Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici - Uralski jezici

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Indoeuropski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(439[1]; prije 449[2])

Albanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(4)[3], Albanija, Kosovo, Grčka, Italija, Makedonija: gegijski, toskijski, arbëreshë, arvanitika

Armenski[uredi - уреди | uredi izvor]

(1)[4], Armenija: armenski

Baltički[uredi - уреди | uredi izvor]

(3)[5], Latvija, Litva, Poljska: latvijski, litvanski, pruski (†).

Keltski[uredi - уреди | uredi izvor]

(7)[6], Velika Britanija, Irska, Francuska.

a. britonski (3) bretonski, kornvolski ili kornijski, velški,
b. goidelski (4): irski ili gaeilge, manski (Gaelg, Gailck,), gaoidhealg, gàidhlig (škotski gelski),

Germanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(48[7]; prije 53[8]):

istočni[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): gotski (†).

sjeverni[uredi - уреди | uredi izvor]

(7; prije 11, neki su izgubili status): danski, ferojski, islandski, jutski, norn (†; otoci Šetland i Orkney), norveški-bokmål, norveški-Nynorsk, švedski.

Makrojezici: norveški;
Izgubili status: Dalska ili Dalmaal, jamtska ili jamska, skonski (Skånska),

zapadni[uredi - уреди | uredi izvor]

(41): engleski, frizijski (zapadni i sjeverni), niskonjemački jezici (15 jezika. Donjofranački jezici: afrikaans, flamanski, istočni frizijski, nizozemski, zelandski ili zeeuws i 10 donjosaksonskih jezika: achterhoeks, drents, gronings, donjosaksonski, plautdietsch, sallands, stellingwerfs, twents, veluws, vestfalski), saterlandski (saterfrizijski), škotski, visokonjemački (18 njemačkih jezika i 2 židovska istočni i zapadni jidiš. Njemački su: alemán coloneiro, alemanski ili švicarski njemački, bavarski, cimbrijski, donjošleski, franački (†), Majnskofranački, gornjosaksonski, hutteritski, luksemburški, mócheno, njemački standardni, pensilvanijski, Falački jezik ili pfälzische, limburški, kelnski ili ripuarijski franački, švapski, walserski).

Izgubili status: jingliš (ameridiš);
novopriznati jezici: vilamovski, hunsrik

Helenski (grčki)[uredi - уреди | uredi izvor]

(6)[9]: kapadocijski grčki, grčki, judeogrčki, tsakonski, starogrčki (†), pontski

Indoiranski[uredi - уреди | uredi izvor]

(310[10]; prije 308)[11]:

indoarijski[uredi - уреди | uredi izvor]

(219):

a. centralna grupa: domaaki,
b Centralna zona (76), Indija, Pakistan:
b1. Bhil (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi.
b2. Dom (1) Iran: domari.
b3. Gudžarati (9) Pakistan Indija: aer, gudžaratski, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi.
b4. Khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi.
b5. Pandžabi (1): istočni pandžapski.
b6. Radžastani (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marwari (2 jezika, Indija i Pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati.
b7. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).
b8. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu.
b9. Powari (Indija: powari.
b10. neklasificirani (5): mewati, parya, sonha, tharu (dva jezika: dangaura kathoriya)
c. istočna-centralna zona (5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani.
d. Istočna zona (45):
d1. Bengali-Assamski (19): asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya.
d2. biharski (12): angika, bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri.
d3. oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli.
d4. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana).
e. Sjeverna zona (22) Indija, Nepal, Pakistan:
e1. Centralni Pahari (1) Indija: kumauni.
e2. Istočni Pahari (2) Nepal: nepalski, palpa
e3. Garhwali (1), Indija: garhwali.
e4. Zapadni pahari (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri.
f. Sjeverozapadna zona (38):
f1. Dardski (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; Kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo.
f2. Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki.
f3. Sindhi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi,lasi, sindhi, sindhi bhil.
g Nuristani (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali.
h. Sanskrit, Indija: sanskrit
i. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah.
j. Južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri.
k. neklasificirani (12), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: andh, chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, usui, vaagri booli.

iranski[uredi - уреди | uredi izvor]

(87):

a. Istočni (13), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan:
a1. sjeveroistočni (2): osetski, yagnobi,
a2. jugoistočni (11):
a. Pamirski (7): munji, sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, yazgulyam, yidgha.
b. Paštunski (4): pashto (3 jezika, sjeverni središnji i južni), waneci.
b. Neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi.
c. Zapadni (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael:
c1. sjeverozapadni (54): alviri-vidari, aštijanijski, bajelani, baludžijski (južni, zapadni i istočni), baškardski (bashkardi), dezfulski, dimli, eštehardski (eshtehardi), gazi, gilaki, gornji taromi, gozarkhani, gurani, harzani, kabatei, kajali, karingani, haladž, kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroški (koroshi), kurdski (središnji, sjeverni i južni), laki, lasgerdi, maraghei, mazanderanski, natanzi, nayini, ormuri, parachi, parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, sivandi, sjeverozapadni fars, soi, sorkhei, šahmirzadski (shahmirzadi), šahrudski (shahrudi), takestanski, tališki, vafski, zoroastrijski dari.
c2. jugozapadni (18): ajmački, bakhtiari, buharski, darwazi, dehwari, dzhidi, hazaragi, judeotatski, jugozapadni fars, kumzari, lari, luri (sjeverni i južni), pahlavanski, perzijski (makrojezik: zapadni i istočni), tadžički, tatski (tat).
d. avesta (pazend),

neklasificirani[uredi - уреди | uredi izvor]

2(2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati.

Makrojezici: kurdski, perzijski, zazaki,

Italički[uredi - уреди | uredi izvor]

(42[12]; prije 48)[13]:

Latinsko-faliskički[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): latinski (†).

Romanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(47): aragonski, aromunski, asturski, dalmatski, emilijano-romanjolo, estremadurski, fala, francuski, frankoprovansalski, furlanski, galicijski, galurski, gaskonjski, istriotski, istrorumunjski, judeofrancuski, judeošpanjolski (ladino), judeotalijanski, kajunski, kampidanski, katalonski, korzički, ladinski, langedoški, lugirski, limuzinski, logudorski, lombardski, loreto-ucayali španjolski, meglenski, mirandski, mozarapski napolitansko-kalabrijski, overnjanski, pijemontski, pikardijski, portugalski, provansalski, romanš, rumunjski, sasarski, shuadit (judeoprovansalski), sicilijanski, španjolski (kastiljski), talijanski, valonski, venecijanski.

Slavenski[uredi - уреди | uredi izvor]

(18[14]; prije 19)[15]:

a. istočni (4): bjeloruski, rusinski, ruski, ukrajinski.
b. zapadni (8): češki, donjolužičkosrpski, judeočeški (Knaanština), kašupski, gornjolužičkosrpski, polapski, poljski, slovački.
c. južni (7 bez crnogorskog): bošnjački, bugarski, crnogorski, hrvatski, makedonski, starocrkvenoslavenski, srpski i slovenski.

Jezici koji su izgubili status:

Japanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(12):

A. Rjukjuanski jezici (11):
a. amami-okinavski (8):
a1. sjeverni amami-okinavski: južni, sjeverni amami-oshima, kikai, toku-no-shima,
a2. Južni amami-okinavski: oki-no-erabu, centralnookinawanski, kunigami, yoron.
b. Sakishima jezici: miyako, yaeyama, yonaguni,
B. japanski,

Jenisejski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Jenisejski jezici (2), Rusija: jug (jugski), ket.

Jukagirski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Jukagirski jezici (2), Rusija: sjeverni jukagirski, južni jukagirski.

Kavkaski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Kartvelski jezici ili južnokavkaski[uredi - уреди | uredi izvor]

(5):

a1. gruzijski (2) Gruzija, Izrael: gruzijski, judeogruzijski.
a2. svanski (1) Gruzija: svanski (lušnu, svanuri)
a3. zan (2) Gruzija, Turska: lazijski, mingrelski.

Sjevernokavkaski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(34):

sjeveroistočni (avarsko-andodidojski)[uredi - уреди | uredi izvor]

(29):

a. avarsko-andijski (9) Rusija: ahvahski, andijski, avarski, bagulalski, botliški, čamalalski, godoberinski, karatajski, tindijski.
b. darginski (1) Rusija: darginski (dargva)
c. hinaluški (1) Azerbajdžan: hinaluški
d. lakski (1) Rusija: lakski
e. lezgijski (9) Rusija, Azerbajdžan: agulski, arčinski, buduški, cahurski, krizijski (džekski), lezgijski, rutulski, tabasaranski, udijski.
f. nahski (3) Gruzija, Rusija: bacbijski, čečenski, ingušetski.
g: cezijski ili didojski (5) Rusija: hunzipski, bešta, didojski, hinuhski, hvaršinski.

sjeverozapadni[uredi - уреди | uredi izvor]

(5):

a. abhasko-abazinski (2) Gruzija, Rusija: abazinski, abhaski
b. čerkeški (2) Rusija: adigejski, kabardinski
c. ubihski (1) Turska: ubihski.

Kojsanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Khoisan jezici /kojsanski jezici (27), Južbnoafrička Republika, Namibija, Angola, Bocvana, Tanzanija: ǃoǃung, ǃxóõ, ǁani, ǁgana, ǁxegwi, ǀgwi, ǀxam, ǂhua jezik, =/Kx'au//'ein, hadza, hai||om, ju|'hoan, korana, kua, kung-ekoka, kwadi, kxoe, maligo, n|u, nama, naro, sandawe, seroa, shua, tsoa, vasekela bushman, xiri.

Nigersko-kongoanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(1514)

Atlantsko-kongoanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(1418):

atlantski[uredi - уреди | uredi izvor]

(64):

Bijago[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Gvineja Bisau: bidyogo.

Sjeverni[uredi - уреди | uredi izvor]

(45) Gvineja Bisau, Senegal, Gvineja:

a. Bak (15):
a1. Balant-Ganja (2): balanta-ganja, balanta-kentohe,
a2. Jola (10):
a. Bayot (1): bayot,
b. Jola vlastiti (9):
b1. Jola Central (6):
a. Gusilay (2): bandial, gusilay,
b. Her-Ejamat (2): ejamat, kerak,
c. Jola-Fonyi (1): jola-fonyi,
d. Jola-Kasa (1): jola-kasa,
b2. Karon-Mlomp (2): karon, mlomp,
b3. Kwatay (1): kuwaataay,
a3. Manjaku-Papel (3): mandjak, mankanya, papel;
b. Cangin (5): lehar, ndut, noon, palor, saafi-saafi;
c. Istočni Senegal-Guinea (10):
c1. Banyun (3): bainouk-gunyaamolo, bainouk-gunyuño, bainouk-samik,
c2. Nun (2): kasanga, kobiana,
c3. Tenda (5): badyara, bassari (oniyan), biafada, budik (bedik), wamey;
d. Mbulungish-Nalu (3): baga mboteni, mbulungish, nalu;
e. Senegambian (12):
e1. Fula (Fulani) (9):
a. istočni centralni (3): centralni-istočni nigerski fulfulde, nigerijski fulfulde, zapadnonigerski fulfulde,
b. istočni (2): adamawa fulfulde, bagirmi fulfulde,
c. zapadni centralni (3): pular, maasina fulfulde, borgu fulfulde
d. zapadni (1): pulaar,
e2. Wolof (Fula-Wolof) (2): gambijski wolof, wolof.
e3. Serer (1): serer-sine,
Južni[uredi - уреди | uredi izvor]

(18) Gvineja, Sijera Leone:

a. Limba (2): istočni limba, zapadni-centralni limba
b. Mel (15):
b1. Bullom-Kissi (6):
a. Bullom (4):
a1. sjeverni (2): bom, bullom so,
a2. južni (2): krim, sherbro,
b. Kissi (2): južni kisi, sjeverni kissi,
b2. Gola (1): gola,
b3. Temne (8):
a. Baga (7): baga binari, baga kaloum, baga koga, baga manduri, baga sitemu, baga sobané, landoma,
b. Temne-Banta (1): themne;
c. Sua (1): mansoanka.

Ijoid[uredi - уреди | uredi izvor]

(10)

Defaka[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Nigerija:

defaka.
Ijo[uredi - уреди | uredi izvor]

(9) Nigerija

a. Istočni (1): jugoistočni ijo,
b. istočni Nkoroo (1): nkoroo,
c. istočni (3): ibani, kalabari, kirike,
c1. Ibani-Okrika-Kalabari (3):
d. unutrašnji Ijo (1): biseni,
e. zapadni (2): okodia, oruma.
f. zapadni Ijo (1): izon,

Voltaško-kongoanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(1344)

Benue-Congo[uredi - уреди | uredi izvor]

(961)

