Stari grad Dubrovnik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Stari grad Dubrovnik naziv je za srednjovjekovnu tvrđavu na području naselja Višnjica, opština Ilijaš, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.[1]

Lokacija[uredi | uredi kod]

Sagrađen je na brdu Hum, na nadmorskoj visini 882 metra, iznad ušća potoka Zenika u rijeku Misoču, oko 10 km. od Ilijaša.

Istorija[uredi | uredi kod]

U 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo je staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći, u kojoj je Dubrovnik, zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe.[2]

Nema preciznih podataka o nastanku grada. Prema predanju, Dubrovčani su ovdje topili srebrnu i željeznu rudu i podigli grad uz odobrenje Kulina bana.

Prvi put se spominje u zapisu Dubrovačke kancelarije (Diversa Cancellariae) u kojem se govori o prevozu robu i do mjesta zvanog “Doboruonich”. Grad je pripadao bosanskom Mirkovići (vlastela)knezu Batiću, iz doba kralja Tvrtka II, o čemu svjedoči stećak sa natpisom iz Kopošića.

Bosanski Dubrovnik se spominje i u ugovoru iz 1503,između ugarskog kralja Vladislava i Osmanlijskog carstva.

Bobovac i Visoki su pali pod osmanlijsku upravu 1463. godine i pretpostavlja se da je tada osvojen i Dubrovnik. U doba sultana Mehmeda II, grad je imao posadu sa dizdarom. Posada je bila u gradu do 1655. godine.

Opis dobra[uredi | uredi kod]

Tvrđava je nepravilnog oblika i prilagođena konfiguraciji terena. Podignuta je na zaravni koja se postepeno spušta prema rječicama. Mjesto je pogodno za odbrambene svrhe. Na koti Stup bila je detaširana kula-stražara koja je bila uobičajena kao sastavni dio srednjovjekovnog odbrambenog utvrđenja.

Sastojala se iz dva dijela[3]. Gornji, glavni dio utvrđenja, dužine je 72 m, širine od 5-17,5 m, ukupne površine 902 m2. Prosječna debljina zidova je 1,40 m, na nekim mjestima i do 1,50 m. Zidovi zidani su od prirodnih, krečnjačkih ploča lokalnog kamena i samo sa vanjske strane pritesani kako bi zid bio nešto ravniji. Na istočnom kraju je kula kružne osnove prečnika 7,5 m , a na sjevernom zidu su dvije četverougaone kule. Uz južni zid je također jedna isturena četverougaona kula 7x6 metara, a uz njen zapadni zid je prislonjena jedna prostorija nepoznate namjene (dimenzija 9x5 m). Otprilike na sredini grada je bunar, istesan u stijeni i ograđen velikim kamenjem. Unutar gradskih zidina konstatirani su ostaci temelja još nekih zidova.[4] Do danas na Starom gradu Dubrovniku nije bilo konzervatorsko-restauratorskih radova, ali se planiraju.[5]

Jugozapadno od grada, pod tabijom je toponim Varoš. Kod mještana je također živa tradicija da se tu, ispod grada, nalazila varoš. Sada nema nikakvih tragova na tom mjestu.

Literatura[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Stari grad Dubrovnik”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. [mrtav link]
  2. Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  3. „Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini”. Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  4. „Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI”. Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  5. „Stari grad Dudrovnik”. Arhivirano iz originala na datum 2016-05-09. Pristupljeno 2017-02-07. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]