Prijeđi na sadržaj

Abusir

Coordinates: 29°33′N 31°08′E / 29.55°N 31.14°E / 29.55; 31.14
Izvor: Wikipedija

29°33′N 31°08′E / 29.55°N 31.14°E / 29.55; 31.14

Memfis i njegove nekropole i piramide u Gizi, Sakari, Abusiru, Abu Ravašu i Dahšuru
Svjetska baštinaUNESCO
 Egipat
Registriran:1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, iii, vi
Ugroženost:2001.-
Referenca:UNESCO

Abusir (arapski: بو صير/Abū Ṣīr) je arheološki lokalitet u Egiptu, koji se nalazi 2,5 kilometara sjeverno od Sakare i oko 12 km južno od Piramida u Gizi.[1]

Abusir je bio grad mrtvih, mjesto na kom je podignuto 14 piramida (zasad ih je otkopano samo sedam).[1]

Abusir je 1979. zajedno sa drugim lokalitetima na tom terenu; Dahšur, Sakara, Abu Ravaš, Memfis i Piramide u Gizi, uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine.[2]

Historija i karakteristike

[uredi | uredi kod]

Najimpresivnije su tri piramide faraona iz Pete dinastije (oko 2465. pne. - 2325. pne.); Sahure, Neferirkara i Njusera.[2]

Te su piramide u komparaciji sa drugim egipatskim spomenicima sličnog tipa, loše sagrađene, pa su danas su u ruševnom stanju. Susjedni posmrtni hramovi imaju finu plastičnu dekoraciju, zidne reljefe i stup]]ove sa floralnim kapitelima obliku palmi, lotosa i papirusa.[2]

Nekolicina faraona je pored svojih piramida (među njima Userkaf i Njusere) sagradilo svetišta sa obeliskom posvećenih bogu sunca - Rau.[2]

Negdje na pola puta između Sahureve piramide i Userkafova hrama leži nedovršena piramida za koju se pretpostavlja da je bila namjenjena Shepseskafu faraonu iz Četvrte dinastije.[3]

Mala piramida južno od piramide Neferirkara vjerojatno je bila zamišljena kao njegova satelitska piramida, ali su radovi zaustavljeni, najvjerojatnije zato što je umro, kasnije je preuređena u grobnicu kraljice majke Khentkaus II. Dvije manje piramide istočno i jugoistočno od Neferirkarove piramide zahtjevaju daljnje ispitivanje. Za sad se pretpostavlja da su bile namjenjene kraljicama, ali ni to nije sigurno.[3]

Pogled na tri ruševne piramide
Karta lokaliteta

Izgleda da je posljednji hram posvećen Rau podigao Menkauhor (dosad nije pronađen i iskopan), pred kraj Pete dinastije, nakon tog su faraoni izgubili interes za Abusir.[3]

Nešto zapadnije od mjesta gdje se nalaze piramide, leži nekropola u kojoj je pokapana aristokracija Memfisa. Pronađene su grobnice Dvadeset šeste i Dvadeset sedme dinastije, a to dokazuje da je Abusir ostao važna nekropola sve do kraja faraonskih vremena.[3]

Papirusi

[uredi | uredi kod]

U Abusiru su pronađene dvije značajne grupe papirusa, jedna je otkrivena 1893., a druga za iskapanja 1982. Abusirski papirusi su arhivi hramskih svećenika koji su vodili ritual sahranjivanja Neferirkara. Oni su danas izvor važnih podataka o ekonomskim prilikama Starog kraljevstva (oko 2575. pne.-2130. pne.)

Iako su i dotadašnja brojna iskopavanja na tom lokalitetu iznjela na svijetlo dana uzbudljive artefakte, ekipa arheologa sa Karlova univerziteta u Pragu iznenadila je sve - 1998., otkopavši netaknuti sarkofag Iufaa, svećenika i administratora palače koji je živio negdje oko 525. pne..[2]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 The Pyramids Of Abusir (engleski). The Pyramids Of Abusir. Ask-Aladdin. Pristupljeno 14.8. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Abū Ṣīr archaeological site, Egypt (engleski). Abū Ṣīr archaeological site, Egypt. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 14.8. 2020. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Abusir Pyramids & The City of The Dead Egypt (engleski). Abusir Pyramids & The City of The Dead Egypt. Memphis Tours. Pristupljeno 14.8. 2020. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]