a. Akpes (1) Nigerija: akpes
b. Ayere-Ahan (2) Nigerija: àhàn, ayere.
c. Bantoid (681):
c1. Sjeverni (18) Nigerija, Kamerun:
a. Dakoid (4): dong, gaa, lamja-dengsa-tola, samba daka;
b. Fam (1): fam;
c. Mambiloid (13):
c1. Mambila-Konja (9): kwanja, mambila (2 jezika, jedan u Kamerunu, jedan u Nigeriji), mbongno, mvanip, ndunda, njerep, somyev, twendi,
c2. Ndoro (1): ndoola,
c3. Suga-Vute (3):
a. Suga (1): suga,
b. Vute (2): vute, wawa.
c2: Južni (659):
a. Beboid (14) Kamerun, Nigerija: abar, bebe, bukwen, cung, fang, kemezung, koshin, mashi, mbu', mundabli, naki, ncane, noone, nsari.
b. Ekoid (8) Nigerija: abanyom, efutop, ejagham, ekajuk, nde-nsele-nta, ndoe, nkem-nkum, nnam.
c. Jarawan (15): bada, bile, duguri, dulbu, gwa, jarawa, kulung, labir, lame, mama, mbonga, mbula-bwazza, nagumi, ngong, shiki.
d. Mamfe (3) Kamerun: denya, kendem, kenyang.
e. Mbam (13) Kamerun: bati, elip, leti, mbule, mmaala, nomaande, nubaca, nugunu, tuki, tunen, tuotomb, yambeta, yangben.
f. Mbe (1) Nigerija: mbe
g. Narrow Bantu (522; prije 513):
g1.
a. Centralni (337) Demokratska Republika Kongo, Tanzanija, DR Kongo, Angola, Kenija, Mozambik, Komori, Burundi, Ruanda, Bocvana, Lesoto, Uganda, Zambija, Namibija, Malavi, Zimbabve, Južnoafrička republika, Svazi, Sudan:
a1. Bembe (D.50) (2): bembe, buyu;
a2. Bira-Huku (D.30) (14): amba, bera, bhele, bila, bodo, budu, homa, kaiku, kango, komo, mbo, ndaka, nyali, vanuma;
a3. Enya (D.10) (4): enya, lengola, mbole, mituku;
a4. Lega-Kalanga (D.20) (11): bali, beeke, hamba, holoholo, kanu, kwami, lega-mwenga, lega-shabunda, lika, songoora, zimba;
a5. Nyanga (D.40) (1): nyanga;
a6. Chaga (E.30) (7): gweno, kahe, machame, mochi, rombo, rwa, vunjo;
a7. Kikuyu-Kamba (E.20) (8): chuka, dhaiso, embu, gikuyu, kamba, meru, mwimbi-muthambi, tharaka;
a8. Kuria (E.10) (11): gusii, ikizu, ikoma, kabwa, kuria, ngurimi, sizaki, suba, temi, ware, zanaki;
a9. Nyika (E.40) (10): chonyi, digo, duruma, giryama, malakote, pokomo (2 jezika, gornji i donji), sagalla, segeju, taita;
a10. Nyilamba-Langi (F.30) (4): langi, mbugwe, nilamba, nyaturu;
a11. Sukuma-Nyamwezi (F.20) (6): bungu, kimbu, konongo, nyamwezi, sukuma, sumbwa;
a12. Tongwe (F.10) (6): bende, fipa, mambwe-lungu, pimbwe, rungwa, tongwe;
a13. Bena-Kinga (G.60) (9): bena, hehe, kinga, kisi, magoma, manda, pangwa, sangu, wanji;
a14. Gogo (G.10) (2): gogo, kagulu;
a15. Pogoro (G.50) (2): ndamba, pogolo;
a16. Shambala (G.20) (4): asu, bondei, shambala, taveta;
a17. Swahili (G.40) (8): komorski (4 jezika: mwali, ndzwani, ngazidja i komorski), makwe, mwani, swahili (2 jezika: kongoanski swahili i swahili);
a18. Zigula-Zaramo (G.30) (11): doe, kami, kutu, kwere, luguru, mushungulu, ngulu, sagala, vidunda, zaramo, zigula;
a19. Hungana (H.40) (1): hungana;
a20. Kongo (H.10) (10): beembe, doondo, kaamba, kongo (2 jezika: kongo, san salvador), kunyi, laari, suundi, vili, yombe; ::::::a21. Mbundu (H.20) (4): bolo, mbundu, nsongo, sama;
a22. Yaka (H.30) (7): lonzo, mbangala, ngongo, pelende, sonde, suku, yaka;
a23. Haya-Jita (J.20) (9): haya, jita, kara, kerewe, kwaya, nyambo, subi, talinga-bwisi, zinza;
a24. Konzo (J.40) (2): konjo, nande;
a25. Masaba-Luyia (J.30) (8): bukusu, idakho-isukha-tiriki, logooli, luyia, masaba, istočni nyala, nyole, nyore;
a26. Nyoro-Ganda (J.10) (12): chiga, ganda, gungu, gwere, hema, kenyi, nyankore, nyoro, ruli, singa, soga, tooro;
a27. Rwanda-Rundi (J.60) (6): ha, hangaza, rundi, rwanda, shubi, vinza;
a28. Shi-Havu (J.50) (8): fuliiru, havu, hunde, joba, kabwari, nyindu, shi, tembo;
a29. Chokwe-Luchazi (K.20) (9): chokwe, luchazi, luimbi, luvale, mbunda, mbwela, nkangala, nyemba, nyengo;
a30. Diriku (K.70) (1): diriku;
a31. Holu (K.10) (4): holu, kwese, phende, samba;
a32. Kwangwa (K.40) (6): kwangali, luyana, mashi, mbowe, mbukushu, simaa;
a33. Mbala (K.60) (1): mbala; Salampasu-Ndembo (K.30) (3): lunda, ruund, salampasu;
a34. Subia (K.50) (3): fwe, subiya, totela;
a35. Bwile (L.10) (1): bwile;
a36. Kaonde (L.40) (1): kaonde;
a37. Luba (L.30) (6): hemba, kanyok, luba-kasai, luba-katanga, lwalu, sanga;
a38. Nkoya (L.50) (1): nkoya;
a39. Songye (L.20) (5): bangubangu, binji, kete, luna, songe;
a40. Bemba (M.40) (3): aushi, bemba, taabwa;
a41. Bisa-Lamba (M.50) (3): lala-bisa, lamba, seba;
a42. Lenje-Tonga (M.60) (6): dombe, ila, lenje, sala, soli, tonga;
a43. Nyakyusa (M.30) (1): nyakyusa-ngonde;
a44. Nyika-Safwa (M.20) (6): malila, ndali, nyamwanga, nyiha, safwa, wanda;
a45. Nyika-Safwa (N.20) (1): lambya;
a46. Manda (N.10) (3): matengo, ngoni, tonga;
a47. Manda (N.12) (1): mpoto;
a47. Nyanja (N.30) (1): nyanja;
a48. Senga-Sena (N.40) (7): barwe, kunda, nsenga, nyungwe, phimbi, sena (2 jezika: malavijski sena i sena);
a49. Tumbuka (N.20) (1): tumbuka;
a50. Makua (P.30) (16): chuwabu, kokola, koti, lolo, lomwe, maindo, makhuwa, makhuwa-marrevone, makhuwa-meetto, makhuwa-moniga, makhuwa-saka, makhuwa-shirima, manyawa, marenje, nathembo, takwane;
a51. Matumbi (P.10) (7): matumbi, mbunga, ndendeule, ndengereko, ngindo, nindi, rufiji;
a52. Yao (P.20) (6): machinga, makonde, mwera ili chimwera, mwera ili nyasa, ndonde hamba, yao;
a53. Herero (R.30) (2): herero, zemba;
a54. Ndonga (R.20) (5): kwambi, kwanyama, mbalanhu, ndonga, ngandyera;
a55. Južni Mbundu (R.10) (4): ndombe, nkhumbi, nyaneka, umbundu;
a56. Yeye (R.40) (1): yeyi;
a57. Chopi (S.60) (2): chopi, tonga;
a58. Nguni (S.40) (4): ndebele, swati, xhosa, zulu;
a59. Shona (S.10) (8): dema, kalanga, manyika, nambya, ndau, shona, tawara, tewe;
a60. Sotho-Tswana (S.30) (8): birwa, kgalagadi, lozi, ndebele, sotho (2 jezika: sjeverni i južni), tswana, tswapong;
a61. Tswa-Ronga (S.50) (3): ronga, tsonga, tswa;
a62Venda (S.20) (1): venda;
Neklasificirani (9): boguru, gbati-ri, isanzu, kari, mayeka, ngbee, ngbinda, nyanga-li, songo;
b. Sjeverozapadni (174) Kamerun, DR Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo:
b1. Bafia (A.50) (5): bafia, dimbong, hijuk, lefa, tibea;
b2. Basaa (A.40) (4): bakoko, bankon, barombi, basaa;
b3. Bube-Benga (A.30) (5): batanga, benga, bube, ngumbi, yasa;
b4. Duala (A.20) (7): bakole, bubia, duala, isu, malimba, mokpwe, wumboko;
b5. Kako (A.90) (3): kako, kwakum, pol;
b6. Lundu-Balong (A.10) (8): akoose, bafaw-balong, bakaka, bassossi, bonkeng, mbo, nkongho, oroko;
b7. Makaa-Njem (A.80) (13): bekwil, bomwali, byep,gyele, kol, koonzime, makaa, mpiemo, mpongmpong, ngumba, njyem, so, ukhwejo;
b8. Yaunde-Fang (A.70) (8): bebele, bebil, beti, bulu, eton, ewondo, fang, mengisa;
b9. Kele (B.20) (10): kélé, kota, mahongwe, mbangwe, ndasa, ngom, sake, seki, sighu, wumbvu;
b10. Mbere (B.60) (6): kaningi, mbere, ndumu, ngul, ombamba, yangho;
b11. Myene (B.10) (1): myene;
b12. Njebi (B.50) (4): duma, njebi, tsaangi, wandji;
b13. Sira (B.40) (7): barama, bwisi, lumbu, punu, sangu, sira, vumbu;
b14. Teke (B.70) (12): ibali (kiteke), ngungwel, tchitchege, teke-eboo, teke-fuumu, teke-kukuya, teke-laali, teke-nzikou, teke-tege, teke-tsaayi, teke-tyee, yaka;
b15. Tsogo (B.30) (5): bubi, kande, pinji, simba, tsogo;
