Prijeđi na sadržaj

Lista ugroženih mjesta svjetske baštine

Izvor: Wikipedija
Lista ugroženih mjesta svjetske baštine
Karta
Karta svijeta s lokalitetetima ugrožene svjetske baštine
Karta svijeta s lokalitetetima ugrožene svjetske baštine

Karta svijeta s lokalitetetima ugrožene svjetske baštine

Na Konvenciji svjetske baštine (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972., u članku 11.4, UNESCO može neka mjesta svjetske baštine, kojima treba hitna i organizirana pomoć, staviti na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[1] kako bi se skrenula pozornost javnosti i ohrabrile protumjere.[2] Pod opasnostima za prirodnu svjetsku baštinu podrazumjevaju se izravne prijetnje kojima bi se promijenile odlike lokaliteta kao što su prirodne katastrofe ili katastrofalno ljudsko djelovanje poput naseljavanja, zagađenja, drvosječe, rudarenja, poljoprivrede ili velikih građevinskih radova, kojima se smanjuje broj ugroženih vrsta u zaštićenom lokalitetu. Također postoje i opasnosti postupnih promjena koje mogu nastati geološkim, klimatskim i promjenama u okolišu[3]. Opasnosti za kulturnu baštinu podrazumjevaju propadanje materijala, konstrukcija, ukrasa ili općeg arhitektonskog jedinstva, gubitak povijesne autentičnosti i kulturnog značaja. Opasnosti koje mogu zaprijetiti i prirodnim i kulturnim lokalitetima su nekontrolirana izgradnja, oružani sukobi, nedostatak sustava upravljanja ili promjene u pravnoj zaštiti lokaliteta.

Prije no što dospije na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti, stanje lokaliteta se procjenjuje i primjenjuje se eventualni program popravnih mjera u suradnji s državom u kojoj se nalazi. Krajnju ulogu u određivanju statusa ima Komitet. Financijsku pomoć Fundacije svjetske baštine može dobiti lokalitet odlukom Komiteta, a stanje lokaliteta se procjenjuje svake godine. Ovisno o procjeni Komitet može naložiti dodatne mjere ili pak izbrisati lokalitet s popisa ugrožene svjetske baštine ili popisa svjetske baštine općenito. Dva lokaliteta, Arapski rezervat oriksa i Dresdenska dolina Elbe su izbrisane s popisa mjesta svjetske baštine nakon što nisu rješeni njihovi problemi koji su ih smjestili na popis ugroženih mjesta svjetske baštine[4][5]

