Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici - Uralski jezici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Indoeuropski jezici[uredi | uredi kod]

(439[1]; prije 449[2])

Albanski[uredi | uredi kod]

(4)[3], Albanija, Kosovo, Grčka, Italija, Makedonija: gegijski, toskijski, arbëreshë, arvanitika

Armenski[uredi | uredi kod]

(1)[4], Armenija: armenski

Baltički[uredi | uredi kod]

(3)[5], Latvija, Litva, Poljska: latvijski, litvanski, pruski (†).

Keltski[uredi | uredi kod]

(7)[6], Velika Britanija, Irska, Francuska.

a. britonski (3) bretonski, kornvolski ili kornijski, velški,
b. goidelski (4): irski ili gaeilge, manski (Gaelg, Gailck,), gaoidhealg, gàidhlig (škotski gelski),

Germanski[uredi | uredi kod]

(48[7]; prije 53[8]):

istočni[uredi | uredi kod]

(1): gotski (†).

sjeverni[uredi | uredi kod]

(7; prije 11, neki su izgubili status): danski, ferojski, islandski, jutski, norn (†; otoci Šetland i Orkney), norveški-bokmål, norveški-Nynorsk, švedski.

Makrojezici: norveški;
Izgubili status: Dalska ili Dalmaal, jamtska ili jamska, skonski (Skånska),

zapadni[uredi | uredi kod]

(41): engleski, frizijski (zapadni i sjeverni), niskonjemački jezici (15 jezika. Donjofranački jezici: afrikaans, flamanski, istočni frizijski, nizozemski, zelandski ili zeeuws i 10 donjosaksonskih jezika: achterhoeks, drents, gronings, donjosaksonski, plautdietsch, sallands, stellingwerfs, twents, veluws, vestfalski), saterlandski (saterfrizijski), škotski, visokonjemački (18 njemačkih jezika i 2 židovska istočni i zapadni jidiš. Njemački su: alemán coloneiro, alemanski ili švicarski njemački, bavarski, cimbrijski, donjošleski, franački (†), Majnskofranački, gornjosaksonski, hutteritski, luksemburški, mócheno, njemački standardni, pensilvanijski, Falački jezik ili pfälzische, limburški, kelnski ili ripuarijski franački, švapski, walserski).

Izgubili status: jingliš (ameridiš);
novopriznati jezici: vilamovski, hunsrik

Helenski (grčki)[uredi | uredi kod]

(6)[9]: kapadocijski grčki, grčki, judeogrčki, tsakonski, starogrčki (†), pontski

Indoiranski[uredi | uredi kod]

(310[10]; prije 308)[11]:

indoarijski[uredi | uredi kod]

(219):

a. centralna grupa: domaaki,
b Centralna zona (76), Indija, Pakistan:
b1. Bhil (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi.
b2. Dom (1) Iran: domari.
b3. Gudžarati (9) Pakistan Indija: aer, gudžaratski, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi.
b4. Khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi.
b5. Pandžabi (1): istočni pandžapski.
b6. Radžastani (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marwari (2 jezika, Indija i Pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati.
b7. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).
b8. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu.
b9. Powari (Indija: powari.
b10. neklasificirani (5): mewati, parya, sonha, tharu (dva jezika: dangaura kathoriya)
c. istočna-centralna zona (5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani.
d. Istočna zona (45):
d1. Bengali-Assamski (19): asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya.
d2. biharski (12): angika, bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri.
d3. oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli.
d4. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana).
e. Sjeverna zona (22) Indija, Nepal, Pakistan:
e1. Centralni Pahari (1) Indija: kumauni.
e2. Istočni Pahari (2) Nepal: nepalski, palpa
e3. Garhwali (1), Indija: garhwali.
e4. Zapadni pahari (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri.
f. Sjeverozapadna zona (38):
f1. Dardski (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; Kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo.
f2. Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki.
f3. Sindhi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi,lasi, sindhi, sindhi bhil.
g Nuristani (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali.
h. Sanskrit, Indija: sanskrit
i. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah.
j. Južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri.
k. neklasificirani (12), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: andh, chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, usui, vaagri booli.

iranski[uredi | uredi kod]

(87):

a. Istočni (13), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan:
a1. sjeveroistočni (2): osetski, yagnobi,
a2. jugoistočni (11):
a. Pamirski (7): munji, sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, yazgulyam, yidgha.
b. Paštunski (4): pashto (3 jezika, sjeverni središnji i južni), waneci.
b. Neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi.
c. Zapadni (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael:
c1. sjeverozapadni (54): alviri-vidari, aštijanijski, bajelani, baludžijski (južni, zapadni i istočni), baškardski (bashkardi), dezfulski, dimli, eštehardski (eshtehardi), gazi, gilaki, gornji taromi, gozarkhani, gurani, harzani, kabatei, kajali, karingani, haladž, kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroški (koroshi), kurdski (središnji, sjeverni i južni), laki, lasgerdi, maraghei, mazanderanski, natanzi, nayini, ormuri, parachi, parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, sivandi, sjeverozapadni fars, soi, sorkhei, šahmirzadski (shahmirzadi), šahrudski (shahrudi), takestanski, tališki, vafski, zoroastrijski dari.
c2. jugozapadni (18): ajmački, bakhtiari, buharski, darwazi, dehwari, dzhidi, hazaragi, judeotatski, jugozapadni fars, kumzari, lari, luri (sjeverni i južni), pahlavanski, perzijski (makrojezik: zapadni i istočni), tadžički, tatski (tat).
d. avesta (pazend),

neklasificirani[uredi | uredi kod]

2(2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati.

Makrojezici: kurdski, perzijski, zazaki,

Italički[uredi | uredi kod]

(42[12]; prije 48)[13]:

Latinsko-faliskički[uredi | uredi kod]

(1): latinski (†).

Romanski jezici[uredi | uredi kod]

(47): aragonski, aromunski, asturski, dalmatski, emilijano-romanjolo, estremadurski, fala, francuski, frankoprovansalski, furlanski, galicijski, galurski, gaskonjski, istriotski, istrorumunjski, judeofrancuski, judeošpanjolski (ladino), judeotalijanski, kajunski, kampidanski, katalonski, korzički, ladinski, langedoški, lugirski, limuzinski, logudorski, lombardski, loreto-ucayali španjolski, meglenski, mirandski, mozarapski napolitansko-kalabrijski, overnjanski, pijemontski, pikardijski, portugalski, provansalski, romanš, rumunjski, sasarski, shuadit (judeoprovansalski), sicilijanski, španjolski (kastiljski), talijanski, valonski, venecijanski.

Slavenski[uredi | uredi kod]

(18[14]; prije 19)[15]:

a. istočni (4): bjeloruski, rusinski, ruski, ukrajinski.
b. zapadni (8): češki, donjolužičkosrpski, judeočeški (Knaanština), kašupski, gornjolužičkosrpski, polapski, poljski, slovački.
c. južni (7 bez crnogorskog): bošnjački, bugarski, crnogorski, hrvatski, makedonski, starocrkvenoslavenski, srpski i slovenski.

Jezici koji su izgubili status:

Japanski jezici[uredi | uredi kod]

(12):

A. Rjukjuanski jezici (11):
a. amami-okinavski (8):
a1. sjeverni amami-okinavski: južni, sjeverni amami-oshima, kikai, toku-no-shima,
a2. Južni amami-okinavski: oki-no-erabu, centralnookinawanski, kunigami, yoron.
b. Sakishima jezici: miyako, yaeyama, yonaguni,
B. japanski,

Jenisejski jezici[uredi | uredi kod]

Jenisejski jezici (2), Rusija: jug (jugski), ket.

Jukagirski jezici[uredi | uredi kod]

Jukagirski jezici (2), Rusija: sjeverni jukagirski, južni jukagirski.

Kavkaski jezici[uredi | uredi kod]

Kartvelski jezici ili južnokavkaski[uredi | uredi kod]

(5):

a1. gruzijski (2) Gruzija, Izrael: gruzijski, judeogruzijski.
a2. svanski (1) Gruzija: svanski (lušnu, svanuri)
a3. zan (2) Gruzija, Turska: lazijski, mingrelski.

Sjevernokavkaski jezici[uredi | uredi kod]

(34):

sjeveroistočni (avarsko-andodidojski)[uredi | uredi kod]

(29):

a. avarsko-andijski (9) Rusija: ahvahski, andijski, avarski, bagulalski, botliški, čamalalski, godoberinski, karatajski, tindijski.
b. darginski (1) Rusija: darginski (dargva)
c. hinaluški (1) Azerbajdžan: hinaluški
d. lakski (1) Rusija: lakski
e. lezgijski (9) Rusija, Azerbajdžan: agulski, arčinski, buduški, cahurski, krizijski (džekski), lezgijski, rutulski, tabasaranski, udijski.
f. nahski (3) Gruzija, Rusija: bacbijski, čečenski, ingušetski.
g: cezijski ili didojski (5) Rusija: hunzipski, bešta, didojski, hinuhski, hvaršinski.

sjeverozapadni[uredi | uredi kod]

(5):

a. abhasko-abazinski (2) Gruzija, Rusija: abazinski, abhaski
b. čerkeški (2) Rusija: adigejski, kabardinski
c. ubihski (1) Turska: ubihski.