b16. Yanzi (B.80) (6): boma, ding, mfinu, mpuono, tiene, yansi;
b17. Bangi-Ntomba (C.40) (27): babango, baloi, bamwe, bangala, bangi, boko, bolia, boloki, bolondo, bomboli, bomboma, bozaba, budza, dzando, libinza, likila, lingala, lobala, lusengo, mabaale, moi, ndobo, ndolo, ntomba, sakata, sengele, yamongeri;
b18. Bushong (C.90) (5): bushoong, dengese, lele, songomeno, wongo;
b19. Kele (C.60) (6): foma, kele, lombo, poke, so, mbesa;
b20. Mbosi (C.30) (6): akwa, koyo, likwala, likuba, mboko, mbosi;
b21. Mongo (C.70) (4): lalia, mongo-nkundu, ngando, ombo;
b22. Ngando (C.10) (2): ngando, yaka;
b23. Ngombe (C.50) (8): bwa, bwela, kango, ligenza, ngelima, ngombe, pagibete, tembo;
b24. Ngundi (C.20) (6): bomitaba, bongili, dibole, mbati, ngundi, pande;
b25. Tetela (C.80) (5): kela, kusu, nkutu, tetela, yela;
Neklasificirani: molengue.
c. Neklasificirani (2) Demokratska Republika Kongo: bemba, songa.
h. Ndemli (1) Kamerun: ndemli.
i. Tikar (1) Kamerun: tikar.
j. Tivoid (17) Kamerun, Nigerija: abon, ambo, balo, batu, bitare, caka, eman, esimbi, evant, iceve-maci, ipulo, iyive, manta, mesaka, osatu, otank, tiv.
k. Wide Grassfields (67) kamerun, Nigerija:
k1. Menchum (1) befang;
k2. Narrow Grassfields (63):
a. Fum.
b. Mbam-Nkam (35) Kamerun:
b1. Bamileke (11): fe'fe', ghomálá', kwa', medumba, mengaka, nda'nda', ngiemboon, ngomba, ngombale, ngwe, yemba;
b2. Ngemba (9): awing, bafut, bambili-bambui, bamukumbit, beba, kpati, mendankwe-nkwen, ngemba, pinyin;
b3. Nkambe (7): dzodinka, kwaja, limbum, mbe', mfumte, ndaktup, yamba;
b4. Nun (8): baba, bafanji, bamali, bambalang, bamenyam, bamun, bangolan, mungaka.
c. Momo (8): menka, meta', mundani, ngamambo, ngie, ngoshie, ngwo, njen.
d. Ring (17):
d1. centar (7): babanki, bum, kom, kuk, kung, mmen, oku,
d2. istok (1): lamnso',
d3. jug (4): bamunka, kenswei nsei, vengo, wushi,
d4. zapad (5): aghem, isu, laimbue, weh, zhoa.
e. Neklasificirani (2): nde-gbite, viti.
k3. Zapadni Momo (3) Kamerun: ambele, atong, busam.
Neklasificirani (6) demokratska Republika Kongo, Kamerun: bikya, bishuo, borna, busuu, buya, moingi.
c3. Neklasificirani (4) Nigerija: áncá, buru, kwak, nshi.
d. Cross River (67) Nigerija:
d1. Bendi (9): alege, bekwarra, bete-bendi, bokyi, bumaji, obanliku, putukwam, ubang, ukpe-bayobiri.
d2. Delta Cross (58) Nigerija:
a. Centralna Delta (8): Abua-Odual (2): abua, odual; Kugbo (1): kugbo; abureni; obulom; ogbia; ogbogolo; ogbronuagum.
b. Lower Cross (23) Nigerija:
b1. Ebughu (1): ebughu;
b2. Efai (1): efai;
b4. Efik (4): anaang, efik, ibibio, ukwa;
b5. Ekit (2): ekit, etebi;
b6. Enwang-Uda (2): enwan, uda;
b7. Ibino (1): ibino;
b8. Ibuoro (4): ibuoro, ito, itu mbon uzo, nkari;
B9. Ilue (1): ilue;
a10. Okobo (1): okobo;
a11. Usaghade (1): usaghade;
a12. Iko (1): iko;
a13. Oro (1): oro.
eki; idere; obolo;
c. Ogoni (5) Nigerija:
c1. istok (3): gokana, khana, tee.
c2. zapad (2): baan, eleme,
d. Upper Cross (22) Nigerija:
d1. Agoi-Doko-Iyoniyong (3): agoi, bakpinka, doko-uyanga,
d2. Akpet (1): ukpet-ehom,
d3. Central (15):
a. istok-zapad (8):
a1. Ikom (1): olulumo-ikom,
a2. Loko (3): lokaa, lubila, nkukoli,
a3. Mbembe-Legbo (4):
a. Legbo (3): legbo, lenyima, leyigha,
b. Mbembe (1): okam (cross river mbembe),
b. sjever-jug (7):
b1. Koring-Kukele (3):
a. Koring (1): oring,
b. Kukele (2): kukele, uzekwe
b2. Ubaghara-Kohumono (4):
a. Kohumono (3): agwagwune, kohumono, umon.
b. Ubaghara (1): ubaghara,
d4. Kiong-Korop (3): kiong, korop, odut,
e. Defoid (16) Nigerija, Benin, Togo, Kuba:
e1. Akokoid (1): arigidi;
e2. Ayere-Ahan (1): ayere;
e3. Yoruboid (14):
a. Edekiri (13): ede cabe, ede ica, ede idaca, ede ije, ede nago (3 jezika: kura, manigri-kambolé, ede nago), ifè, isekiri, lucumi, mokole, ulukwumi, yoruba.
b. Igala (1): igala,
f. Edoid (33) Nigerija:
f1. Delta (3): degema, engenni, epie;
f2. Središnji sjever (15):
a. Edo-Esan-Ora (4): edo, emai-iuleha-ora, esan, ibilo,
b. Ghotuo-Uneme-Yekhee (9): enwan, ghotuo, igwe, ikpeshi, ivbie north-okpela-arhe, ososo, sasaru, uneme, yekhee;
ihievbe, uokha,
f3. Sjeverozapadni (10):
a. Osse (4): ehueun, iyayu, uhami, ukue;
b. Southern (5): akuku, idesa, okpamheri, okpe, oloma,
aduge,
f4. Jugozapadni (5): eruwa, isoko, okpe, urhobo, uvbie.
g. Idomoid (9) Nigerija:
g1. Akweya (7):
a. Eloyi (1): eloyi,
b. Etulo-Idoma (6):
b1. Etulo (1): etulo,
b2. Idoma (5): agatu, alago, idoma, igede, yala;
g2. Yatye-Akpa (2): akpa, yace.
h. Igboid (7) Nigerija:
h1. Ekpeye (1): ekpeye;
h2. Igbo (6): igbo, ika, ikwere, izi-ezaa-ikwo-mgbo, ogbah, ukwuani-aboh-ndoni.
i. Jukunoid (20) Nigerija, Kamerun:
i1. Centralni (14):
a. Jukun-Mbembe-Wurbo (12):
a1. Jukun (4): hõne, jibu, jukun takum, wãpha;
a2. Kororofa (3): jiba, wannu, wapan,
a3. Mbembe (1): tigon mbembe
a4. Wurbo (3): como karim, jiru, tita,
a5. neklasificirani (1): shoo-minda-nye,
b. Kpan-Icen (2): etkywan, kpan,
i2. Yukuben-Kuteb (5): akum, beezen, kapya, kutep, yukuben;
bete.
j. Kainji (58; prije 57, +novopriznati damakawa) Nigerija:
j1. Istočni (31; prije 30):
a. Amo (1): amo;
b. Sjeverni Jos (28; prije 27):
b1. Jera (13): duguza ili tunzuii, gamo-ningi, gyem, iguta, izora, janji, jere, kudu-camo, lemoro, lere, sanga, shau, ziriya;
b2. Jere (1): sheni,
b3. Kauru (13): bina, dungu, gbiri-niragu, kaivi, kinuku, kono, kurama, mala, ruma, shuwa-zamani, surubu, tumi, vono,
Panawa [pwb] (novopriznat)
c. Piti-Atsam (2): atsam, piti.
j2. Zapadni:
a. Basa (4): basa, basa-gumna, basa-gurmana, bassa-kontagora;
b. Baushi-Gurmana (2): bauchi, gurmana;
c. Duka (4): c'lela, gwamhi-wuri, hun-saare, kag-fer-jiir-koor-ror-us-zuksun;
d. Kainji Lake (2); laru, lopa;
e. Kambari (6): baangi, cishingini, kakihum, tsikimba, tsishingini, tsuvadi;
f. Kamuku (8): acipa (2 jezika: istočni i zapadni), cinda-regi-tiyal, fungwa, hungworo, pongu, rogo, shama-sambuga;
g. Reshe (1); reshe.
k. Nupoid (11) Nigerija:
k1. Ebira-Gade (2): ebira, gade;
k2. Nupe-Gbagyi (9):
a. Gbagyi-Gbari (2): gbagyi, gbari,
b. Nupe (6): asu, gupa-abawa, kakanda, kami, kupa, nupe-nupe-tako.
dibo,
l. Oko (1) Nigerija: oko-eni-osayen.
m. Plateau (55; prije 53) Nigerija:
m1. Alumu (1): alumu-tesu;
m2. Berom (3): berom, eten, shall-zwall;
m3. Centralni (11):
a. izerijski (Izeric) (1): firan,
b. sjever-centar (1): cara,
c. jug-Centar (6): cen, ganang, irigwe, izere, jju (ili kaje), tyap;
d. zapad-Centar (3): ndun, nyeng, shakara,
m4. Jugoistočni (3): horom, bo-rukul, fyam;
m5. Južni (2): lijili, tanjijili;
m6. Sjeverni (6): doka, idon, iku-gora-ankwa, ikulu, kadara, kuturmi;
m7. Tarokoid (4): pe, sur, tarok, yangkam;
m8. Zapadni (23; prije 16):
a. sjeverozapadni (9):
a1. Hyamic (5): cori, hyam, kagoma, shamang, zhire;
a2. Koro (4): ashe, begbere-ejar, idun, yeskwa,
b. jugozapadni (14):
b1. A (11): bu, che, kamantan, kaningdon-nindem, kanufi, mada, ningye, ninzo, numana-nunku-gbantu-numbu, nungu, vaghat-ya-bijim-legeri,
b2. B (3): ake, eggon, hasha,
m9. Ayu (1): ayu;
toro.
n. Platoid (1): Sambe
o. Ukaan (1) Nigerija: ukaan.
p. Neklasificirani (2) Nigerija: fali of baissa, ija-zuba.
Dogon[uredi - уреди | uredi izvor]