Popis

[uredi | uredi kod]
Ime; kako ga navodi Komitet svjetske baštine[6]
Lokacija; grada ili pokrajine, s imenom države i koordinatama
Kriterij; po kojemu je lokalitet upisan
Područje; u hektarima prema UNESCO-u
Godina (SB); kada je lokalitet upisan kao svjetska baština
Ugrožen; godina kada je lokalitet upisan kao ugrožena svjetska baština
Razlog; prijetnje koje su navele UNESCO da ga stavi na popis
Slika Ime Lokacija Kriterij Područje Godina (SB) Ugrožen Razlog
Abu Mena EgyAbusir,
 Egipat
30°50′28″N 29°39′49″E / 30.84105°N 29.66349°E / 30.84105; 29.66349 (Abu Mena)		 Kulturno:
(iv)		 182 ha 1979. 2001. Propadanje tla usljed miješanja gline s površine koja postaje "polu-tečna" u dodiru s "viškom vode"[7][8]
Aïr planine i pustinja Tenere Niger1Arlit,
 Nigerija
18°16′37″N 7°59′58″E / 18.27694°N 7.99944°E / 18.27694; 7.99944 (Air and Ténéré Natural Reserves)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 7736000 ha 1991. 1992. Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije[9]
Askijeva grobnica MalGao,
 Mali
16°17′23″N 0°02′40″W / 16.28972°N 0.04444°W / 16.28972; -0.04444 (Tomb of Askia)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2004. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[10]
Ašur (Qal'at Sherqat) IraqSalah ad Din,
 Irak
35°27′24″N 43°15′45″E / 35.45667°N 43.26250°E / 35.45667; 43.26250 (Ashur)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 70 ha 2003. 2003. Planirana izgradnja vještačkog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom Iračkog rata, no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave[11]
Kišne šume Atsinanana MadIstočni Madagaskar,
 Madagaskar
14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.70250°E / -14.45972; 49.70250 (Rainforests of the Atsinanana)		 Prirodno:
(ix), (x)		 479660 ha 2007. 2010. Nezakonita sječa i krivolov ugroženih lemura[12]
Katedrala Bagrati i Samostan Gelati GeorImereti,
 Gruzija
42°15′44″N 42°42′59″E / 42.26222°N 42.71639°E / 42.26222; 42.71639 (Bagrati Cathedral and Gelati Monastery)		 Kulturno:
(iv)		 7.87 ha 1994. 2010. Velika obnova kojom će nepovratno biti promjenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost[13]
Budine statue u Bamiyanu AfgBamijan,
 Afganistan
34°49′55.35″N 67°49′36.49″E / 34.8320417°N 67.8268028°E / 34.8320417; 67.8268028 (Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 159 ha 2003. 2003. Krhko održavanje usljed napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta[14]
Koraljni greben Belizea BelBelize, Stann Creek i Toledo (oblast)
 Belize
17°18′56″N 87°32′4″W / 17.31556°N 87.53444°W / 17.31556; -87.53444 (Belize Barrier Reef Reserve System)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 96300 ha 1996. 2009. Sječa mangrova i pretjeran razvoj[15]
Rodno mjesto Isusa: Bazilika Rođenja Isusova i hodočasničke staze Betlehema PalBetlehem,
 Palestina*
31°42′N 32°11′E / 31.700°N 32.183°E / 31.700; 32.183 (Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem)		 Kulturno:
(v), (vi)		 2,98 ha 2012. 2012. Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca[16]
Chan Chan PerLa Libertad,
 Peru
8°6′40″S 79°04′32″W / 8.11111°S 79.07556°W / -8.11111; -79.07556 (Chan Chan Archaeological Zone)		 Kulturno:
(i), (iii)		 600 ha 1986. 1986. Prirodna erozija[17]
Comoé CotZanzan,
 Obala Slonovače
9°06′N 3°42′W / 9.100°N 3.700°W / 9.100; -3.700 (Comoé National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 1150000 ha 1983. 2003. Građanski nemiri, krivolov i nedostatak djelotvornih mehanizama uprave[18]
Coro VenFalcón,
 Venezuela
11°25′N 69°40′W / 11.417°N 69.667°W / 11.417; -69.667 (Coro and its Port)		 Kulturno:
(iv), (v)		 107 ha 1993. 2005. Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta[19]
Minaret i arheološki lokalitet u Džamu AfgGhōr,
 Afganistan
34°23′48″N 64°30′58″E / 34.39667°N 64.51611°E / 34.39667; 64.51611 (Minaret and Archaeological Remains of Jam)		 Cultural:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2002. 2002. Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta[20]
Everglades UniFlorida,
 Sjedinjene Američke Države
25°19′0″N 80°56′0″W / 25.31667°N 80.93333°W / 25.31667; -80.93333 (Everglades National Park)		 Prirodno:
(viii), (ix), (x)		 592920 ha 1979. 1993.–2007., 2010. Oštećenja usljed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)[21]
Garamba DemOrientale,
 Kongo
4°0′0″N 29°15′0″E / 4.00000°N 29.25000°E / 4.00000; 29.25000 (Garamba National Park)		 Prirodno:
(vii), (x)		 500000 ha 1980. 1984.–1992., 1996. Pad broja Bijelih nosoroga (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)[22]
Humberstone i Santa Laura ChilTarapacá,
 Čile
20°12′30″S 69°47′40″W / 20.20833°S 69.79444°W / -20.20833; -69.79444 (Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2005. 2005. Krhko stanje građevina usljed četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja[23]
Stari grad (Jeruzalem) JerJeruzalem,
 Palestina*
 Izrael*
31°46′36″N 35°14′03″E / 31.77667°N 35.23417°E / 31.77667; 35.23417 (Old City of Jerusalem and its Walls)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 — 1981. 1982. Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja[24]
Kahuzi-Biega DemJužni Kivu
i Maniema,
 DR Kongo
2°30′0″S 28°45′0″E / 2.50000°S 28.75000°E / -2.50000; 28.75000 (Kahuzi-Biega National Park)		 Prirodno:
