Jelena Gruba

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jelena Gruba
Kraljica Bosne
Vladavina 8. septembar 1395 - 1398
Prethodnik Stjepan Dabiša
Nasljednik Stjepan Ostoja
Krunidba 10 . septembar 1395 u Bobovcu
Supružnik Stjepan Dabiša
Djeca Stana Kotromanić , sin nepoznatog imena
Dinastija Nikolići , zatim Kotromanići
Otac Vladislav Nikolić
Majka Stanislava Nikolić
Rođenje nakon 1330.
Popovo polje
Smrt poslije 18. marta 1399. godine
manastir u zapadnom Humu
Mjesto sahrane nepoznato


Jelena Mara Gruba Nikolić Kotromanić bila je bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Stjepana Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskome vladarskom tronu. S Dabišom je u braku bila od 1344. godine do njegove smrti 8. septembra 1395. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, Stana , poznata kao Anastasija , također imali su sina nepoznatog imena. Po Dabišinoj smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanske vlastele. Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda ubirali su carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Njena vladavina okončana je u maju 1398. godine, kada ju je vlastela kraljevine Bosne, predvođena hercega od Donjih krajeva , Hravoja Hrvantinića, smjenila s vlasti proglašenjem Stjepana Ostoje za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni s titulom kraljice. O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva povijesna izvora. Ti su dokumenti jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svoga muža, Stjepana Dabiše. Rođaci su joj bili plemići Nikolići , koji su vladali jednim dijelom Huma.

Porijeklo i brak[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođena je u plemćikoj porodici Nikolića, koji su vladali jednim dijelom Huma. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka nekog plemićaiz Dalmacije. Pored Jelene Vladislav i Stanislava su imali još barem dva sina :

  • Petar Nikolić
  • Grgur Nikolić

Treba pomenuti da je Jelena bila prvorođeno djete Vladislav i Jelene [1]Još kad joj je bilo oko 13. godine Jelena se udala se za Dabišu, vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I, u Jajcu. [2]

Jelena Gruba je bila kraljica Bosne kao supruga kralja od 1391. godine do muževe smrti 1395. godine. Jedino preživjelo dijete rođeno iz njihovog braka bila je kćerka Stana.Također imali su sina ,nepoznatog imena koji je umro 1395. godine i kćerku Stojsavu. Stanina kćer, čije se ime navodi kao Vladava [2] i Vladika [3], udala se za Juraja Radivojevića još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. [2] Jelenina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Jeleninog života i vladavine. [2].

Vladavina[uredi - уреди | uredi izvor]

Za Dabišinog nasljednika bio je, još za Dabišina života, izabran ugarski kralj Žigmund Luksemburški. Žigmund je izabran jer je bio muž ugarske vladarice Marije, koja je bila kćerka Elizabete Kotromanić i unuka bana Stjepana II. Kako je Marija umrla u maju 1395. godine, Žigmund je izgubio pravo na bosanski tron, pa je po Dabišinoj smrti, 8. septembra 1395. godine [2], izabrana za vladaricu od strane bosanske vlastele.

Vladala je uz pomoć sabora (stanak) i glavnih predstavnika vlastele (vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, vojvoda Sandalj Hranić Kosača, i knez Pavle Radinović). Kraljica Jelena je imala problema s podizanjem dubrovačkih tributa (Stonski dohodak i Svetodmitarski dohodak) jer nije mogla ispuniti osnovni preduslov - potpisati stare privilegije i povelje u odnosima između Bosne i Dubrovnika. Uz pomoć Dubrovčanina, protovestijara Žore Bokšića, Dubrovčanima je objašnjeno stanje međuvlašća koje je vladalo u Bosni i oni su joj tek tada isplatili tribute, 1397. godine.

Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države.[1] Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posijeda su ubirali carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Posljednje godine vladavine provela je u zapadnom Zahumlju, na posjedu svog zeta Jurja.[2]

Nakon smjene[uredi - уреди | uredi izvor]

Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je vlastela bosanska vlastela, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti i izabrala Ostoju za novog kralja.[1]

Razlozi za njenu smjenu nisu poznati. Moguće je da su članovi njene porodice, pogotovo njena braća, iskorištavali njen položaj za akumuliranje novca i moći, što nije odgovorala ostatku plemstva.[1] Jelena je nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni sa titulom i časti kraljice.[1] Izvori je nazivaju "prisvitla i privisoka gospoja kir Gruba".[3] Dana 18. marta 1399. godine je još bila živa, ali joj se nakon toga datuma gubi svaki trag.[3][2] Moguće je da se povukla u samostan i tu umrla.[3]

O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva historijska izvora. Ti dokumenti su jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Nije kovala novac sa svojim likom, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svoga muža, Stjepana Dabiše.

Titula[uredi - уреди | uredi izvor]

Jelena Gruba se u poveljama na latinskom potpisivala kao Helena, regina Bosniae, Stephani Dabissa[e] uxor (bosanski: "Jelena, kraljica Bosne, supruga Stjepana Dabiše"). Njena puna titula glasila je:

Mi, gospoja kira Jelena, po izvoljenju Božju kraljica Srbljem, Bosne i Primorju i zapadnem stranam i k tomu

Reference i napomene[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest, University of Michigan Press, 1987.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Krunoslav Draganović: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, 1942.


Prethodnik: Velika i presvjetla kira Jelena Gruba, po milosti Boga kraljica Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva Nasljednik:
Stjepan Dabiša Stjepan Ostoja
Prethodnik: Jelena ili Gruba, po milosti Boga kraljica i supruga krlja Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva Nasljednik:
Doroteja Vidinska Vitača