Kojsanski jezici[uredi | uredi kod]

Khoisan jezici /kojsanski jezici (27), Južbnoafrička Republika, Namibija, Angola, Bocvana, Tanzanija: ǃoǃung, ǃxóõ, ǁani, ǁgana, ǁxegwi, ǀgwi, ǀxam, ǂhua jezik, =/Kx'au//'ein, hadza, hai||om, ju|'hoan, korana, kua, kung-ekoka, kwadi, kxoe, maligo, n|u, nama, naro, sandawe, seroa, shua, tsoa, vasekela bushman, xiri.

Nigersko-kongoanski jezici[uredi | uredi kod]

(1514)

Atlantsko-kongoanski jezici[uredi | uredi kod]

(1418):

atlantski[uredi | uredi kod]

(64):

Bijago[uredi | uredi kod]

(1) Gvineja Bisau: bidyogo.

Sjeverni[uredi | uredi kod]

(45) Gvineja Bisau, Senegal, Gvineja:

a. Bak (15):
a1. Balant-Ganja (2): balanta-ganja, balanta-kentohe,
a2. Jola (10):
a. Bayot (1): bayot,
b. Jola vlastiti (9):
b1. Jola Central (6):
a. Gusilay (2): bandial, gusilay,
b. Her-Ejamat (2): ejamat, kerak,
c. Jola-Fonyi (1): jola-fonyi,
d. Jola-Kasa (1): jola-kasa,
b2. Karon-Mlomp (2): karon, mlomp,
b3. Kwatay (1): kuwaataay,
a3. Manjaku-Papel (3): mandjak, mankanya, papel;
b. Cangin (5): lehar, ndut, noon, palor, saafi-saafi;
c. Istočni Senegal-Guinea (10):
c1. Banyun (3): bainouk-gunyaamolo, bainouk-gunyuño, bainouk-samik,
c2. Nun (2): kasanga, kobiana,
c3. Tenda (5): badyara, bassari (oniyan), biafada, budik (bedik), wamey;
d. Mbulungish-Nalu (3): baga mboteni, mbulungish, nalu;
e. Senegambian (12):
e1. Fula (Fulani) (9):
a. istočni centralni (3): centralni-istočni nigerski fulfulde, nigerijski fulfulde, zapadnonigerski fulfulde,
b. istočni (2): adamawa fulfulde, bagirmi fulfulde,
c. zapadni centralni (3): pular, maasina fulfulde, borgu fulfulde
d. zapadni (1): pulaar,
e2. Wolof (Fula-Wolof) (2): gambijski wolof, wolof.
e3. Serer (1): serer-sine,
Južni[uredi | uredi kod]

(18) Gvineja, Sijera Leone:

a. Limba (2): istočni limba, zapadni-centralni limba
b. Mel (15):
b1. Bullom-Kissi (6):
a. Bullom (4):
a1. sjeverni (2): bom, bullom so,
a2. južni (2): krim, sherbro,
b. Kissi (2): južni kisi, sjeverni kissi,
b2. Gola (1): gola,
b3. Temne (8):
a. Baga (7): baga binari, baga kaloum, baga koga, baga manduri, baga sitemu, baga sobané, landoma,
b. Temne-Banta (1): themne;
c. Sua (1): mansoanka.

Ijoid[uredi | uredi kod]

(10)

Defaka[uredi | uredi kod]

(1) Nigerija:

defaka.
Ijo[uredi | uredi kod]

(9) Nigerija

a. Istočni (1): jugoistočni ijo,
b. istočni Nkoroo (1): nkoroo,
c. istočni (3): ibani, kalabari, kirike,
c1. Ibani-Okrika-Kalabari (3):
d. unutrašnji Ijo (1): biseni,
e. zapadni (2): okodia, oruma.
f. zapadni Ijo (1): izon,

Voltaško-kongoanski jezici[uredi | uredi kod]

(1344)

Benue-Congo[uredi | uredi kod]

(961)