(x)		 600000 ha 1980. 1997. Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata[25]
Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi UgandaKampala,
 Uganda
0°19′45″N 32°33′12″E / 0.32917°N 32.55333°E / 0.32917; 32.55333 (Tombs of Buganda Kings at Kasubi)		 Kulturno:
(i), (iii),
(iv), (vi)		 27 ha 2001. 2010. Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.[26]
Liverpool - pomorsko-trgovački grad Uk Engleska,
 Ujedinjeno Kraljevstvo
53°24′0″N 02°59′0″W / 53.40000°N 2.98333°W / 53.40000; -2.98333 (Liverpool – Maritime Mercantile City)		 Kulturno:
(i), (iv)		 136 ha 2004. 2012. Upisano zbog predložene izgradnje "Liverpool Waters", masivne rekonstrukcije povijesnih pristaništa sjeverno od centra grada[27]
Los Katíos ColAntioquia i Chocó,
 Kolumbija
7°40′0″N 77°0′0″W / 7.66667°N 77.00000°W / 7.66667; -77.00000 (Los Katíos National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 72000 ha 1994. 2009. Sječa šume, ribolov i krivolov[28]
Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara TanKilwa,
 Tanzanija
8°57′28″S 39°31′22″E / 8.95778°S 39.52278°E / -8.95778; 39.52278 (Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara)		 Kulturno:
(iii)		 — 1981. 2004. Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama[29]
Spomenici Mchete GeorMcheta-Mtianeti,
 Gruzija
41°51′N 44°43′E / 41.850°N 44.717°E / 41.850; 44.717 (Historical Monuments of Mtskheta)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 — 1994. 2009. Zabrinutost zbog održavanja lokaliteta[30]
Manovo-Gounda St Floris CenBamingui-Bangoran,
 Centralnoafrička Republika
9°0′0″N 21°30′0″E / 9.00000°N 21.50000°E / 9.00000; 21.50000 (Manovo-Gounda St Floris National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 1740000 ha 1988. 1997. Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti[31]
Planina Nimba CotLola,
 Obala Slonovače*
 Gvineja*
7°36′11″N 8°23′28″W / 7.603°N 8.391°W / 7.603; -8.391 (Mount Nimba Strict Nature Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 18000 ha 1981. 1992. Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka[32]
Niokolo-Koba SenTambacounda
i Kédougou,
 Senegal
13°04′0″N 12°43′0″W / 13.06667°N 12.71667°W / 13.06667; -12.71667 (Niokolo-Koba National Park)		 Prirodno:
(x)		 913000 ha 1981. 2007. Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci[33]
Rezervat Okapi Dem Orientale,
 DR Kongo
2°00′0″N 28°30′0″E / 2.00000°N 28.50000°E / 2.00000; 28.50000 (Okapi Wildlife Reserve)		 Prirodno:
(x)		 1372625 ha 1996. 1997. Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici[34]
Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo Pan Colón,
 Panama
9°33′0″N 79°39′0″W / 9.55000°N 79.65000°W / 9.55000; -79.65000 (Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo)		 Kulturno:
(i), (iv)		 1980. 2012. Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje[35]
Rezervat biosfere Rio Plátano Dem La Mosquitia ,
 Honduras
15°44′40″N 84°40′30″E / 15.74444°N 84.67500°E / 15.74444; 84.67500 (Río Plátano Biosphere Reserve)		 Prirodno:
(vii), (viii), (ix), (x)		 500000 ha 1979. 2011. Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili usljed nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom[36]
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu SerbKosovo,
 Kosovo
42°39′40″N 20°15′56″E / 42.66111°N 20.26556°E / 42.66111; 20.26556 (Medieval Monuments in Kosovo)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 2.88 ha 2004 2006. Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost[37]
Salonga DemJužni Kivu
i Maniema,
 DR Kongo
2°00′0″S 21°0′0″E / 2.00000°S 21.00000°E / -2.00000; 21.00000 (Salonga National Park)		 Prirodno:
(vii), (ix)		 3600000 ha 1984. 1984.–1992., 1999. Pad populacije Bijelih nosoroga (1984.), raspad uprave (1999.)[38]
Samarra IraqSalah ad Din,
 Irak
34°11′54″N 43°52′27″E / 34.19833°N 43.87417°E / 34.19833; 43.87417 (Samarra Archaeological City)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 15058 ha 2007. 2007. Sigurnosni uvjeti nakon Iračkog rata i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom[39]
Nacionalni park Planina Semien EthAmhara,
 Etiopija
23°11′0″N 38°4′0″E / 23.18333°N 38.06667°E / 23.18333; 38.06667 (Simien National Park)		 Prirodno:
(vii), (x)		 22000 ha 1978. 1996. Pad broja ibeksa[40]
Timbuktu MalTimbuktu,
 Mali
16°46′N 3°00′W / 16.767°N 3.000°W / 16.767; -3.000 (Timbuktu)		 Kulturno:
(ii), (iv), (v)		 — 1988. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[41]
Tropske kišne šume na Sumatri IndnSumatra,
 Indonezija
2°25′0″S 101°29′0″E / 2.41667°S 101.48333°E / -2.41667; 101.48333 (Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 250000 ha 2004. 2011. Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova[42]
Nacionalni park Virunga DemSjeverni Kivu
and Orientale,
 DR Kongo
0°55′0″N 29°10′0″E / 0.91667°N 29.16667°E / 0.91667; 29.16667 (Virunga National Park)		 Prirodno:
(vii), (viii), (x)		 800000 ha 1979. 1994. Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom građanskog rata u Ruandi[43]
Zabid YemAl Hudajdah,
 Jemen
14°12′N 43°19′E / 14.200°N 43.317°E / 14.200; 43.317 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 — 1993. 2000. Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države[44]