(10) Mali: deogon (10 jezika: bangeri me, bondum dom, dogul dom, donno so, jamsay, kolum so, tene kan, tomo kan, toro so, toro tegu).

Kru[uredi - уреди | uredi izvor]

(39):

a. Aizi (3) Obala Slonovače: aizi (3 jezika: aproumu, mobumrin, tiagbamrin).
b. Istočni (11) Obala Slonovače:
b1. Bakwe (2): bakwé, wané;
b2. Bete (5): béte (3 jezika: guiberoua, gagnoa, daloa), godié, kouya;
a. istočni (2):
b. zapadni (3):
b3. Dida (3): dida (2 jezika: lakota, yocoboué), neyo;
b4. Kwadia (1): kodia.
c. Kuwaa (1) Liberija: kuwaa.
d. Seme (1) Burkina Faso: siamou.
e. zapadni (23) Liberija, Obala Slonovače:
e1. Bassa (3): bassa, dewoin, gbi;
e2. Grebo (9): (5 jezika: ),
a. Glio-Oubi (1): glio-oubi,
b. bjelokosni (Ivorian) (3): plapo krumen, pye krumen, tepo krumen
c. Liberijski (5): sjeverni grebo, gboloo grebo, južni grebo, središnji grebo, barclayville grebo
e4. Klao (2): klao, tajuasohn;
e5. Wee (9):
a. Guere-Krahn (6): daho-doo, glaro-twabo, zapadni krahn, sapo, wè južni, wè zapadni.
b. Konobo (1): istočni krahn
c. Nyabwa (1): nyabwa,
d. Wobe (1): wè sjeverni,
Kwa[uredi - уреди | uredi izvor]

(80):

a. Left Bank (30) Gana, Togo, benin:
a1. Avatime-Nyangbo (3): avatime, nyangbo, tafi;
a2. Kebu-Animere (2): animere, akebu;
a3. Kposo-Ahlo-Bowili (4): adangbe, igo, ikposo, tuwuli;
a4. Gbe (21): aguna, aja, éwé, fon, gbe (13 jezika: ayizo, defi, tofin, weme, ci, maxi, gbesi, istočni xwla, kotafon, saxwe, waci, xwela, zapadni xwla gbe), gen, gun, kpessi, wudu.
b. Nyo (50) Obala Slonovače, Gana, Togo:
b1. Agneby (3): abé, abidji, adioukrou;
b2. Attie (1): attié;
b3. Avikam-Alladian (2): alladian, avikam;
b4. Ga-Dangme (2): damgme, ga;
b5. Potou-Tano (41):
a. Basila-Adele (2): adele, anii,
b. Ega (1): ega,
c. Lelemi (4):
c1. Lelemi-Akpafu (2): lelemi, siwu,
c2. Likpe-Santrokofi (2): sekpele, selee,
d. Logba (1): logba,
e. Potou (2): ebrié, mbato,
f. Tano (31):
f1. Central (12):
a. Akan (4): abron, akan, tchumbuli, wasa;
b. Bia (8):
b1. Sjeverni (5): anufo, anyin, anyin morofo, baoulé, sehwi,
b2. Južni (3): ahanta, jwira-pepesa, nzema,
f2. Guang (16):
a. Sjeverni Guang (12): chumburung, dompo, dwang, foodo, gikyode, ginyanga, gonja, kplang, krache, nawuri, nchumbulu, nkonya,
b. Južni Guang (4): awutu, cherepon, gua, larteh,
f3. Krobu (1): krobu,
f4. zapadni (2): abure, beti,
b6. Neklasificirani: esuma.
Sjever[uredi - уреди | uredi izvor]

(254):

a. Adamawa-Ubangi (158):
a1. Adamawa (88) Nigerija, Čad, Kamerun, Srednjoafrička Republika: awak, bali, bangwinji, bena, besme, bolgo, bon gula, bua, burak, dadiya, dama, day, dek, dii, dijim-bwilim, doyayo, dugun, duli, duupa, dza, fali (2 jezika, sjeverni i južni), fania, gengle,gey, gimme, gimnime, goundo, gula iro, kaan, kam, kamo, karang, kare, kim, koke, kolbila, koma, kpasam, kugama, kumba, kuo, kwa, kyak, la'bi, laka, lala-roba, leelau, longto, longuda, loo, mághdì, mak, mambai, mboi, mbum, mingang doso, mom jango, mono, moo, mumuye, mundang, ndai, niellim, nimbari, noy, nyong, nzakambay, oblo, pam, pana, pangseng,peere, rang, samba, teme, tha, to, tso, tula, tunia, tupuri, voro, waja, waka, wom, yendang, zan gula.
a2. Ubangi (70) Srednjoafrička Repiblika, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Kamerun, Kongo: ali, bai, baka, banda (4 jezika: središnji-južni, togbo-vara, južni centralni, zaapdni centralni), banda-bambari, banda-banda, banda-mbrès, banda-ndélé, banda-yangere, bangandu, bangba, barambu, belanda viri, bofi, bokoto, bonjo, buraka, dendi, dongo, feroge, ganzi, gbanu, gbanziri, gbaya (2 jezika: sjeverozapadni, jugozapadni), gbaya-bossangoa, gbaya-bozoum, gbayi, geme, gilima, gobu, gundi, indri, kpagua, kpala, kpatili, langbashe, limassa, ma, mangayat, manza, mayogo, mba, mbandja, mbangi, mono, monzombo, mündü, ndogo, ndunga, ngbaka, ngbaka ma'bo, ngbaka manza, ngbandi (2 jezika: južni i sjeverni), ngbundu, ngombe, ngundu, nzakara, pambia, sere, suma, tagbu, togoyo, yakoma, yango, zande.
b. Gur (96):
b1. . Bariba (1) Benin: baatonum.
b2. Centralni (69) Togo, benin, Gana, Burkina Faso, Obala Slonovače, Mali: akaselem, bago-kusuntu, biali, bimoba, birifor (dva jezika: malba i južni), bomu, buamu, buli, bwamu (dva jezika: láá láá, cwi), cerma, chakali, chala, južni dagaare, dagaari dioula, sjeverni dagara, dagbani, deg, delo, ditammari, dogosé, dogoso, dyan, farefare, gourmanchéma, hanga, kaansa, kabiyé, kalamsé, kamara, kantosi, kasem, khe, khisa, konkomba, konni, koromfé, kusaal, lama, lukpa, lyélé, mampruli, mbelime, miyobe, moba, mòoré, nateni, nawdm, ngangam, notre, ntcham, nuni (dva jezika: sjeverni i južni), paasaal, pana, phuie, safaliba, sisaala (3 jezika: tumulung, zapadni i sissala), tampulma, tem, turka, vagla, waama, wali, winyé, yom.
b3. Kulango (2) Obala Slonovače: kulango (dva jezika: bondoukou, bouna).
b4. Lobi (1) Burkina Faso: lobi
b5. Senufo (15) Obala Slonovače, Burkina Faso, Mali, Gana: karaboro (2 jezika: zapadni i istočni), nafaanra, senoufo (12 jezika: palaka, cebaara, nyarafolo, syenara, mamara, shempire, supyire, djimini, tagwana, senara, nanerigé, sìcìté.
b6. Teen (2) Obala Slonovače: loma, téén.
b7. Tiefo (1) Burkina Faso: tiéfo.
b8. Tusia (2) Burkina Faso: tusia (sjeverni i južni).
b9. Viemo (1) Burkina Faso: viemo.
b10. Wara-Natioro (2) Burkina Faso: natioro, wara.

Kordofanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(24):

Heiban[uredi - уреди | uredi izvor]

(10) Sudan: heiban, ko, koalib, laro, logol, moro, otoro, shwai, tira, warnang.

Katla[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) Sudan: katla, tima.

Rashad[uredi - уреди | uredi izvor]

(3) Sudan: tagoi, tegali, tingal

Talodi[uredi - уреди | uredi izvor]

(9) Sudan: acheron, dagik, lafofa, lumun, nding, ngile, talodi, tocho, torona.

Mande[uredi - уреди | uredi izvor]

(71):

Istočni[uredi - уреди | uredi izvor]

(18):

a. Istočni (9) Burkina Faso, Nigerija:
a1. Bissa (1): bissa,
a2. Busa (5): boko, bokobaru, busa, kyenga, shanga.
a3. Samo (3):južni samo, matya samo, maya samo
b. Jugoistočni (9) Obala Slonovače, Nigerija:
b1. Guro-Tura (5):
a. Guro-Yaoure (2): guro, yaouré.
b. Tura-Dan-Mano (3):
b1. Mano (1): mann
b2. Tura-Dan (2): dan, toura,
b2. Nwa-Ben (4):
a. Ben-Gban (2): beng, gagu,
b. Wan-Mwan (2): mwan, wan,

Zapadni[uredi - уреди | uredi izvor]

(53):

a. Centralni-Jugozapadni (41) Obala Slonovače, Gvineja: Mali, Burkina Faso, Sijera Leone, Gana, Senegal:
a1. centralni: (33):
a. Manding-Jogo (31):
a1. Jogo-Jeri (4):
a. Jeri-Jalkuna (1): jalkunan,
b. Jogo (2): ligbi, tonjon,
jeri kuo,
a2. Manding-Vai (27):
a. Manding-Mokole (25):
a1. Manding (21):
a. Manding-East (13):
a1. Marka-Dafin (1): marka,
a2. Northeastern Manding ili Bamana (2): bamanankan, jula,
a3. Southeastern Manding (10):
a. Maninka-Mori (6): koro, koyaga, mahou, šumski maninka, wojenaka, worodougou,
konyanka maninka,
sankaran maninka
manya,
istočni maninkakan
b. Manding-West (5): kagoro, mandinka, kita maninkakan, zapadni maninkakan, xaasongaxango
bolon,
jahanka,
sininkere,
a2. Mokole (4): kakabe, kuranko, lele, mixifore,
b. Vai-Kono (2): kono, vai,
b. Susu-Yalunka (2): susu, yalunka.
a2. jugozapadni (8):
a. Kpelle (3): kono, gvinejski kpelle, liberijski kpelle
b. Mende-Loma (5):
b1. Loma (2): loma, toma.
b2. Mende-Bandi (3):
a. Bandi (1): bandi,
b. Mende-Loko (2): loko, mende,
b. Sjeverozapadni (12) Mali, Burkina Faso:
b1. Samogo (5): bankagooma, duungooma, dzùùngoo, jowulu, seeku
b2. Soninke-Bobo (7):
a. Bobo (2): južni bobo madaré, sjeverni bobo madaré (konabéré).
b. Soninke-Boso (5):
b1. Boso (4):
a. istočni (3): hainyaxo bozo, tièma cièwè bozo, tiéyaxo bozo
b. Jenaama (1): jenaama bozo,
b2. Soninke (1): soninke.