a. Akpes (1) Nigerija: akpes
b. Ayere-Ahan (2) Nigerija: àhàn, ayere.
c. Bantoid (681):
c1. Sjeverni (18) Nigerija, Kamerun:
a. Dakoid (4): dong, gaa, lamja-dengsa-tola, samba daka;
b. Fam (1): fam;
c. Mambiloid (13):
c1. Mambila-Konja (9): kwanja, mambila (2 jezika, jedan u Kamerunu, jedan u Nigeriji), mbongno, mvanip, ndunda, njerep, somyev, twendi,
c2. Ndoro (1): ndoola,
c3. Suga-Vute (3):
a. Suga (1): suga,
b. Vute (2): vute, wawa.
c2: Južni (659):
a. Beboid (14) Kamerun, Nigerija: abar, bebe, bukwen, cung, fang, kemezung, koshin, mashi, mbu', mundabli, naki, ncane, noone, nsari.
b. Ekoid (8) Nigerija: abanyom, efutop, ejagham, ekajuk, nde-nsele-nta, ndoe, nkem-nkum, nnam.
c. Jarawan (15): bada, bile, duguri, dulbu, gwa, jarawa, kulung, labir, lame, mama, mbonga, mbula-bwazza, nagumi, ngong, shiki.
d. Mamfe (3) Kamerun: denya, kendem, kenyang.
e. Mbam (13) Kamerun: bati, elip, leti, mbule, mmaala, nomaande, nubaca, nugunu, tuki, tunen, tuotomb, yambeta, yangben.
f. Mbe (1) Nigerija: mbe
g. Narrow Bantu (522; prije 513):
g1.
a. Centralni (337) Demokratska Republika Kongo, Tanzanija, DR Kongo, Angola, Kenija, Mozambik, Komori, Burundi, Ruanda, Bocvana, Lesoto, Uganda, Zambija, Namibija, Malavi, Zimbabve, Južnoafrička republika, Svazi, Sudan:
a1. Bembe (D.50) (2): bembe, buyu;
a2. Bira-Huku (D.30) (14): amba, bera, bhele, bila, bodo, budu, homa, kaiku, kango, komo, mbo, ndaka, nyali, vanuma;
a3. Enya (D.10) (4): enya, lengola, mbole, mituku;
a4. Lega-Kalanga (D.20) (11): bali, beeke, hamba, holoholo, kanu, kwami, lega-mwenga, lega-shabunda, lika, songoora, zimba;
a5. Nyanga (D.40) (1): nyanga;
a6. Chaga (E.30) (7): gweno, kahe, machame, mochi, rombo, rwa, vunjo;
a7. Kikuyu-Kamba (E.20) (8): chuka, dhaiso, embu, gikuyu, kamba, meru, mwimbi-muthambi, tharaka;
a8. Kuria (E.10) (11): gusii, ikizu, ikoma, kabwa, kuria, ngurimi, sizaki, suba, temi, ware, zanaki;
a9. Nyika (E.40) (10): chonyi, digo, duruma, giryama, malakote, pokomo (2 jezika, gornji i donji), sagalla, segeju, taita;
a10. Nyilamba-Langi (F.30) (4): langi, mbugwe, nilamba, nyaturu;
a11. Sukuma-Nyamwezi (F.20) (6): bungu, kimbu, konongo, nyamwezi, sukuma, sumbwa;
a12. Tongwe (F.10) (6): bende, fipa, mambwe-lungu, pimbwe, rungwa, tongwe;
a13. Bena-Kinga (G.60) (9): bena, hehe, kinga, kisi, magoma, manda, pangwa, sangu, wanji;
a14. Gogo (G.10) (2): gogo, kagulu;
a15. Pogoro (G.50) (2): ndamba, pogolo;
a16. Shambala (G.20) (4): asu, bondei, shambala, taveta;
a17. Swahili (G.40) (8): komorski (4 jezika: mwali, ndzwani, ngazidja i komorski), makwe, mwani, swahili (2 jezika: kongoanski swahili i swahili);
a18. Zigula-Zaramo (G.30) (11): doe, kami, kutu, kwere, luguru, mushungulu, ngulu, sagala, vidunda, zaramo, zigula;
a19. Hungana (H.40) (1): hungana;
a20. Kongo (H.10) (10): beembe, doondo, kaamba, kongo (2 jezika: kongo, san salvador), kunyi, laari, suundi, vili, yombe; ::::::a21. Mbundu (H.20) (4): bolo, mbundu, nsongo, sama;
a22. Yaka (H.30) (7): lonzo, mbangala, ngongo, pelende, sonde, suku, yaka;
a23. Haya-Jita (J.20) (9): haya, jita, kara, kerewe, kwaya, nyambo, subi, talinga-bwisi, zinza;
a24. Konzo (J.40) (2): konjo, nande;
a25. Masaba-Luyia (J.30) (8): bukusu, idakho-isukha-tiriki, logooli, luyia, masaba, istočni nyala, nyole, nyore;
a26. Nyoro-Ganda (J.10) (12): chiga, ganda, gungu, gwere, hema, kenyi, nyankore, nyoro, ruli, singa, soga, tooro;
a27. Rwanda-Rundi (J.60) (6): ha, hangaza, rundi, rwanda, shubi, vinza;
a28. Shi-Havu (J.50) (8): fuliiru, havu, hunde, joba, kabwari, nyindu, shi, tembo;
a29. Chokwe-Luchazi (K.20) (9): chokwe, luchazi, luimbi, luvale, mbunda, mbwela, nkangala, nyemba, nyengo;
a30. Diriku (K.70) (1): diriku;
a31. Holu (K.10) (4): holu, kwese, phende, samba;
a32. Kwangwa (K.40) (6): kwangali, luyana, mashi, mbowe, mbukushu, simaa;
a33. Mbala (K.60) (1): mbala; Salampasu-Ndembo (K.30) (3): lunda, ruund, salampasu;
a34. Subia (K.50) (3): fwe, subiya, totela;
a35. Bwile (L.10) (1): bwile;
a36. Kaonde (L.40) (1): kaonde;
a37. Luba (L.30) (6): hemba, kanyok, luba-kasai, luba-katanga, lwalu, sanga;
a38. Nkoya (L.50) (1): nkoya;
a39. Songye (L.20) (5): bangubangu, binji, kete, luna, songe;
a40. Bemba (M.40) (3): aushi, bemba, taabwa;
a41. Bisa-Lamba (M.50) (3): lala-bisa, lamba, seba;
a42. Lenje-Tonga (M.60) (6): dombe, ila, lenje, sala, soli, tonga;
a43. Nyakyusa (M.30) (1): nyakyusa-ngonde;
a44. Nyika-Safwa (M.20) (6): malila, ndali, nyamwanga, nyiha, safwa, wanda;
a45. Nyika-Safwa (N.20) (1): lambya;
a46. Manda (N.10) (3): matengo, ngoni, tonga;
a47. Manda (N.12) (1): mpoto;
a47. Nyanja (N.30) (1): nyanja;
a48. Senga-Sena (N.40) (7): barwe, kunda, nsenga, nyungwe, phimbi, sena (2 jezika: malavijski sena i sena);
a49. Tumbuka (N.20) (1): tumbuka;
a50. Makua (P.30) (16): chuwabu, kokola, koti, lolo, lomwe, maindo, makhuwa, makhuwa-marrevone, makhuwa-meetto, makhuwa-moniga, makhuwa-saka, makhuwa-shirima, manyawa, marenje, nathembo, takwane;
a51. Matumbi (P.10) (7): matumbi, mbunga, ndendeule, ndengereko, ngindo, nindi, rufiji;
a52. Yao (P.20) (6): machinga, makonde, mwera ili chimwera, mwera ili nyasa, ndonde hamba, yao;
a53. Herero (R.30) (2): herero, zemba;
a54. Ndonga (R.20) (5): kwambi, kwanyama, mbalanhu, ndonga, ngandyera;
a55. Južni Mbundu (R.10) (4): ndombe, nkhumbi, nyaneka, umbundu;
a56. Yeye (R.40) (1): yeyi;
a57. Chopi (S.60) (2): chopi, tonga;
a58. Nguni (S.40) (4): ndebele, swati, xhosa, zulu;
a59. Shona (S.10) (8): dema, kalanga, manyika, nambya, ndau, shona, tawara, tewe;
a60. Sotho-Tswana (S.30) (8): birwa, kgalagadi, lozi, ndebele, sotho (2 jezika: sjeverni i južni), tswana, tswapong;
a61. Tswa-Ronga (S.50) (3): ronga, tsonga, tswa;
a62Venda (S.20) (1): venda;
Neklasificirani (9): boguru, gbati-ri, isanzu, kari, mayeka, ngbee, ngbinda, nyanga-li, songo;
b. Sjeverozapadni (174) Kamerun, DR Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo:
b1. Bafia (A.50) (5): bafia, dimbong, hijuk, lefa, tibea;
b2. Basaa (A.40) (4): bakoko, bankon, barombi, basaa;
b3. Bube-Benga (A.30) (5): batanga, benga, bube, ngumbi, yasa;
b4. Duala (A.20) (7): bakole, bubia, duala, isu, malimba, mokpwe, wumboko;
b5. Kako (A.90) (3): kako, kwakum, pol;
b6. Lundu-Balong (A.10) (8): akoose, bafaw-balong, bakaka, bassossi, bonkeng, mbo, nkongho, oroko;
b7. Makaa-Njem (A.80) (13): bekwil, bomwali, byep,gyele, kol, koonzime, makaa, mpiemo, mpongmpong, ngumba, njyem, so, ukhwejo;
b8. Yaunde-Fang (A.70) (8): bebele, bebil, beti, bulu, eton, ewondo, fang, mengisa;
b9. Kele (B.20) (10): kélé, kota, mahongwe, mbangwe, ndasa, ngom, sake, seki, sighu, wumbvu;
b10. Mbere (B.60) (6): kaningi, mbere, ndumu, ngul, ombamba, yangho;
b11. Myene (B.10) (1): myene;
b12. Njebi (B.50) (4): duma, njebi, tsaangi, wandji;
b13. Sira (B.40) (7): barama, bwisi, lumbu, punu, sangu, sira, vumbu;
b14. Teke (B.70) (12): ibali (kiteke), ngungwel, tchitchege, teke-eboo, teke-fuumu, teke-kukuya, teke-laali, teke-nzikou, teke-tege, teke-tsaayi, teke-tyee, yaka;
b15. Tsogo (B.30) (5): bubi, kande, pinji, simba, tsogo;
b16. Yanzi (B.80) (6): boma, ding, mfinu, mpuono, tiene, yansi;
b17. Bangi-Ntomba (C.40) (27): babango, baloi, bamwe, bangala, bangi, boko, bolia, boloki, bolondo, bomboli, bomboma, bozaba, budza, dzando, libinza, likila, lingala, lobala, lusengo, mabaale, moi, ndobo, ndolo, ntomba, sakata, sengele, yamongeri;
b18. Bushong (C.90) (5): bushoong, dengese, lele, songomeno, wongo;
b19. Kele (C.60) (6): foma, kele, lombo, poke, so, mbesa;
b20. Mbosi (C.30) (6): akwa, koyo, likwala, likuba, mboko, mbosi;
b21. Mongo (C.70) (4): lalia, mongo-nkundu, ngando, ombo;
b22. Ngando (C.10) (2): ngando, yaka;
b23. Ngombe (C.50) (8): bwa, bwela, kango, ligenza, ngelima, ngombe, pagibete, tembo;
b24. Ngundi (C.20) (6): bomitaba, bongili, dibole, mbati, ngundi, pande;
b25. Tetela (C.80) (5): kela, kusu, nkutu, tetela, yela;
Neklasificirani: molengue.
c. Neklasificirani (2) Demokratska Republika Kongo: bemba, songa.
h. Ndemli (1) Kamerun: ndemli.
i. Tikar (1) Kamerun: tikar.
j. Tivoid (17) Kamerun, Nigerija: abon, ambo, balo, batu, bitare, caka, eman, esimbi, evant, iceve-maci, ipulo, iyive, manta, mesaka, osatu, otank, tiv.
k. Wide Grassfields (67) kamerun, Nigerija:
k1. Menchum (1) befang;
k2. Narrow Grassfields (63):
a. Fum.
b. Mbam-Nkam (35) Kamerun:
b1. Bamileke (11): fe'fe', ghomálá', kwa', medumba, mengaka, nda'nda', ngiemboon, ngomba, ngombale, ngwe, yemba;
b2. Ngemba (9): awing, bafut, bambili-bambui, bamukumbit, beba, kpati, mendankwe-nkwen, ngemba, pinyin;
b3. Nkambe (7): dzodinka, kwaja, limbum, mbe', mfumte, ndaktup, yamba;
b4. Nun (8): baba, bafanji, bamali, bambalang, bamenyam, bamun, bangolan, mungaka.
c. Momo (8): menka, meta', mundani, ngamambo, ngie, ngoshie, ngwo, njen.
d. Ring (17):
d1. centar (7): babanki, bum, kom, kuk, kung, mmen, oku,
d2. istok (1): lamnso',
d3. jug (4): bamunka, kenswei nsei, vengo, wushi,
d4. zapad (5): aghem, isu, laimbue, weh, zhoa.
e. Neklasificirani (2): nde-gbite, viti.
k3. Zapadni Momo (3) Kamerun: ambele, atong, busam.
Neklasificirani (6) demokratska Republika Kongo, Kamerun: bikya, bishuo, borna, busuu, buya, moingi.
c3. Neklasificirani (4) Nigerija: áncá, buru, kwak, nshi.
d. Cross River (67) Nigerija:
d1. Bendi (9): alege, bekwarra, bete-bendi, bokyi, bumaji, obanliku, putukwam, ubang, ukpe-bayobiri.
d2. Delta Cross (58) Nigerija:
a. Centralna Delta (8): Abua-Odual (2): abua, odual; Kugbo (1): kugbo; abureni; obulom; ogbia; ogbogolo; ogbronuagum.
b. Lower Cross (23) Nigerija:
b1. Ebughu (1): ebughu;
b2. Efai (1): efai;
b4. Efik (4): anaang, efik, ibibio, ukwa;
b5. Ekit (2): ekit, etebi;
b6. Enwang-Uda (2): enwan, uda;
b7. Ibino (1): ibino;
b8. Ibuoro (4): ibuoro, ito, itu mbon uzo, nkari;
B9. Ilue (1): ilue;
a10. Okobo (1): okobo;
a11. Usaghade (1): usaghade;
a12. Iko (1): iko;
a13. Oro (1): oro.
eki; idere; obolo;
c. Ogoni (5) Nigerija:
c1. istok (3): gokana, khana, tee.
c2. zapad (2): baan, eleme,
d. Upper Cross (22) Nigerija:
d1. Agoi-Doko-Iyoniyong (3): agoi, bakpinka, doko-uyanga,
d2. Akpet (1): ukpet-ehom,
d3. Central (15):
a. istok-zapad (8):
a1. Ikom (1): olulumo-ikom,
a2. Loko (3): lokaa, lubila, nkukoli,
a3. Mbembe-Legbo (4):
a. Legbo (3): legbo, lenyima, leyigha,
b. Mbembe (1): okam (cross river mbembe),
b. sjever-jug (7):
b1. Koring-Kukele (3):
a. Koring (1): oring,
b. Kukele (2): kukele, uzekwe
b2. Ubaghara-Kohumono (4):
a. Kohumono (3): agwagwune, kohumono, umon.
b. Ubaghara (1): ubaghara,
d4. Kiong-Korop (3): kiong, korop, odut,
e. Defoid (16) Nigerija, Benin, Togo, Kuba:
e1. Akokoid (1): arigidi;
e2. Ayere-Ahan (1): ayere;
e3. Yoruboid (14):
a. Edekiri (13): ede cabe, ede ica, ede idaca, ede ije, ede nago (3 jezika: kura, manigri-kambolé, ede nago), ifè, isekiri, lucumi, mokole, ulukwumi, yoruba.
b. Igala (1): igala,
f. Edoid (33) Nigerija:
f1. Delta (3): degema, engenni, epie;
f2. Središnji sjever (15):
a. Edo-Esan-Ora (4): edo, emai-iuleha-ora, esan, ibilo,
b. Ghotuo-Uneme-Yekhee (9): enwan, ghotuo, igwe, ikpeshi, ivbie north-okpela-arhe, ososo, sasaru, uneme, yekhee;
ihievbe, uokha,
f3. Sjeverozapadni (10):
a. Osse (4): ehueun, iyayu, uhami, ukue;
b. Southern (5): akuku, idesa, okpamheri, okpe, oloma,
aduge,
f4. Jugozapadni (5): eruwa, isoko, okpe, urhobo, uvbie.
g. Idomoid (9) Nigerija:
g1. Akweya (7):
a. Eloyi (1): eloyi,
b. Etulo-Idoma (6):
b1. Etulo (1): etulo,
b2. Idoma (5): agatu, alago, idoma, igede, yala;
g2. Yatye-Akpa (2): akpa, yace.
h. Igboid (7) Nigerija:
h1. Ekpeye (1): ekpeye;
h2. Igbo (6): igbo, ika, ikwere, izi-ezaa-ikwo-mgbo, ogbah, ukwuani-aboh-ndoni.
i. Jukunoid (20) Nigerija, Kamerun:
i1. Centralni (14):
a. Jukun-Mbembe-Wurbo (12):
a1. Jukun (4): hõne, jibu, jukun takum, wãpha;
a2. Kororofa (3): jiba, wannu, wapan,
a3. Mbembe (1): tigon mbembe
a4. Wurbo (3): como karim, jiru, tita,
a5. neklasificirani (1): shoo-minda-nye,
b. Kpan-Icen (2): etkywan, kpan,
i2. Yukuben-Kuteb (5): akum, beezen, kapya, kutep, yukuben;
bete.
j. Kainji (58; prije 57, +novopriznati damakawa) Nigerija:
j1. Istočni (31; prije 30):
a. Amo (1): amo;
b. Sjeverni Jos (28; prije 27):
b1. Jera (13): duguza ili tunzuii, gamo-ningi, gyem, iguta, izora, janji, jere, kudu-camo, lemoro, lere, sanga, shau, ziriya;
b2. Jere (1): sheni,
b3. Kauru (13): bina, dungu, gbiri-niragu, kaivi, kinuku, kono, kurama, mala, ruma, shuwa-zamani, surubu, tumi, vono,
Panawa [pwb] (novopriznat)
c. Piti-Atsam (2): atsam, piti.
j2. Zapadni:
a. Basa (4): basa, basa-gumna, basa-gurmana, bassa-kontagora;
b. Baushi-Gurmana (2): bauchi, gurmana;
c. Duka (4): c'lela, gwamhi-wuri, hun-saare, kag-fer-jiir-koor-ror-us-zuksun;
d. Kainji Lake (2); laru, lopa;
e. Kambari (6): baangi, cishingini, kakihum, tsikimba, tsishingini, tsuvadi;
f. Kamuku (8): acipa (2 jezika: istočni i zapadni), cinda-regi-tiyal, fungwa, hungworo, pongu, rogo, shama-sambuga;
g. Reshe (1); reshe.
k. Nupoid (11) Nigerija:
k1. Ebira-Gade (2): ebira, gade;
k2. Nupe-Gbagyi (9):
a. Gbagyi-Gbari (2): gbagyi, gbari,
b. Nupe (6): asu, gupa-abawa, kakanda, kami, kupa, nupe-nupe-tako.
dibo,
l. Oko (1) Nigerija: oko-eni-osayen.
m. Plateau (55; prije 53) Nigerija:
m1. Alumu (1): alumu-tesu;
m2. Berom (3): berom, eten, shall-zwall;
m3. Centralni (11):
a. izerijski (Izeric) (1): firan,
b. sjever-centar (1): cara,
c. jug-Centar (6): cen, ganang, irigwe, izere, jju (ili kaje), tyap;
d. zapad-Centar (3): ndun, nyeng, shakara,
m4. Jugoistočni (3): horom, bo-rukul, fyam;
m5. Južni (2): lijili, tanjijili;
m6. Sjeverni (6): doka, idon, iku-gora-ankwa, ikulu, kadara, kuturmi;
m7. Tarokoid (4): pe, sur, tarok, yangkam;
m8. Zapadni (23; prije 16):
a. sjeverozapadni (9):
a1. Hyamic (5): cori, hyam, kagoma, shamang, zhire;
a2. Koro (4): ashe, begbere-ejar, idun, yeskwa,
b. jugozapadni (14):
b1. A (11): bu, che, kamantan, kaningdon-nindem, kanufi, mada, ningye, ninzo, numana-nunku-gbantu-numbu, nungu, vaghat-ya-bijim-legeri,
b2. B (3): ake, eggon, hasha,
m9. Ayu (1): ayu;
toro.
n. Platoid (1): Sambe
o. Ukaan (1) Nigerija: ukaan.
p. Neklasificirani (2) Nigerija: fali of baissa, ija-zuba.
Dogon[uredi | uredi kod]

