Zapadni deo Palićkog jezera dodiruje južno predgrađe Subotice, poznato po imenu Senćanska kapija. Jezero je dubine do 2 metra i zbog velikog broja algi izrazito zelene boje. Nastalo na granici lesa i peska, ovo slatinasto jezero je dobilo svoje ime po pustari Palij. Iz jezera je u 18. veku vađena soda, jer je jezero nekad bilo slano, pa se zato veruje da je Palić ostatak Panonskog mora. Po legendi, tu je pastir Pavle napajao stoku.
Jezersko blato je lekovito, pa je 1845. izgrađeno kupatilo i Palić je postao i banja. Polovinom 19. veka, na severnoj obali je zasađen prelep park, izgrađeni su hoteli, i tu su još tada imućni Subotičani gradili letnjikovce.
Istovremeno sa završetkom gradnje Gradske kuće u Subotici 15. septembra1912. godine, otvoreno je novoizgrađeno kupalište sa objektima po kojima se Palić i danas prepoznaje — vodotoranj, Velika terasa i ženski i muški štrand.
Hemijska industrija „Zorka“ je svoje otpadne vode izlivala u Palić godinama, što je dovelo do pomora ribe i potpunog zagađenja jezera. 1970ih jezero je isušeno, odnet zagađeni mulj i ponovo napunjeno. Izlivanje otpadnih voda iz „Zorke“ je ovoga puta išlo preko filtera za koje se uskoro ustanovilo da su nedovoljnog kapaciteta. Jezero je na kraju ipak spasla kriza, smanjenje ili gašenje proizvodnje zagađivača, pa je jezero ponovo zablistalo u svom punom sjaju.
U naselju Palić živi 6326 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8 godina (39,4 kod muškaraca i 42,1 kod žena). U naselju ima 2747 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,71.
Stanovništvo u ovom naselju je veoma nehomogeno, a u poslednja tri popisa primećen je porast broja stanovnika.
→ * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Palić, na kojoj se nalaze tri naselja, Palić, Hajdukovo i Šupljak.