Lokaliteti izbrisani s popisa

[uredi | uredi kod]

Lokaliteti koji su bili na popisu ugrožene svjetske baštine, ali su nakon poboljšanog upravljanja ili uvjeta skinuti s popisa. U zagradi su godine upisa i ispisa s ovog popisa.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ „Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage”. UNESCO. Pristupljeno 2010-12-10. 
  2. ↑ „List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 2010-12-10. 
  3. ↑ „Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention”. UNESCO. January 2008. Pristupljeno 2010-12-10. 
  4. ↑ „Oman's Arabian Oryx Sanctuary: first site ever to be deleted from UNESCO's World Heritage List”. UNESCO. Pristupljeno 2010-12-10. 
  5. ↑ „Dresden is deleted from UNESCO’s World Heritage List”. UNESCO. Pristupljeno 2010-12-10. 
  6. ↑ „List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 2010-12-10. 
  7. ↑ „Abu Mena”. UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011. 
  8. ↑ „Abu Mena - Threats to the Site (2001.)”. UNESCO. Pristupljeno 27. kolovoza 2010. 
  9. ↑ „Air and Ténéré Natural Reserves”. UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011. 
  10. ↑ „Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012. 
  11. ↑ „Ashur (Qal'at Sherqat)”. UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011. 
  12. ↑ „Rainforests of the Atsinanana”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  13. ↑ „Bagrati Cathedral and Gelati Monastery”. UNESCO. Pristupljeno 3. prosinca 2010. 
  14. ↑ „Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  15. ↑ „Belize Barrier Reef Reserve System”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  16. ↑ „Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem”. UNESCO. Pristupljeno 31. srpnja 2012. 
  17. ↑ „Chan Chan Archaeological Zone”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  18. ↑ „Comoé National Park”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  19. ↑ „Coro and its Port”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  20. ↑ „Minaret and Archaeological Remains of Jam”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  21. ↑ „Everglades National Park”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  22. ↑ „Garamba National Park”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  23. ↑ „Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  24. ↑ „Old City of Jerusalem and its Walls”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  25. ↑ „Kahuzi-Biega National Park”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  26. ↑ „Tombs of Buganda Kings at Kasubi”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  27. ↑ „World Heritage Committee places Liverpool on List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012. 
  28. ↑ „Los Katíos National Park”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2010. 
  29. ↑ „Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  30. ↑ „Historical Monuments of Mtskheta”. UNESCO. Pristupljeno 3. prosinac 2010. 
  31. ↑ „Manovo-Gounda St Floris National Park”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  32. ↑ „Mount Nimba Strict Nature Reserve”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  33. ↑ „Niokolo-Koba National Park”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  34. ↑ „Okapi Wildlife Reserve”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  35. ↑ „Panamanian fortifications inscribed on List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012. 
  36. ↑ „World Heritage Committee puts Río Plátano Biosphere Reserve on Danger List at the request of Honduras”. UNESCO. Pristupljeno 13. listopada 2011. 
  37. ↑ „Medieval Monuments in Kosovo”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  38. ↑ „Salonga National Park”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  39. ↑ „Samarra Archaeological City”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  40. ↑ „Simien National Park”. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011. 
  41. ↑ „Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012. 
  42. ↑ „Danger listing for Indonesia’s Tropical Rainforest Heritage of Sumatra”. UNESCO. Pristupljeno 13. listopada 2011. 
  43. ↑ „Virunga National Park”. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010. 
  44. ↑ „Historic Town of Zabid”. UNESCO. Pristupljeno 3. prosinac 2010. 
  45. ↑ UNESCO (2013.): World Heritage Committee removes the Iranian World Heritage site of Bam and its Cultural Landscape from danger listing

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Lista_ugroženih_mjesta_svjetske_baštine&oldid=42134973