(10) Mali: deogon (10 jezika: bangeri me, bondum dom, dogul dom, donno so, jamsay, kolum so, tene kan, tomo kan, toro so, toro tegu).

Kru[uredi | uredi kod]

(39):

a. Aizi (3) Obala Slonovače: aizi (3 jezika: aproumu, mobumrin, tiagbamrin).
b. Istočni (11) Obala Slonovače:
b1. Bakwe (2): bakwé, wané;
b2. Bete (5): béte (3 jezika: guiberoua, gagnoa, daloa), godié, kouya;
a. istočni (2):
b. zapadni (3):
b3. Dida (3): dida (2 jezika: lakota, yocoboué), neyo;
b4. Kwadia (1): kodia.
c. Kuwaa (1) Liberija: kuwaa.
d. Seme (1) Burkina Faso: siamou.
e. zapadni (23) Liberija, Obala Slonovače:
e1. Bassa (3): bassa, dewoin, gbi;
e2. Grebo (9): (5 jezika: ),
a. Glio-Oubi (1): glio-oubi,
b. bjelokosni (Ivorian) (3): plapo krumen, pye krumen, tepo krumen
c. Liberijski (5): sjeverni grebo, gboloo grebo, južni grebo, središnji grebo, barclayville grebo
e4. Klao (2): klao, tajuasohn;
e5. Wee (9):
a. Guere-Krahn (6): daho-doo, glaro-twabo, zapadni krahn, sapo, wè južni, wè zapadni.
b. Konobo (1): istočni krahn
c. Nyabwa (1): nyabwa,
d. Wobe (1): wè sjeverni,
Kwa[uredi | uredi kod]