Neklasificirani[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Obala Slonovače: mbre

Nilsko-saharski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Nilsko-saharski jezici (204)

A) Berta (1) Etiopija: berta.
B) Centralnosudanski (65)
b1. istok (22): Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti: Mangbetu (3): asoa, lombi, mangbetu; Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo; Moru-Madi (10): aringa, avokaya, južni ma'di, keliko, logo, lugbara, ma'di, moru, olu'bo, omi.
b2. zapad (43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:
b2 a. Bongo-Bagirmi (41): bagirmi, baka, bedjond, beli, berakou, bernde, birri, bongo, dagba, disa, fongoro, furu, gor, gula /Čad/, gula /SAR/, gulay, horo, jaya, jur modo, kaba, kaba deme, kaba na, kenga, kulfa, laka, lutos, mango, mbay, mittu, mo'da, morokodo, naba, ngam, ngambay, nyamusa-molo, sar, sara dunjo, sara kaba, sinyar, vale, yulu.
b2 b. Kresh (2) Sudan: aja, gbaya
C) Fur (3) Ćad, Sudan: amdang, fur, mimi.
D) Istočnosudanski (95)
d1. Istočni (26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.
d2. Kuliak (3): ik, nyang'i, soo.
d3. Nilotski (52)
d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): aramanik, endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, reel; Luo (15): acholi, adhola, alur, anuak, belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
d4. Zapadni (14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): afitti, ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese.
E) Komuz (6):
e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.
F) Kunama (1) Eritreja: kunama.
G) Maba (9)
g1. Karanga (1) čad: karanga
g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, runga.
H) Saharski (9)
h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.
I) Songhai (8):
i1. Korandje (1) Alžir: korandje
i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), zarma.
J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: kanga, katcha-kadugli-miri, keiga, krongo, shabo, tulishi, tumtum.

Papuanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Amto-Musa jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2), Papua Nova Gvineja: amto, musan.

Arafundi[uredi - уреди | uredi izvor]

(3) nekad dio skupine ramu. Papua Nova Gvineja: andai, Nanubae, Tapei

Arai-Kwomtari[uredi - уреди | uredi izvor]

(10) Papua Nova Gvineja

a) Arai (Left May) (4) ama, iteri, nimo, Owiniga
b) Kwomtari (6): baibai, fas, guariso, kwomtari, nai, pyu

Bayono-Awbono[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) Indonezija/Papua: awbono, bayono.

Border[uredi - уреди | uredi izvor]

(15)[16]

a. Bewani (5): ainbai, kilmeri, Ningera, Pagi, Umeda
b. taikat (2): awyi, taikat
c. Waris (8): amanab, Auwe, Daonda, Imonda, Manem, Sowanda, viid (senggi), Waris.

Donji Mamberamo jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.

East bird’s head-sentani (istočnovogelkopski-sentani jezici)[uredi - уреди | uredi izvor]

(8) Indonezija/Papua:

a. East Bird's Head jezici: manikion, meyah, moskona,
b. Sentani jezici: nafri, sentani, sowari ili demta, tabla.
c. Burmeso: burmeso

Geelvink Bay jezici (vidi Lakes Plain jezici)[uredi - уреди | uredi izvor]

eks-porodica. (33) Indonezija/Papua.

Istočni Geelvink Bay jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(11): anasi, barapasi, bauzi, burate, demisa, kofei, nisa, sauri, tefaro, tunggare, woria.

Istočni Trans-Fly jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(4) nekad dio transnovogvinejske porodice: bine, gizrra, meriam, wipi.

istočnonovobritanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

a. Baining (6): kairak, makolkol, mali, qaqet, simbali, ura,
b. Taulil (1): taulil

Istočnopapuanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(36) Papua Nova Gvineja, Solomonovi Otoci: bilua, dororo, guliguli, kazukuru, kol, kuot, lavukaleve, savosavo, sulka, touo.

Južni-centralni papuanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(22) nekad dio transnovogvinejske porodice:

a. Morehead-Upper Maro (17): Nambu (6): nama, namat, nambo, namo, neme, nen; Tonda (10): arammba, bädi kanum, blafe, guntai, ngkâlmpw kanum, smärky kanum, sota kanum, kunja, rema, wára; Yey (1): yei,
b. Pahoturi (2): agob, idi.
c. Waia (1): tabo.
d. Yelmek-Maklew (2): maklew, yelmek.

Južnobugenvilski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(9) nekad dio Istočnopapuanske porodice: Buin (3): siwai, terei, uisai; Nasioi (6): lantanai ili Daantanai’, koromira, naasioi, oune ili ounge, sibe, simeku.

Kaure jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(4): kapori, kaure, kosadle (kosare), narau.

Lakes Plain jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(20): awera, biritai, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kwerisa, obokuitai, papasena, rasawa, saponi, sikaritai, tause, taworta (diebroud), waritai.

Left May jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(6) Papua Nova Gvineja: bo, nakwi.

Mairasi jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): Mairasi, mer, semimi.

Maybrat jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) nekad dio zapadnonovogvinejske skupine: karon dori, mai brat.

Mongol-Langam jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(3) nekad dio porodice Sepik-Ramu, skupine Yuat-Langam.

langam, mongol, yaul.

Nimboran jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(5): nekad dio transnovogvinejske porodice. gresi, kemtuik, mekwei, mlap, nimboran.

Pauwasi jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(5) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a) Istočni pauwasi jezici: emumu (Emem), Karkar-Yuri, yafi (zorop).
b) Zapadni pauwasi jezici: dubu (tebi), towei,

Piawi jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: haruai, pinai-hagahai.

Ramu-Lower Sepik[uredi - уреди | uredi izvor]

(32):nekad dio porodice Sepik-Ramu.

a. Kambot (1): ap ma,
b. Lower Sepik ili Nor-Pondo (6): angoram, chambri, kopar, murik, tabriak, yimas.
c. Ramu (25): Annaberg ili Middle Ramu (3): aiome, anor, rao; grass: abu, ambakich, banaro, gorovu; Mikarew (3; nekad dio skupine ruboni): aruamu, kire, sepen; Ottilien (5; nekad dio skupine ruboni): awar, borei, bosngun, kaian ili kayan, watam ili Marangis; Tanggu ili Ataitan (4; nekad dio skupine goam): andarum, kanggape, tanggu, tanguat; Tamolan (6; nekad dio skupine goam): akrukay, breri, igana, inapang, kominimung, romkun. Sedmi jezik itutang [itu] uklopljen je u inapang [mzu].

Senagi jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: angor, dera.

Sepik jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(56) nekad dio porodice Sepik-Ramu: abau (1; nekad dio skupine Upper Sepik) abau; Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa; Iwam (3; nekad dio skupine Upper Sepik): amal, iwam, yawenian (iwam, sepik); Leonhard Schultze ili Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo; Ndu (12): ambulas, boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Ram (3) Papua Nova Gvineja: awtuw, karawa, pouye; Sepik Hill (16): Alamblak (2): alamblak, kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe; Papi (2; nekad dio skupine Leonhard Schultze) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin. Tama (6): Papua Nova Gvineja: ayi, kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo; Wogamusin-Chenapian (2; nekad dio skupine Upper Sepik): chenapian, wogamusin; Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia; Yerakai (1): yerakai.

Sepik-Ramu jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

eks-porodica (100 jezika) podijeljena na nekoliko porodica: Ramu-Lower Sepik, Sepik, Yuat.

Sjevernobugenvilski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(4), nekad dio istočnopapuanske porodice: askopan, ramopa, rapoisi, rotokas.

Sko jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(7) Papua Nova Gvineja:

a Krisa (4): krisa, puari, rawo, warapu.
b. Vanimo (3) : skou, vanimo, wutung.

