Prijeđi na sadržaj

Mađari u Vojvodini

Izvor: Wikipedija
Narodna nošnja Mađara iz Kupusine i Doroslova koja porijeklom dolazi iz mađarskog sela u Hrvatskoj Dalj Planina

Mađari su druga po veličini etnička grupa Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2002. godine, 290.207 Mađara živi u Vojvodini, što je 14,28% od ukupnog stanovništva. Ukupan broj Mađara u Srbiji je 293.299, što je 3,91% populacije Srbije. Govore mađarskim jezikom i najveći deo je rimokatoličke veroispovesti. Mađarski je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini.

Historija

[uredi | uredi kod]

Delove današnje Vojvodine, koji su uključeni u sastav Ugarske u 10. veku, počeli su da naseljavaju Mađari. Posle otomanskog osvajanja teritorije današnje Vojvodine u 16. veku, najveći deo mađarskog stanovništa je napustio region. Mađari su ponovo počeli da naseljavaju delove današnje Vojvodine posle uspostave Habzburške vlasti krajem 17. i početkom 18. veka. Prema popisu iz 1880., Mađari su bili treća po veličini etnička grupa u regionu sa 22,6% (najviše je bilo Srba (35,5%), zatim Nemaca (24,4%)). Po narednom popisu iz 1890, Mađari su bili druga po veličini etnička grupa (24,4%) (Srba je bilo 34,4%, a Nemaca 24,2%). Procenat Mađara je porastao na 28,1% po popisu iz 1910, a od 1918. opada, da bi ih 2002. godine bilo 14,28%.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kod]

Preko 59% Mađara u Srbiji živi u njenom severnom delu, gde u osam opština čine apsolutnu ili relativnu većinu. Opštine sa apsolutnom mađarskom većinom su: Kanjiža (86,52%), Senta (80,51%), Ada (76,64%), Bačka Topola (58,94%), Mali Iđoš (55,92%) i Čoka (51,56%). Opštine sa relativnom mađarskom većinom su Bečej (48,83%) i Subotica (38,47%). Grad Subotica je obrazovni, kulturni i politički centar vojvođanskih Mađara.

Naselja u Vojvodini sa mađarskom većinom

[uredi | uredi kod]
Etnički sastav Vojvodine prema popisu iz 2002. (po opštinama)
Mađari u Vojvodini prema popisu iz 2002. (po opštinama)
Mađari u Vojvodini prema popisu iz 2011. (po opštinama)
Narodna nošnja Mađara iz Skorenovca

Spisak naselja u Vojvodini sa apsolutnom ili relativnom mađarskom većinom (po popisu iz 2002).

Grad Subotica (mađarski: Szabadka város)):

Opština Bačka Topola (mađarski: Topolya község):

Opština Mali Iđoš (mađarski: Kishegyes közság):

Opština Kanjiža (mađarski: Magyarkanizsa község):

Opština Senta (mađarski: Zenta község):

Opština Ada (mađarski: Ada község):

Opština Bečej (mađarski: Óbecse község):

Opština Čoka (mađarski: Csóka község):

Opština Novi Kneževac (mađarski: Törökkanizsa község):

Opština Kikinda (mađarski: Nagykikinda község):

Opština Nova Crnja (mađarski: Magyarcsernye község):

Opština Žitište (mađarski: Begaszetgyörgy község):

Grad Zrenjanin (mađarski: Nagybecskerek község):

Opština Sečanj (mađarski: Torontálszecsány község):

Opština Kovačica (mađarski: Antalfalva község):

Opština Plandište (mađarski: Zichyfalva község):

Opština Vršac (mađarski: Versec község):

Opština Bela Crkva (mađarski: Fehértemplom község):

Opština Kovin (mađarski: Kevevára község):

Opština Pančevo (mađarski: Pancsova község):

Opština Irig (mađarski: Ürög község):

Opština Odžaci (mađarski: Hódság község):

Opština Sombor (mađarski: Zombor község):

Opština Apatin (mađarski: Apatin község):

Pored navedenih opština, Mađari čine značajnu manjinu i u opštinama Temerin (mađarski: Temerin), Srbobran (mađarski: Szenttamás), Novi Bečej (mađarski: Törökbecse), Novi Sad (mađarski: Újvidék) i Kula (mađarski: Kúla).

Kultura i informisanje

[uredi | uredi kod]
  • Mađar So (Magyar Szó), su dnevne novine na mađarskom jeziku, koje izlaze u Subotici, Senti i Novom Sadu. Do 2006. sedište lista je bilo isključivo u Novom Sadu.
  • Het Nap (Hét nap), nedeljnik iz Subotice
  • Čaladi ker (Családi kör), nedeljnik iz Novog Sada
  • Hid (Híd), književni časopis iz Novog Sada
  • Izenet (Üzenet), književni časopis iz Subotice
  • Symposion, književni časopis iz Novog Sada
  • EX-Symposion, književni časopis iz Vesprema, osnovan od strane pisaca koji su početkom devedesetih godina emigrirali iz Vojvodine u Mađarsku, objavljuje pisce iz Vojvodine
  • Orbis (Orbis), dvojezični književni časopis iz Kanjiže
  • Šikolj (Sikoly), književni časopis iz Mužlje
  • Vajdašag Ma (Vajdaság Ma), informativni internet portal
  • Vajdašag Portal (Vajdaság Portál), informativni internet portal
  • zEtna (zEtna), književni internet portal
  • Arač (Aracs), časopis za pitanja iz društvenog javnog života, izlazi u Subotici

Poznati vojvođanski Mađari

[uredi | uredi kod]
Monika Seleš (1995)

Političke organizacije

[uredi | uredi kod]

Najveće mađarske političke partije u Vojvodini su:

Sve četiri stranke učestvuju u lokalnim vlastima u opštinama Vojvodine u kojima je mađarsko stanovništvo većinsko (pogledati članak: Mađarska regionalna samouprava). Savez vojvođanskih Mađara (SVM) učestvuje u vlasti Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na parlamentarnim izborima 2007. SVM je dobio tri mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Nakom izbora 2008, izborna lista „Mađarska koalicija“ koju čine Savez vojvođanskih Mađara, Demokratska stranka vojvođanskih Mađara i Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, dobila je 4 mandata u Skupštini Srbije.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]