(80):

a. Left Bank (30) Gana, Togo, benin:
a1. Avatime-Nyangbo (3): avatime, nyangbo, tafi;
a2. Kebu-Animere (2): animere, akebu;
a3. Kposo-Ahlo-Bowili (4): adangbe, igo, ikposo, tuwuli;
a4. Gbe (21): aguna, aja, éwé, fon, gbe (13 jezika: ayizo, defi, tofin, weme, ci, maxi, gbesi, istočni xwla, kotafon, saxwe, waci, xwela, zapadni xwla gbe), gen, gun, kpessi, wudu.
b. Nyo (50) Obala Slonovače, Gana, Togo:
b1. Agneby (3): abé, abidji, adioukrou;
b2. Attie (1): attié;
b3. Avikam-Alladian (2): alladian, avikam;
b4. Ga-Dangme (2): damgme, ga;
b5. Potou-Tano (41):
a. Basila-Adele (2): adele, anii,
b. Ega (1): ega,
c. Lelemi (4):
c1. Lelemi-Akpafu (2): lelemi, siwu,
c2. Likpe-Santrokofi (2): sekpele, selee,
d. Logba (1): logba,
e. Potou (2): ebrié, mbato,
f. Tano (31):
f1. Central (12):
a. Akan (4): abron, akan, tchumbuli, wasa;
b. Bia (8):
b1. Sjeverni (5): anufo, anyin, anyin morofo, baoulé, sehwi,
b2. Južni (3): ahanta, jwira-pepesa, nzema,
f2. Guang (16):
a. Sjeverni Guang (12): chumburung, dompo, dwang, foodo, gikyode, ginyanga, gonja, kplang, krache, nawuri, nchumbulu, nkonya,
b. Južni Guang (4): awutu, cherepon, gua, larteh,
f3. Krobu (1): krobu,
f4. zapadni (2): abure, beti,
b6. Neklasificirani: esuma.
Sjever[uredi | uredi kod]

(254):

a. Adamawa-Ubangi (158):
a1. Adamawa (88) Nigerija, Čad, Kamerun, Srednjoafrička Republika: awak, bali, bangwinji, bena, besme, bolgo, bon gula, bua, burak, dadiya, dama, day, dek, dii, dijim-bwilim, doyayo, dugun, duli, duupa, dza, fali (2 jezika, sjeverni i južni), fania, gengle,gey, gimme, gimnime, goundo, gula iro, kaan, kam, kamo, karang, kare, kim, koke, kolbila, koma, kpasam, kugama, kumba, kuo, kwa, kyak, la'bi, laka, lala-roba, leelau, longto, longuda, loo, mághdì, mak, mambai, mboi, mbum, mingang doso, mom jango, mono, moo, mumuye, mundang, ndai, niellim, nimbari, noy, nyong, nzakambay, oblo, pam, pana, pangseng,peere, rang, samba, teme, tha, to, tso, tula, tunia, tupuri, voro, waja, waka, wom, yendang, zan gula.
a2. Ubangi (70) Srednjoafrička Repiblika, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Kamerun, Kongo: ali, bai, baka, banda (4 jezika: središnji-južni, togbo-vara, južni centralni, zaapdni centralni), banda-bambari, banda-banda, banda-mbrès, banda-ndélé, banda-yangere, bangandu, bangba, barambu, belanda viri, bofi, bokoto, bonjo, buraka, dendi, dongo, feroge, ganzi, gbanu, gbanziri, gbaya (2 jezika: sjeverozapadni, jugozapadni), gbaya-bossangoa, gbaya-bozoum, gbayi, geme, gilima, gobu, gundi, indri, kpagua, kpala, kpatili, langbashe, limassa, ma, mangayat, manza, mayogo, mba, mbandja, mbangi, mono, monzombo, mündü, ndogo, ndunga, ngbaka, ngbaka ma'bo, ngbaka manza, ngbandi (2 jezika: južni i sjeverni), ngbundu, ngombe, ngundu, nzakara, pambia, sere, suma, tagbu, togoyo, yakoma, yango, zande.
b. Gur (96):
b1. . Bariba (1) Benin: baatonum.
b2. Centralni (69) Togo, benin, Gana, Burkina Faso, Obala Slonovače, Mali: akaselem, bago-kusuntu, biali, bimoba, birifor (dva jezika: malba i južni), bomu, buamu, buli, bwamu (dva jezika: láá láá, cwi), cerma, chakali, chala, južni dagaare, dagaari dioula, sjeverni dagara, dagbani, deg, delo, ditammari, dogosé, dogoso, dyan, farefare, gourmanchéma, hanga, kaansa, kabiyé, kalamsé, kamara, kantosi, kasem, khe, khisa, konkomba, konni, koromfé, kusaal, lama, lukpa, lyélé, mampruli, mbelime, miyobe, moba, mòoré, nateni, nawdm, ngangam, notre, ntcham, nuni (dva jezika: sjeverni i južni), paasaal, pana, phuie, safaliba, sisaala (3 jezika: tumulung, zapadni i sissala), tampulma, tem, turka, vagla, waama, wali, winyé, yom.
b3. Kulango (2) Obala Slonovače: kulango (dva jezika: bondoukou, bouna).
b4. Lobi (1) Burkina Faso: lobi
b5. Senufo (15) Obala Slonovače, Burkina Faso, Mali, Gana: karaboro (2 jezika: zapadni i istočni), nafaanra, senoufo (12 jezika: palaka, cebaara, nyarafolo, syenara, mamara, shempire, supyire, djimini, tagwana, senara, nanerigé, sìcìté.
b6. Teen (2) Obala Slonovače: loma, téén.
b7. Tiefo (1) Burkina Faso: tiéfo.
b8. Tusia (2) Burkina Faso: tusia (sjeverni i južni).
b9. Viemo (1) Burkina Faso: viemo.
b10. Wara-Natioro (2) Burkina Faso: natioro, wara.

Kordofanski[uredi | uredi kod]

(24):

Heiban[uredi | uredi kod]

(10) Sudan: heiban, ko, koalib, laro, logol, moro, otoro, shwai, tira, warnang.

Katla[uredi | uredi kod]

(2) Sudan: katla, tima.

Rashad[uredi | uredi kod]

(3) Sudan: tagoi, tegali, tingal

Talodi[uredi | uredi kod]

(9) Sudan: acheron, dagik, lafofa, lumun, nding, ngile, talodi, tocho, torona.

Mande[uredi | uredi kod]

(71):

Istočni[uredi | uredi kod]

(18):

a. Istočni (9) Burkina Faso, Nigerija:
a1. Bissa (1): bissa,
a2. Busa (5): boko, bokobaru, busa, kyenga, shanga.
a3. Samo (3):južni samo, matya samo, maya samo
b. Jugoistočni (9) Obala Slonovače, Nigerija:
b1. Guro-Tura (5):
a. Guro-Yaoure (2): guro, yaouré.
b. Tura-Dan-Mano (3):
b1. Mano (1): mann
b2. Tura-Dan (2): dan, toura,
b2. Nwa-Ben (4):
a. Ben-Gban (2): beng, gagu,
b. Wan-Mwan (2): mwan, wan,

Zapadni[uredi | uredi kod]

(53):

a. Centralni-Jugozapadni (41) Obala Slonovače, Gvineja: Mali, Burkina Faso, Sijera Leone, Gana, Senegal:
a1. centralni: (33):
a. Manding-Jogo (31):
a1. Jogo-Jeri (4):
a. Jeri-Jalkuna (1): jalkunan,
b. Jogo (2): ligbi, tonjon,
jeri kuo,
a2. Manding-Vai (27):
a. Manding-Mokole (25):
a1. Manding (21):
a. Manding-East (13):
a1. Marka-Dafin (1): marka,
a2. Northeastern Manding ili Bamana (2): bamanankan, jula,
a3. Southeastern Manding (10):
a. Maninka-Mori (6): koro, koyaga, mahou, šumski maninka, wojenaka, worodougou,
konyanka maninka,
sankaran maninka
manya,
istočni maninkakan
b. Manding-West (5): kagoro, mandinka, kita maninkakan, zapadni maninkakan, xaasongaxango
bolon,
jahanka,
sininkere,
a2. Mokole (4): kakabe, kuranko, lele, mixifore,
b. Vai-Kono (2): kono, vai,
b. Susu-Yalunka (2): susu, yalunka.
a2. jugozapadni (8):
a. Kpelle (3): kono, gvinejski kpelle, liberijski kpelle
b. Mende-Loma (5):
b1. Loma (2): loma, toma.
b2. Mende-Bandi (3):
a. Bandi (1): bandi,
b. Mende-Loko (2): loko, mende,
b. Sjeverozapadni (12) Mali, Burkina Faso:
b1. Samogo (5): bankagooma, duungooma, dzùùngoo, jowulu, seeku
b2. Soninke-Bobo (7):
a. Bobo (2): južni bobo madaré, sjeverni bobo madaré (konabéré).
b. Soninke-Boso (5):
b1. Boso (4):
a. istočni (3): hainyaxo bozo, tièma cièwè bozo, tiéyaxo bozo
b. Jenaama (1): jenaama bozo,
b2. Soninke (1): soninke.