Somahai jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice momina, momuna.

Tor-Kwerba jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(24) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a. Greater Kwerba (9): Isirawa (1): isirawa; Kwerba (7): airoran, bagusa, kauwera, kwerba, kwerba mamberamo, samarokena, trimuris; Mawes (1): mawes.
b. Orya-Tor (15): Orya (1): orya; Sause (1): sause; Tor (13): berik, bonerif ili beneraf, betaf ili tena (nekad smatran neklasificiranim), dabe, maremgi ili dineor, itik, jofotek-bromnya (novopriznat), keder ili keijar, kwesten, kwinsu (novopriznat), mander, vitou ili takar (novopriznat), wares.

Torricelli jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(53):

a. Kombio-Arapesh (10) Papua Nova Gvineja: aruek, bukiyip, eitiep, kombio, mufian, torricelli, weri (ili bumbita arapesh), wom, yambes; novopriznat kao 10. jezik: Abu' arapesh
b. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, heyo, laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
c. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
d. Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
e. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
f: Wapei-Palei (23) Papua Nova Gvineja: Palei (10): agi, aiku (podijeljen na Ambrak; Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon), Ambrak (novopriznat), alatil, aruop, bragat, nabi, wanap, Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon; Wapei (12): au, dia, elkei, gnau, ningil, olo, sinagen, valman, yapunda, yau, yil, yis; Urat (1): urat.
g. Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: molmo, inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, južni), seta, seti.

Transnovogvinejski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(564), Dijelom podijeljena. Papua Nova Gvineja:

Angan[uredi - уреди | uredi izvor]

(13): angaatiha, akoye, ankave, baruya, hamtai, kamasa, kawacha, menya, safeyoka, simbari, susuami, tainae, yagwoia;

Asmat-Kamoro[uredi - уреди | uredi izvor]

(11): buruwai, asmat sa obale kazuarina, centralni asmat, citak, diuwe, kamberau, kamoro, sempan, sjeverni asmat, tamnim citak, yaosakor asmat;

Awin-Pare[uredi - уреди | uredi izvor]

(2): aekyom, pare;

Binandere[uredi - уреди | uredi izvor]

(13): aeka (novopriznat), baruga, binandere, doghoro, ewage-notu, gaina, guhu-samane, Hunjara-Kaina Ke (novopriznat), korafe ili Korafe-Yegha, orokaiva, suena, yekora, zia;

Bosavi[uredi - уреди | uredi izvor]

(8): aimele, beami, dibiyaso, edolo, kaluli, kasua, onobasulu, sonia, turumsa (prije neklasificiran),

Chimbu-Wahgi[uredi - уреди | uredi izvor]

(17): chuave, dom, golin, imbongu, kandawo, kuman, maring, mbo-ung, melpa, narak, nii, nomane, salt-yui, sinasina, sjeverni wahgi, umbu-ungu, wahgi;

Damal[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): damal;

Dem[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): dem;

Duna-Bogaya[uredi - уреди | uredi izvor]

(2): bogaya, duna;

East Kutubu[uredi - уреди | uredi izvor]

(2): fiwaga, foi;

Eleman[uredi - уреди | uredi izvor]

(7): kaki ae, keuru ili keoru-ahia, opao, orokolo, purari, tairuma, toaripi;

Engan[uredi - уреди | uredi izvor]

(14): angal, angal enen, angal heneng, bisorio, enga, erave, huli, ipili, istočni kewa, kyaka, lembena, nete, samberigi, zapadni kewa;

Finisterre-Huon[uredi - уреди | uredi izvor]

(61): Asaro’o, awara, bonkiman, borong, bulgebi, burum-mindik, dedua, degenan, domung, finongan, forak, gabutamon, gusan, guya, gwahatike, iyo, kâte, kinalakna, komba, kovai, kube, kumukio, ma, madi, mamaa, mape, mese ili mesem, migabac, momare, munkip ili mungkip, muratayak, nabak, nakama, nankina, nek, nekgini, neko, ngaing, nimi, nomu, nuk, nukna, numanggang, ono, rawa, sakam, sauk, selepet, sene, sialum, som, timbe, tobo, tuma-irumu, ufim, uri, wantoat, weliki, yagomi, yau, yopno;

Gogodala-Suki[uredi - уреди | uredi izvor]

(4): ari, gogodala, suki, waruna;

Inland Gulf[uredi - уреди | uredi izvor]

(7): foia foia (novopriznati), hoia hoia (novopriznati), Hoyahoya (novopriznati), ipiko, karami, minanibai, mubami;

istočni Strickland[uredi - уреди | uredi izvor]

(6): fembe, gobasi, konai, kubo, odoodee, samo;

jugoistočni papuanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(37): aneme wake, barai, bariji, bauwaki, biangai, binahari, daga, dima, domu, doromu ili doromu-koki, ese, fuyug, ginuman, grass koiari, humene, kanasi, koitabu, kunimaipa, laua, mailu, maiwa, mapena, maria, moikodi, morawa, mulaha, namiae, nawaru, ömie, onjob, planinski koiali, tauade, turaka, uare, umanakaina, weri, yareba;

južni Bird’s Head[uredi - уреди | uredi izvor]

(10): arandai, duriankere, kaburi, kais, kemberano, kokoda, konda, puragi, suabo, yahadian /po starijoj klasifikaciji i Maku'a ili Makuv’a [lva];

Kainantu-Goroka[uredi - уреди | uredi izvor]

(29): agarabi, alekano, awa, awiyaana, benabena, binumarien, dano, fore, gadsup, gende, gimi, inoke-yate, isabi, južni tairora, kamano, kambaira, kanite, kenati, keyagana, kosena, ontenu, owenia, siane, sjeverni tairora, tokano, usarufa, waffa, yagaria, yaweyuha;

Kamula[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): kamula;

Kayagar[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): atohwaim, kayagar, tamagario;

Kiwai[uredi - уреди | uredi izvor]

(7): bamu, južni kiwai, kerewo, kibiri (prije neklasificiran), morigi, sjeveroistočni kiwai, waboda;

Kolopom[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): kimaama ili kimaghima, ndom, riantana;

Madang[uredi - уреди | uredi izvor]

(106): abaga, amaimon, amele, anam, anamgura, anjam, apali, arawum, asas, atemble, bagupi, baimak, bargam, bau, bepour, bilakura, biyom, bongu, brem, danaru, dimir, duduela, dumpu, dumun, faita, gal, ganglau, gants, garus, girawa, gumalu, isebe, jilim, kalam, kare, kein, kesawai, kobol, kobon, kolom, korak, kowaki, kwato, lemio, maia, maiani, mala, malas, male, matepi, mauwake, mawak, mawan, miani, moere, moresada, mosimo, mum, munit, murupi, musak, musar, nake, nend, nobonob, ogea, pal, pamosu, panim, parawen, paynamar, pulabu, rapting, rempi, rerau, saep, sam, samosa, saruga, sausi, sihan, sileibi, silopi, sinsauru, siroi, sop, sumau, tai, tauya, ukuriguma, urigina, usan, utarmbung, utu, uya, wadaginam, wagi, wamas, wanambre, wasembo, waskia, yaben, yabong, yangulam, yarawata, yoidik;

Marind[uredi - уреди | uredi izvor]

(6): bian marind, kuni-boazi, marind, warkay-bipim, yaqay, zimakani;

Mek[uredi - уреди | uredi izvor]

(7): eipomek, ketengban, korupun-sela, kosarek yale, nalca, nipsan, una;

Mombum[uredi - уреди | uredi izvor]

(2): koneraw, mombum;

Mor[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): mor;

Moraori[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): morori;

Ok-Awyu[uredi - уреди | uredi izvor]

(36): Aghu, asue awyu, bimin, burumakok, centralni awyu, edera awyu, faiwol, iwur, jair awyu, južni awyu, južni muyu, ketum, kombai, komyandaret, kopkaka, korowai, kwer, mandobo atas, mandobo bawah, mian, nakai, ngalum, ninggerum, sawi, setaman, sjeverni awyu, sjeverni muyu, suganga, tangko, telefol, tifal, tsakwambo ili tsaukambo, urapmin, wambon, wanggom, yonggom /sjeverni korowai [krg], ukopljen i korowai/;

Oksapmin[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): oksapmin;

Pawaia[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): Pawaia;

Tanah Merah[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): tanahmerah;

Teberan[uredi - уреди | uredi izvor]

(2): dadibi, folopa;

Tirio[uredi - уреди | uredi izvor]

(5): abom, baramu, bitur, makayam, were ili weredai;

Turama-Kikorian[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): ikobi-mena, omati, rumu;

Zapadni transnovogvinejski[uredi - уреди | uredi izvor]

(43): abui, adabe, adang, angguruk yali, auye, baham, blagar, bunak, donjovelikodolinski dani, dao, ekari, fataluku, gornjovelikodolinski dani, hamap, hupla, iha, kabola, kafoa, kamang, karas, kelon, kui, kula, lamma, makasae, moni,nduga, nedebang, nggem, ninia yali, oirata, pass valley yali, retta, sawila, silimo, srednjovelikodolinski dani ili tulem, tereweng, tewa, walak, wano, wersing, wolani, zapadni dani;

Zapadni kutubu[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): fasu;

Wiru[uredi - уреди | uredi izvor]

(1): wiru.

