Kišne šume Atsinanana

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Koordinate: 14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.70250°E / -14.45972; 49.70250

Kišne šume Atsinanana
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Masoala Wasserfall.jpg
 Madagaskar (Afrika)
Registriran: 2007. (31. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: 2009.
Referenca: UNESCO

Kišne šume Atsinanana je naziv za šest nacionalnih parkova u istočnom Madagaskaru, u pokrajinama Atsirananani, Toamasini i Fianarantsoi koji su 2007. godine upisani na UNESCO-v spisak Svjetske baštine[1] kao "primjer reliktnih šuma od presudne važnosti za održavanje aktualnih ekoloških procesa potrebnih za opstanak madagaskarske jedinstvene bioraznolikosti, koja se odražava u geološkoj historiji otoka".

Položaj Nacionalnih parkova i zaštićenih područja na Madagaskaru

Madagaskar se odvojio od ostatka kopna prije više od 60 milijuna godina, tako da je njegov biljni i životinjski svijet izolirano evoluirao.[1] Prašume su tada odigrale ključnu ulogu u odvijanju ekoloških i bioloških procesa, kao i otočke biološke raznolikosti, koja uključuje izniman broj ugroženih vrsta, poput velikog broja primata i lemura. Oko 80 do 90% svih biljnih i životinjskih vrsta u prašumama Atsinanana su endemi i ugrožene vrste jer su nastale i mogu egzistirati samo u ovom jedinstvenom prašumskom sistemu. Od 123 vrste sisavaca na Madagaskaru njih 78 živi u zaštićenom području parkova, a 72 su na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa. Ovi nacionalni parkovi poznati su i po svojoj megaraznolikosti jer u njima živi oko 1200 vrsta biljaka, pet vrsta primata, sve vrste lemura, sedam vrsta glodavaca, šest vrsta sisavaca mesoždera i nekoliko vrsta šišmiša.[1]

Nacionalni parkovi Atsinanane[uredi - уреди | uredi izvor]

Cijelo ovo područje je formalno zaštićeno sistemom nacionalnih parkova kojima upravljaju lokalne uprave. Ključna pitanja upravljanja uključuju efikasnu kontrolu koju vrše lokalni siromašni seljaci i stanovnici, koji se služe metodom posijeci i spali, da bi dobili nove površine, ali i krivolovom i primitivnim rudarstvom da dođu do dragulja. Ova pitanja zahtijevaju provođenje jasne i koordinirane strategije kod upravljanja svim komponentama ove imovine kao jedinstvenom cjelinom. Situacija je pogoršana nakon političke krize u Madagaskaru 2009. godine, nakon čega su ovi lokaliteti upisani na listu mjesta ugrožene svjetske baštine, zbog nezakonite sječe i paljenja šuma, i krivolova ugroženih lemura.

  1. Nacionalni park Marojeji
  2. Nacionalni park Masoala
  3. Nacionalni park Zahamena
  4. Nacionalni park Ranomafana
  5. Nacionalni park Andringitra
  6. Nacionalni park Andohahela

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]