Baškirski jezik
| baškirski jezik | |
|---|---|
| Башҡорт теле | |
| Izgovor | [baʂ.ˌqʊ̞rt.tɪ̞.ˈlɪ̞] |
| Države | |
| Regije | istočna Evropa, centralna Azija |
| Broj govornika | 1,5 miliona[1] |
| Jezična porodica | altajski
|
| Pismo | baškirska ćirilica |
| Službeni status | |
| Službeni | Baškortostan ( |
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | ba |
| ISO 639-2 | bak |
| ISO 639-3 | bak |
Baškirski jezik (baškirski: Башҡорт теле,
slušaj) je turkijski jezik kojim se služe Baškiri. Zajedno sa ruskim, zvanični je jezik u Baškortostanu, autonomnoj republici.
Savremeni baškirski jezik poseduje tri dijalekta: severozapadni, istočni (kuvakanski) i južni (jurmatinski).
Baškirska književnost je do 1923. godine stvarana na najpre čagatajskom, a potom i turki jeziku. Oba jezika su se pisala arapskim pismom. 1923. počinje stvaranje baškirskog književnog jezika, koji se koristi arapskim pismom do 1930. kada ga zamenjuje latinica. U zimu 1938. godine, latinicu zamenjuje modifikovana ruska ćirilica: na 33 zajednička dodato je 9 novih slova. Baškirska ćirilica je fonetsko pismo.
| А а | Б б | В в | Г г | Ғ ғ | Д д | Ҙ ҙ | Е е |
| Ё ё | Ж ж | З з | И и | Й й | К к | Ҡ ҡ | Л л |
| М м | Н н | Ң ң | О о | Ө ө | П п | Р р | С с |
| Ҫ ҫ | Т т | У у | Ү ү | Ф ф | Х х | Һ һ | Ц ц |
| Ч ч | Ш ш | Щ щ | Ъ ъ | Ы ы | Ь ь | Э э | Ә ә |
| Ю ю | Я я |
Većem delu slova baškirske ćirilice odgovaraju isti glasovi kao i u srpskohrvatskom jeziku, sa razlikom u izgovoru grafeme v – u srpskohrvatskom se izgovara /ʋ/ , a u baškirskom /w/ ili /v/ u pozajmljenicama. Izgovor grafema o se takođe razlikuje: u srpskohrvatskom se izgovara /o/ , a u baškirskom /ụ/ . Baškirski jezik ima 13 glasova (i odgovarajućih slova) koji ne postoje u savremenom srpskohrvatskom jeziku:
| Slova: | Ғ | Ҙ | Ҡ | Ң | Ө | Ҫ | Ү | Һ | Щ | Ъ | Ы | Ь | Ә |
| MFA: | ɣ | ð | q | ŋ | ỵ | θ | y | h | ɕ | ʔ | ɯ | ʲ | æ |