Yele-zapadnonovobritanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(3) nekad dio istočnopapuanske porodice: anem, pele-ata, yele.

Yuat jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(6) nekad dio porodice sepik-ramu, skupine Yuat-Langam: biwat, bun, changriwa, kyenele, maramba, mekmek.

Zapadnopapuanski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(23), Indonezija (Papua):

a. sjevernohalmaherski (16):
b. West Bird’s Head (5): kalabra, moi, moraid, seget, tehit.
c. Yapen (2): saweru, yawa.

Galela-Loloda (8): galela, laba, loloda, modole, pagu, tabaru, tobelo, tugutil; Sahu (5): gamkonora, ibu, kao, sahu, waioli; Ternate-Tidore (2): ternate, tidore; West Makian (1): zapadni makian (makian barat).

Novopriznati jezici: andai, nanubae, tapei, Abu' arapesh jezik (2009), ambrak (2007), aeka (2007),

Sinotibetski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(403) :A)

Kineski[uredi - уреди | uredi izvor]

(14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; literarni kineski.

B)

Tibetsko-burmanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(389)

Bai[uredi - уреди | uredi izvor]

(3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

Himalajski[uredi - уреди | uredi izvor]

(145)

a. Mahakiranti (51)
a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
c. Newari (1) Nepal: newar.
Tibeto-Kanauri (93):
a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
Neklasificirani (1): baima.

Jingpho-Konyak-Bodo[uredi - уреди | uredi izvor]

(25):

Jingpho-Luish (4):
a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
b. Luish (1) Burma: kado.
Konyak-Bodo-Garo (21):
a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

Karen[uredi - уреди | uredi izvor]

(20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
Sgaw-Bghai (14):
a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
b. Brek (1) Burma: brek karen.
c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

Kuki-Chin-Naga[uredi - уреди | uredi izvor]

(74)

Kuki-Chin (49):
a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
Naga (25):
a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga

Lolo-burmanski[uredi - уреди | uredi izvor]

(73):

Burmanski (14):
a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
Lolo (57):
a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
b7. Naxi (1) Kina: naxi.
b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

Meitei[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Indija: meitei.

Mikir[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) Indija: amri, karbi.

Mru[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Bangladeš: mru.

sjevernoasamski/North Assam[uredi - уреди | uredi izvor]

(13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

Nung[uredi - уреди | uredi izvor]

(5): drung, lama, norra, nung, rawang.

Tangut-Qiang[uredi - уреди | uredi izvor]

(15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

Tujia[uredi - уреди | uredi izvor]

(2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

zapadni bodo[uredi - уреди | uredi izvor]

(1) Nepal: dura.

Neklasificirani[uredi - уреди | uredi izvor]

(9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Novopriznati jezici: : akeu (priznat 2008), alugu, azha

Tajski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Tajski jezici (Tai-Kadai) (76)

A) Hlai (2), Kina: hlai, jiamao,
B) Kadai (12), Kina, Vijetnam
b1. Bu-Rong (1), Kina: yerong.
b2. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, gelao, lachi, zeleni gelao,
b3. Yang-Biao (5), Kina, Vijetnam: buyang, cun, en, qabiao, laha.
C) Kam-Tai (62)
c1. Be-Tai (50)
Be (1), Kina: lingao.
Tai-Sek (49), Laos, Vijetnam:
Sek (1), Laos: saek.
Tai (48), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma: ahom, aiton, bouyei, cao lan, e, južni thai, južni zhuang, khamti, khamyang, khün, kuan, lao, lü, nung, nyaw, pa di, phake, phu thai, phuan, pu ko, rien, shan, sjeverni thai, sjeverni zhuang, sjeveroistočni thai, tai daeng, tai dam, tai do, tai dón, tai hang tong, tai hongjin, tai long, tai mène, tai nüa, tai pao, tai thanh, tai ya, tày, tay khang, tày sa pa, tày tac, thai, thai song, thu lao, ts'ün-lao, turung, yong, yoy. Novopriznat: zuojiang zhuang
c2. Kam-Sui (11), Kina: ai-cham, biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.

Uralsko-altajski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Altajski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(66):

Mongolski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(14 jezika)

a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika: Bargu burjatski ili kineski burjatski, mongolski burjatski i kineski burjatski), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi

Tunguski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(12)

b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, orok, udihe, ulč, xibe.

Turski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(40)

c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški; bolgarski
c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: ainu, čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južnouzbečki, zapadni jugurski.
c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, jakutski, karagas, sjevernoaltajski, južnoaltajski, šorski, tuvinski.
c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, gagauski, horasanski turkijski, južnoazerbajdžanski, haladž turkijski, krimski tatarski, Qashqa'i (kašgajski), salarski, salchuq, sjevernoazerbajdžanski, turkmenski, turski.
c 5) urum (1): urum.
c 6) Zapadni: baškirski, čulimski, karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.

Izumrli jezici: kumanski|, pečeneški

Uralski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(39)

Finski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

a) Baltofinski, Finska, Estonija, Rusija (11); estonski, finski, ingrijski, Kvenski finski, livonski, ludijski, vepsijski, karelski, votski.
b) povolškofinski (4); mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski 2: livadski ili istočni (šumski) i brdski ili zapadni). Marijski i mordinski danas čine dvije zasebne skupine; Muromski jezik
c) permjački (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d) laponski (10; prije 11 (kemi je izumro): akkala, inari, južni, kemi†, kildin, lule, pite, sjeverni, skolt, ter, ume. Samijski ili laponski danas čine posebnu uralsku skupinu

Ugarski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

a) mađarski (1), Mađarska: mađarski
b) obskougarski (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski

Samojedski[uredi - уреди | uredi izvor]

(6 ili 7): jurački (nenecki), enecki (šumski, enecki iz tundre), kamasinski, selkupski, nganasanski (tavgijski).

Ostali jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Izolirani jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(40): abinomn, abun (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[17]), ainu, andoque, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, elseng, gilyak, hatam (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[18]), itonama, karkar-yuri, kibiri, korejski, kutenai, leco, massep, movima, mpur (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodicizapadnopapuanski jezici), muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, taiap, taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni;

baskijski (danas baskijska porodica); drevni jezici: etruščanski; sumerski.

Kreolski jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(82[19]; prije 86[20]): afroseminolski kreolski, amapá kreolski, andamanski kreolski, angolar, antigvanski i barbudski kreolski engleski ili Kokoy kreolski engleski, kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, bende (san andrés kreolski), berbice kreolski nizozemski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, haićanski kreolski, havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, lun'gwiye, macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), malayu ambonski (ambong), manado malajski, morisyen, munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), papiamentu, peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), pitkernski, réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, sãotomense, saramaccan, seselwa kreolski (sejšelski kreolski), skepi kreolski nizozemski, sranan, sudanski kreolski, svetolucijski kreolski, šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, tetun dili, timorski pidžin, tobagoški kreolski, tok pisin, torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski;

banda malajski[21] (danas se vodi pod malajske jezike),

Miješani jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, e, jeniški (yeniche, jenisch, yenishe), kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua.

Neklasificirani jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(73; prije 78): aariya, abishira, agavotaguerra, aguano, amerax, amikoana, andh, arára do mato grosso, beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, molof, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, namla, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, quinqui, rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tofanma, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, usku, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, yeni, yuwana;

Drevni jezici: hatski; kaškejski, meroitski; Izumrli jezici: beothuk

Znakovni jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): Znakovni jezik prerijskih Indijanaca; znakovni jezik australskih Aboridžina; Samostanski znakovni jezik.

Pidžin[uredi - уреди | uredi izvor]

(18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi; russenorsk

Umjetni jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

(3): esperanto, europanto, interlingua.

Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi

Nestali jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

a) Drevni jezici: avesta, elamski, etruščanski, fenički, galaćanski, geez, gotski, hatski, hurijski, staroslavenski, sumerski, trački, urartski.
b) Povijesni jezici: srednjoarmenski, staroengleski, starogrčki.
c) Izumrli jezici: bolgarski,

Novopriznati jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

2007: andai [afd], hunsrik [hrx], Nanubae [afk], Tapei [afp], vilamovski[wym],

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]