Prašuma

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

U pradavno doba bujne su šume pokrivale goleme dijelove kopna. Čovjek je malo-pomalo šumu krčio i pretvarao je u obradivu zemlju ili pak na njoj gradio. Danas se u rijetkim dijelovima svijeta mogu naći nedirnute, guste, neprohodne šume u kojima se drveće samo ruši od starosti. To su prašume. One imaju golema drva i vrlo raznolik biljni i životinjski svijet.

Prašume umjerenih krajeva[uredi - уреди | uredi izvor]

U pojasu umjerene klime goleme se prašume nalaze u zapadnoj Rusiji i Kanadi.

U našem susjedstvu znatnija prašuma je Perućica kod Vučeva u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, NP Sutjeski.

Hrvatske prašume[uredi - уреди | uredi izvor]

U Hrvatskoj ima još nekoliko skromnijih površina šuma koje se smatraju prašumama, jer su sačuvane u svom djevičanskom obliku - nikad se u njima nije gospodarilo. Neke od njih su i formalno zaštićene, a dio njih, iako je formalno u gospodarskom statusu, još nikada nije gospodaren.

Tropske prašume[uredi - уреди | uredi izvor]

U tropskim krajevima i njihovim prašumama, kiše su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska Amazonija, velika kao Europa, daje 40% zemaljskog kisika. Tu nalazimo leptire, zmije, leoparda, tigra, bivola, vodenkonja, krokodila, tapira, jaguara, mravojeda...

Čovjek osvaja prašumu[uredi - уреди | uredi izvor]

Prašume su bogate drvetom,ponegdje i rudama,pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine kaučuka, bambusa, banana itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja riža,šećerna trska,kakaovac,pamuk i drugo bilje.U Južnoj Americi, Indiji i Africi teku kroz džungle velike rijeke (Amazona, Ganges, Kongo, Niger).Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, kukci ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja zrakoplovima i helikopterima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak kisika i život na Zemlji. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11 000 000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u Amazoniji (Južna Amerika) koja je značajna za zemaljski život,jer svakodnevno u atmosferu ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".