Neklasificirani[uredi | uredi kod]

(1) Obala Slonovače: mbre

Nilsko-saharski jezici[uredi | uredi kod]

Nilsko-saharski jezici (204)

A) Berta (1) Etiopija: berta.
B) Centralnosudanski (65)
b1. istok (22): Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti: Mangbetu (3): asoa, lombi, mangbetu; Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo; Moru-Madi (10): aringa, avokaya, južni ma'di, keliko, logo, lugbara, ma'di, moru, olu'bo, omi.
b2. zapad (43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:
b2 a. Bongo-Bagirmi (41): bagirmi, baka, bedjond, beli, berakou, bernde, birri, bongo, dagba, disa, fongoro, furu, gor, gula /Čad/, gula /SAR/, gulay, horo, jaya, jur modo, kaba, kaba deme, kaba na, kenga, kulfa, laka, lutos, mango, mbay, mittu, mo'da, morokodo, naba, ngam, ngambay, nyamusa-molo, sar, sara dunjo, sara kaba, sinyar, vale, yulu.
b2 b. Kresh (2) Sudan: aja, gbaya
C) Fur (3) Ćad, Sudan: amdang, fur, mimi.
D) Istočnosudanski (95)
d1. Istočni (26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.
d2. Kuliak (3): ik, nyang'i, soo.
d3. Nilotski (52)
d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): aramanik, endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, reel; Luo (15): acholi, adhola, alur, anuak, belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
d4. Zapadni (14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): afitti, ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese.
E) Komuz (6):
e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.
F) Kunama (1) Eritreja: kunama.
G) Maba (9)
g1. Karanga (1) čad: karanga
g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, runga.
H) Saharski (9)
h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.
I) Songhai (8):
i1. Korandje (1) Alžir: korandje
i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), zarma.
J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: kanga, katcha-kadugli-miri, keiga, krongo, shabo, tulishi, tumtum.

Papuanski jezici[uredi | uredi kod]

Amto-Musa jezici[uredi | uredi kod]

(2), Papua Nova Gvineja: amto, musan.

Arafundi[uredi | uredi kod]

(3) nekad dio skupine ramu. Papua Nova Gvineja: andai, Nanubae, Tapei

Arai-Kwomtari[uredi | uredi kod]

(10) Papua Nova Gvineja

a) Arai (Left May) (4) ama, iteri, nimo, Owiniga
b) Kwomtari (6): baibai, fas, guariso, kwomtari, nai, pyu

Bayono-Awbono[uredi | uredi kod]

(2) Indonezija/Papua: awbono, bayono.

Border[uredi | uredi kod]

(15)[16]

a. Bewani (5): ainbai, kilmeri, Ningera, Pagi, Umeda
b. taikat (2): awyi, taikat
c. Waris (8): amanab, Auwe, Daonda, Imonda, Manem, Sowanda, viid (senggi), Waris.

Donji Mamberamo jezici[uredi | uredi kod]

(2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.

East bird’s head-sentani (istočnovogelkopski-sentani jezici)[uredi | uredi kod]

(8) Indonezija/Papua:

a. East Bird's Head jezici: manikion, meyah, moskona,
b. Sentani jezici: nafri, sentani, sowari ili demta, tabla.
c. Burmeso: burmeso

Geelvink Bay jezici (vidi Lakes Plain jezici[mrtav link])[uredi | uredi kod]

eks-porodica. (33) Indonezija/Papua.

Istočni Geelvink Bay jezici[uredi | uredi kod]

(11): anasi, barapasi, bauzi, burate, demisa, kofei, nisa, sauri, tefaro, tunggare, woria.

Istočni Trans-Fly jezici[uredi | uredi kod]

(4) nekad dio transnovogvinejske porodice: bine, gizrra, meriam, wipi.

istočnonovobritanski jezici[uredi | uredi kod]

a. Baining (6): kairak, makolkol, mali, qaqet, simbali, ura,
b. Taulil (1): taulil

Istočnopapuanski jezici[uredi | uredi kod]

(36) Papua Nova Gvineja, Solomonovi Otoci: bilua, dororo, guliguli, kazukuru, kol, kuot, lavukaleve, savosavo, sulka, touo.

Južni-centralni papuanski jezici[uredi | uredi kod]

(22) nekad dio transnovogvinejske porodice:

a. Morehead-Upper Maro (17): Nambu (6): nama, namat, nambo, namo, neme, nen; Tonda (10): arammba, bädi kanum, blafe, guntai, ngkâlmpw kanum, smärky kanum, sota kanum, kunja, rema, wára; Yey (1): yei,
b. Pahoturi (2): agob, idi.
c. Waia (1): tabo.
d. Yelmek-Maklew (2): maklew, yelmek.

Južnobugenvilski jezici[uredi | uredi kod]

(9) nekad dio Istočnopapuanske porodice: Buin (3): siwai, terei, uisai; Nasioi (6): lantanai ili Daantanai’, koromira, naasioi, oune ili ounge, sibe, simeku.

Kaure jezici[uredi | uredi kod]

(4): kapori, kaure, kosadle (kosare), narau.

Lakes Plain jezici[uredi | uredi kod]

(20): awera, biritai, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kwerisa, obokuitai, papasena, rasawa, saponi, sikaritai, tause, taworta (diebroud), waritai.

Left May jezici[uredi | uredi kod]

(6) Papua Nova Gvineja: bo, nakwi.

Mairasi jezici[uredi | uredi kod]

(3): Mairasi, mer, semimi.

Maybrat jezici[uredi | uredi kod]

(2) nekad dio zapadnonovogvinejske skupine: karon dori, mai brat.

Mongol-Langam jezici[uredi | uredi kod]

(3) nekad dio porodice Sepik-Ramu, skupine Yuat-Langam.

langam, mongol, yaul.

Nimboran jezici[uredi | uredi kod]

(5): nekad dio transnovogvinejske porodice. gresi, kemtuik, mekwei, mlap, nimboran.

Pauwasi jezici[uredi | uredi kod]

(5) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a) Istočni pauwasi jezici: emumu (Emem), Karkar-Yuri, yafi (zorop).
b) Zapadni pauwasi jezici: dubu (tebi), towei,

Piawi jezici[uredi | uredi kod]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: haruai, pinai-hagahai.

Ramu-Lower Sepik[uredi | uredi kod]

(32):nekad dio porodice Sepik-Ramu.

a. Kambot (1): ap ma,
b. Lower Sepik ili Nor-Pondo (6): angoram, chambri, kopar, murik, tabriak, yimas.
c. Ramu (25): Annaberg ili Middle Ramu (3): aiome, anor, rao; grass: abu, ambakich, banaro, gorovu; Mikarew (3; nekad dio skupine ruboni): aruamu, kire, sepen; Ottilien (5; nekad dio skupine ruboni): awar, borei, bosngun, kaian ili kayan, watam ili Marangis; Tanggu ili Ataitan (4; nekad dio skupine goam): andarum, kanggape, tanggu, tanguat; Tamolan (6; nekad dio skupine goam): akrukay, breri, igana, inapang, kominimung, romkun. Sedmi jezik itutang [itu] uklopljen je u inapang [mzu].

Senagi jezici[uredi | uredi kod]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: angor, dera.

Sepik jezici[uredi | uredi kod]

(56) nekad dio porodice Sepik-Ramu: abau (1; nekad dio skupine Upper Sepik) abau; Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa; Iwam (3; nekad dio skupine Upper Sepik): amal, iwam, yawenian (iwam, sepik); Leonhard Schultze ili Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo; Ndu (12): ambulas, boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Ram (3) Papua Nova Gvineja: awtuw, karawa, pouye; Sepik Hill (16): Alamblak (2): alamblak, kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe; Papi (2; nekad dio skupine Leonhard Schultze) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin. Tama (6): Papua Nova Gvineja: ayi, kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo; Wogamusin-Chenapian (2; nekad dio skupine Upper Sepik): chenapian, wogamusin; Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia; Yerakai (1): yerakai.

Sepik-Ramu jezici[uredi | uredi kod]

eks-porodica (100 jezika) podijeljena na nekoliko porodica: Ramu-Lower Sepik, Sepik, Yuat.

Sjevernobugenvilski jezici[uredi | uredi kod]

(4), nekad dio istočnopapuanske porodice: askopan, ramopa, rapoisi, rotokas.

Sko jezici[uredi | uredi kod]

(7) Papua Nova Gvineja:

a Krisa (4): krisa, puari, rawo, warapu.
b. Vanimo (3) : skou, vanimo, wutung.

Somahai jezici[uredi | uredi kod]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice momina, momuna.

