester Levaj (Lévay Szilveszter), kompozitor, rođen 1945. u Subotici.
- Peter Leko (Lékó Péter) (rođ. 1979. u Subotici), najbolji mađarski šahista.
- Đula Mešter (Mester Gyula), poznati odbojkaš, višestruki reprezentativac Jugoslavije i Srbije i Crne Gore.
- Kosta Nađ (Nagy Kosta) (1911—1986), učesnik španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.
- Magdolna Ruža (Rúzsa Magdolna), popularna mađarska pop pevačica mlađe generacije
- Monika Seleš (Szeles Mónika), bivša najbolja teniserka sveta. Rođena je u Novom Sadu 1973.
- Mihalj Servo (Szervó Mihály) (1900—1941), politički sekretar OK KPJ za severni Banat, jedan od organizatora Narodnooslobodilačke brobe u Vojvodini i narodni heroj Jugoslavije.
- Karolj Tan (Than Károly) rođen 1802 u Bečeju, hemičar, osnivač Mađarke kraljevske akademije nauka.
- Mor Tan (Than Mór), slikar.
- Vilim Harangozo (Harangozo Vilmos), stonoteniser, jugoslovenski reprezentativac.
- Geza Čat (Csáth Géza) (1887-1919), pisac.
- Zoltan Šebešćen (Sebestyén Zoltán), rođen 1. oktobra 1975. godine je nemački fudbaler i trener, poreklom iz Skorenovca.
- Arpad Šterbik (Sterbik Árpád), rukometni golman, reprezentativac.
- Gabor Sagmajster (Sagmajster Gábor), motociklista, motokros takmičar.
- Laslo Đere (Györe László), teniser, reprezentativac.
Najveće mađarske političke partije u Vojvodini su:
- Savez vojvođanskih Mađara (predsednik je Ištvan Pastor),
- Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (predsednik je Šandor Pal) i
- Demokratska partija vojvođanskih Mađara, (predsednik je Andraš Agošton).
- Građanski savez Mađara, (predsednik je Laslo Rac Sabo)
Sve četiri stranke učestvuju u lokalnim vlastima u opštinama Vojvodine u kojima je mađarsko stanovništvo većinsko (pogledati članak: Mađarska regionalna samouprava). Savez vojvođanskih Mađara (SVM) učestvuje u vlasti Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na parlamentarnim izborima 2007. SVM je dobio tri mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Nakom izbora 2008, izborna lista „Mađarska koalicija“ koju čine Savez vojvođanskih Mađara, Demokratska stranka vojvođanskih Mađara i Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, dobila je 4 mandata u Skupštini Srbije.