Tor-Kwerba jezici[uredi | uredi kod]

(24) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a. Greater Kwerba (9): Isirawa (1): isirawa; Kwerba (7): airoran, bagusa, kauwera, kwerba, kwerba mamberamo, samarokena, trimuris; Mawes (1): mawes.
b. Orya-Tor (15): Orya (1): orya; Sause (1): sause; Tor (13): berik, bonerif ili beneraf, betaf ili tena (nekad smatran neklasificiranim), dabe, maremgi ili dineor, itik, jofotek-bromnya (novopriznat), keder ili keijar, kwesten, kwinsu (novopriznat), mander, vitou ili takar (novopriznat), wares.

Torricelli jezici[uredi | uredi kod]

(53):

a. Kombio-Arapesh (10) Papua Nova Gvineja: aruek, bukiyip, eitiep, kombio, mufian, torricelli, weri (ili bumbita arapesh), wom, yambes; novopriznat kao 10. jezik: Abu' arapesh
b. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, heyo, laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
c. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
d. Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
e. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
f: Wapei-Palei (23) Papua Nova Gvineja: Palei (10): agi, aiku (podijeljen na Ambrak; Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon), Ambrak (novopriznat), alatil, aruop, bragat, nabi, wanap, Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon; Wapei (12): au, dia, elkei, gnau, ningil, olo, sinagen, valman, yapunda, yau, yil, yis; Urat (1): urat.
g. Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: molmo, inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, južni), seta, seti.

Transnovogvinejski jezici[uredi | uredi kod]

(564), Dijelom podijeljena. Papua Nova Gvineja:

Angan[uredi | uredi kod]

(13): angaatiha, akoye, ankave, baruya, hamtai, kamasa, kawacha, menya, safeyoka, simbari, susuami, tainae, yagwoia;

Asmat-Kamoro[uredi | uredi kod]

(11): buruwai, asmat sa obale kazuarina, centralni asmat, citak, diuwe, kamberau, kamoro, sempan, sjeverni asmat, tamnim citak, yaosakor asmat;

Awin-Pare[uredi | uredi kod]

(2): aekyom, pare;

Binandere[uredi | uredi kod]

(13): aeka (novopriznat), baruga, binandere, doghoro, ewage-notu, gaina, guhu-samane, Hunjara-Kaina Ke (novopriznat), korafe ili Korafe-Yegha, orokaiva, suena, yekora, zia;

Bosavi[uredi | uredi kod]

(8): aimele, beami, dibiyaso, edolo, kaluli, kasua, onobasulu, sonia, turumsa (prije neklasificiran),

Chimbu-Wahgi[uredi | uredi kod]

(17): chuave, dom, golin, imbongu, kandawo, kuman, maring, mbo-ung, melpa, narak, nii, nomane, salt-yui, sinasina, sjeverni wahgi, umbu-ungu, wahgi;

Damal[uredi | uredi kod]

(1): damal;

Dem[uredi | uredi kod]

(1): dem;

Duna-Bogaya[uredi | uredi kod]

(2): bogaya, duna;

East Kutubu[uredi | uredi kod]

(2): fiwaga, foi;

Eleman[uredi | uredi kod]

(7): kaki ae, keuru ili keoru-ahia, opao, orokolo, purari, tairuma, toaripi;

Engan[uredi | uredi kod]

(14): angal, angal enen, angal heneng, bisorio, enga, erave, huli, ipili, istočni kewa, kyaka, lembena, nete, samberigi, zapadni kewa;

Finisterre-Huon[uredi | uredi kod]

(61): Asaro’o, awara, bonkiman, borong, bulgebi, burum-mindik, dedua, degenan, domung, finongan, forak, gabutamon, gusan, guya, gwahatike, iyo, kâte, kinalakna, komba, kovai, kube, kumukio, ma, madi, mamaa, mape, mese ili mesem, migabac, momare, munkip ili mungkip, muratayak, nabak, nakama, nankina, nek, nekgini, neko, ngaing, nimi, nomu, nuk, nukna, numanggang, ono, rawa, sakam, sauk, selepet, sene, sialum, som, timbe, tobo, tuma-irumu, ufim, uri, wantoat, weliki, yagomi, yau, yopno;

Gogodala-Suki[uredi | uredi kod]

(4): ari, gogodala, suki, waruna;

Inland Gulf[uredi | uredi kod]

(7): foia foia (novopriznati), hoia hoia (novopriznati), Hoyahoya (novopriznati), ipiko, karami, minanibai, mubami;

istočni Strickland[uredi | uredi kod]

(6): fembe, gobasi, konai, kubo, odoodee, samo;

jugoistočni papuanski[uredi | uredi kod]

(37): aneme wake, barai, bariji, bauwaki, biangai, binahari, daga, dima, domu, doromu ili doromu-koki, ese, fuyug, ginuman, grass koiari, humene, kanasi, koitabu, kunimaipa, laua, mailu, maiwa, mapena, maria, moikodi, morawa, mulaha, namiae, nawaru, ömie, onjob, planinski koiali, tauade, turaka, uare, umanakaina, weri, yareba;

južni Bird’s Head[uredi | uredi kod]

(10): arandai, duriankere, kaburi, kais, kemberano, kokoda, konda, puragi, suabo, yahadian /po starijoj klasifikaciji i Maku'a ili Makuv’a [lva];

Kainantu-Goroka[uredi | uredi kod]

(29): agarabi, alekano, awa, awiyaana, benabena, binumarien, dano, fore, gadsup, gende, gimi, inoke-yate, isabi, južni tairora, kamano, kambaira, kanite, kenati, keyagana, kosena, ontenu, owenia, siane, sjeverni tairora, tokano, usarufa, waffa, yagaria, yaweyuha;

Kamula[uredi | uredi kod]

(1): kamula;

Kayagar[uredi | uredi kod]

(3): atohwaim, kayagar, tamagario;

Kiwai[uredi | uredi kod]

(7): bamu, južni kiwai, kerewo, kibiri (prije neklasificiran), morigi, sjeveroistočni kiwai, waboda;

Kolopom[uredi | uredi kod]

(3): kimaama ili kimaghima, ndom, riantana;

Madang[uredi | uredi kod]

(106): abaga, amaimon, amele, anam, anamgura, anjam, apali, arawum, asas, atemble, bagupi, baimak, bargam, bau, bepour, bilakura, biyom, bongu, brem, danaru, dimir, duduela, dumpu, dumun, faita, gal, ganglau, gants, garus, girawa, gumalu, isebe, jilim, kalam, kare, kein, kesawai, kobol, kobon, kolom, korak, kowaki, kwato, lemio, maia, maiani, mala, malas, male, matepi, mauwake, mawak, mawan, miani, moere, moresada, mosimo, mum, munit, murupi, musak, musar, nake, nend, nobonob, ogea, pal, pamosu, panim, parawen, paynamar, pulabu, rapting, rempi, rerau, saep, sam, samosa, saruga, sausi, sihan, sileibi, silopi, sinsauru, siroi, sop, sumau, tai, tauya, ukuriguma, urigina, usan, utarmbung, utu, uya, wadaginam, wagi, wamas, wanambre, wasembo, waskia, yaben, yabong, yangulam, yarawata, yoidik;

Marind[uredi | uredi kod]

(6): bian marind, kuni-boazi, marind, warkay-bipim, yaqay, zimakani;

Mek[uredi | uredi kod]

(7): eipomek, ketengban, korupun-sela, kosarek yale, nalca, nipsan, una;

Mombum[uredi | uredi kod]

(2): koneraw, mombum;

Mor[uredi | uredi kod]

(1): mor;

Moraori[uredi | uredi kod]

(1): morori;

Ok-Awyu[uredi | uredi kod]

(36): Aghu, asue awyu, bimin, burumakok, centralni awyu, edera awyu, faiwol, iwur, jair awyu, južni awyu, južni muyu, ketum, kombai, komyandaret, kopkaka, korowai, kwer, mandobo atas, mandobo bawah, mian, nakai, ngalum, ninggerum, sawi, setaman, sjeverni awyu, sjeverni muyu, suganga, tangko, telefol, tifal, tsakwambo ili tsaukambo, urapmin, wambon, wanggom, yonggom /sjeverni korowai [krg], ukopljen i korowai/;

Oksapmin[uredi | uredi kod]

(1): oksapmin;

Pawaia[uredi | uredi kod]

(1): Pawaia;

Tanah Merah[uredi | uredi kod]

(1): tanahmerah;

Teberan[uredi | uredi kod]

(2): dadibi, folopa;

Tirio[uredi | uredi kod]

(5): abom, baramu, bitur, makayam, were ili weredai;

Turama-Kikorian[uredi | uredi kod]

(3): ikobi-mena, omati, rumu;

Zapadni transnovogvinejski[uredi | uredi kod]

(43): abui, adabe, adang, angguruk yali, auye, baham, blagar, bunak, donjovelikodolinski dani, dao, ekari, fataluku, gornjovelikodolinski dani, hamap, hupla, iha, kabola, kafoa, kamang, karas, kelon, kui, kula, lamma, makasae, moni,nduga, nedebang, nggem, ninia yali, oirata, pass valley yali, retta, sawila, silimo, srednjovelikodolinski dani ili tulem, tereweng, tewa, walak, wano, wersing, wolani, zapadni dani;

Zapadni kutubu[uredi | uredi kod]

(1): fasu;

Wiru[uredi | uredi kod]

(1): wiru.

Yele-zapadnonovobritanski jezici[uredi | uredi kod]

(3) nekad dio istočnopapuanske porodice: anem, pele-ata, yele.

Yuat jezici[uredi | uredi kod]

(6) nekad dio porodice sepik-ramu, skupine Yuat-Langam: biwat, bun, changriwa, kyenele, maramba, mekmek.

Zapadnopapuanski jezici[uredi | uredi kod]

(23), Indonezija (Papua):

a. sjevernohalmaherski (16):
b. West Bird’s Head (5): kalabra, moi, moraid, seget, tehit.
c. Yapen (2): saweru, yawa.

Galela-Loloda (8): galela, laba, loloda, modole, pagu, tabaru, tobelo, tugutil; Sahu (5): gamkonora, ibu, kao, sahu, waioli; Ternate-Tidore (2): ternate, tidore; West Makian (1): zapadni makian (makian barat).

Novopriznati jezici: andai, nanubae, tapei, Abu' arapesh jezik (2009), ambrak (2007), aeka (2007),

Sinotibetski jezici[uredi | uredi kod]

(403) :A)

Kineski[uredi | uredi kod]

(14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; literarni kineski.

B)

Tibetsko-burmanski[uredi | uredi kod]

(389)

Bai[uredi | uredi kod]

(3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

Himalajski[uredi | uredi kod]

(145)

a. Mahakiranti (51)
a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
c. Newari (1) Nepal: newar.
Tibeto-Kanauri (93):
a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
Neklasificirani (1): baima.

Jingpho-Konyak-Bodo[uredi | uredi kod]

(25):

Jingpho-Luish (4):
a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
b. Luish (1) Burma: kado.
Konyak-Bodo-Garo (21):
a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

Karen[uredi | uredi kod]

(20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
Sgaw-Bghai (14):
a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
b. Brek (1) Burma: brek karen.
c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

Kuki-Chin-Naga[uredi | uredi kod]

(74)

Kuki-Chin (49):
a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
Naga (25):
a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga

Lolo-burmanski[uredi | uredi kod]

(73):

Burmanski (14):
a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
Lolo (57):
a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
b7. Naxi (1) Kina: naxi.
b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

Meitei[uredi | uredi kod]

(1) Indija: meitei.

Mikir[uredi | uredi kod]

(2) Indija: amri, karbi.

Mru[uredi | uredi kod]

(1) Bangladeš: mru.

sjevernoasamski/North Assam[uredi | uredi kod]

(13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

Nung[uredi | uredi kod]

(5): drung, lama, norra, nung, rawang.

Tangut-Qiang[uredi | uredi kod]

(15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

Tujia[uredi | uredi kod]

(2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

zapadni bodo[uredi | uredi kod]

(1) Nepal: dura.

Neklasificirani[uredi | uredi kod]

(9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Novopriznati jezici: : akeu (priznat 2008), alugu, azha

Tajski jezici[uredi | uredi kod]

Tajski jezici (Tai-Kadai) (76)

A) Hlai (2), Kina: hlai, jiamao,
B) Kadai (12), Kina, Vijetnam
b1. Bu-Rong (1), Kina: yerong.
b2. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, gelao, lachi, zeleni gelao,
b3. Yang-Biao (5), Kina, Vijetnam: buyang, cun, en, qabiao, laha.
C) Kam-Tai (62)
c1. Be-Tai (50)
Be (1), Kina: lingao.
Tai-Sek (49), Laos, Vijetnam:
Sek (1), Laos: saek.
Tai (48), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma: ahom, aiton, bouyei, cao lan, e, južni thai, južni zhuang, khamti, khamyang, khün, kuan, lao, lü, nung, nyaw, pa di, phake, phu thai, phuan, pu ko, rien, shan, sjeverni thai, sjeverni zhuang, sjeveroistočni thai, tai daeng, tai dam, tai do, tai dón, tai hang tong, tai hongjin, tai long, tai mène, tai nüa, tai pao, tai thanh, tai ya, tày, tay khang, tày sa pa, tày tac, thai, thai song, thu lao, ts'ün-lao, turung, yong, yoy. Novopriznat: zuojiang zhuang
c2. Kam-Sui (11), Kina: ai-cham, biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.

Uralsko-altajski jezici[uredi | uredi kod]

Altajski jezici[uredi | uredi kod]

(66):

Mongolski jezici[uredi | uredi kod]

(14 jezika)

a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika: Bargu burjatski ili kineski burjatski, mongolski burjatski i kineski burjatski), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi

Tunguski jezici[uredi | uredi kod]

(12)

b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, orok, udihe, ulč, xibe.

Turski jezici[uredi | uredi kod]

(40)

c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški; bolgarski
c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: ainu, čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južnouzbečki, zapadni jugurski.
c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, jakutski, karagas, sjevernoaltajski, južnoaltajski, šorski, tuvinski.
c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, gagauski, horasanski turkijski, južnoazerbajdžanski, haladž turkijski, krimski tatarski, Qashqa'i (kašgajski), salarski, salchuq, sjevernoazerbajdžanski, turkmenski, turski.
c 5) urum (1): urum.
c 6) Zapadni: baškirski, čulimski, karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.

Izumrli jezici: kumanski|, pečeneški

Uralski jezici[uredi | uredi kod]

(39)

Finski jezici[uredi | uredi kod]

a) Baltofinski, Finska, Estonija, Rusija (11); estonski, finski, ingrijski, Kvenski finski, livonski, ludijski, vepsijski, karelski, votski.
b) povolškofinski (4); mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski 2: livadski ili istočni (šumski) i brdski ili zapadni). Marijski i mordinski danas čine dvije zasebne skupine; Muromski jezik
c) permjački (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d) laponski (10; prije 11 (kemi je izumro): akkala, inari, južni, kemi†, kildin, lule, pite, sjeverni, skolt, ter, ume. Samijski ili laponski danas čine posebnu uralsku skupinu

Ugarski jezici[uredi | uredi kod]

a) mađarski (1), Mađarska: mađarski
b) obskougarski (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski

Samojedski[uredi | uredi kod]

(6 ili 7): jurački (nenecki), enecki (šumski, enecki iz tundre), kamasinski, selkupski, nganasanski (tavgijski).

Ostali jezici[uredi | uredi kod]

Izolirani jezici[uredi | uredi kod]

(40): abinomn, abun (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[17]), ainu, andoque, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, elseng, gilyak, hatam (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[18]), itonama, karkar-yuri, kibiri, korejski, kutenai, leco, massep, movima, mpur (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodicizapadnopapuanski jezici[mrtav link]), muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, taiap, taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni;

baskijski (danas baskijska porodica); drevni jezici: etruščanski; sumerski.

Kreolski jezici[uredi | uredi kod]

(82[19]; prije 86[20]): afroseminolski kreolski, amapá kreolski, andamanski kreolski, angolar, antigvanski i barbudski kreolski engleski ili Kokoy kreolski engleski, kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, bende (san andrés kreolski), berbice kreolski nizozemski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, haićanski kreolski, havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, lun'gwiye, macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), malayu ambonski (ambong), manado malajski, morisyen, munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), papiamentu, peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), pitkernski, réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, sãotomense, saramaccan, seselwa kreolski (sejšelski kreolski), skepi kreolski nizozemski, sranan, sudanski kreolski, svetolucijski kreolski, šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, tetun dili, timorski pidžin, tobagoški kreolski, tok pisin, torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski;

banda malajski[21] (danas se vodi pod malajske jezike),

Miješani jezici[uredi | uredi kod]

(21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, e, jeniški (yeniche, jenisch, yenishe), kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua.

Neklasificirani jezici[uredi | uredi kod]

(73; prije 78): aariya, abishira, agavotaguerra, aguano, amerax, amikoana, andh, arára do mato grosso, beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, molof, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, namla, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, quinqui, rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tofanma, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, usku, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, yeni, yuwana;

Drevni jezici: hatski; kaškejski, meroitski; Izumrli jezici: beothuk

Znakovni jezici[uredi | uredi kod]

(3): Znakovni jezik prerijskih Indijanaca; znakovni jezik australskih Aboridžina; Samostanski znakovni jezik.

Pidžin[uredi | uredi kod]

(18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi; russenorsk

Umjetni jezici[uredi | uredi kod]

(3): esperanto, europanto, interlingua.

Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status[uredi | uredi kod]

Vidi

Nestali jezici[uredi | uredi kod]

a) Drevni jezici: avesta, elamski, etruščanski, fenički, galaćanski, geez, gotski, hatski, hurijski, staroslavenski, sumerski, trački, urartski.
b) Povijesni jezici: srednjoarmenski, staroengleski, starogrčki.
c) Izumrli jezici: bolgarski,

Novopriznati jezici[uredi | uredi kod]

2007: andai [afd], hunsrik [hrx], Nanubae [afk], Tapei [afp], vilamovski[wym],

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]