Prijezda I

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prijezda Kotromanić
Ban Bosne
Vladavina 1250 - februar 1287
Prethodnik Matej Ninoslav
Nasljednik Prijezda II
Porodica
Supružnik banica Elizabeta
Djeca Stjepan
Prijezda II
Stjepan
Vuk
Katarina
Dinastija Kotromanići
Otac Radivoj?
Rođenje 1211
Ugarska
Smrt 8. maj 1287.
Slavonija
Mjesto sahrane nepoznato

Ban Prijezda I Kotromanić ( 1211 - Slavonija 8. maj 1287) je sedmi poznati vladar samostalne bosanske države.I osnivač bosanske dinastije koja je Bosnu dovela do najvećeg uspona ali i pada .Ovaj bosanski ban je prvi pozanti i najmisterijozniji Kotromanić.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ban Prijezda je bio bratić ili sestrić , pa možeda i brat bosanskog bana Mateja Ninoslava. Ako je bio brat Mateja Ninoslava onda Prijezdin otac je bio izvjesni Radivoje, a brat izvjesni Simeon Radivojević .

Ban Prijezda na vlast dolazi 1250. godine, nakon smrti bana Mateja Ninoslava. Bansku čast naslijeđuje Prijezda, ali se pobunio Stjepan, sin Ninoslava, koji je imao probleme s Prijezdom I.

Ban Prijezda prelazi na stranu ugarskog kralja Bele IV. Ugarski kralj podijelio je Bosnu na nekoliko banovina. Sam ban Prijezda vladao je Bosnom i Donjim Krajevima, dok su Usora i Soli dati na vladanje vladarima koji su bili od povjerenja Ugarskoj kraljevini (članovima ugarske vladajuće dinastije ili istaknutim velikašima). Jedno vrijeme njima je vladao srpski kralj Dragutin Nemanjić, nakon što se odrekao srpskog prijestolja

Brak i potomstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Ban Prijezda bio je oženjen slavonskom plemkinjom Elizabetom , s kojom je imao petero djece:

Smrt[uredi - уреди | uredi izvor]

Ban Prijezda I je umro u Slavoniji na svom imanju 8.maja [1287]].

Druga verzija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova verzija događaja zasniva se na novoj povelji iz 1249. godine koju spremaju Dubrovčani, ne znajući da je ban Ninoslav umro. U Bosni su izmijenili dijelove povelje, tako što su udarili dva pečata i dodali kao svjedoke 14 velikaša. Pečati i potpisi se odnose na dvojicu Ninoslavovih sinova. Tek će 1253. godine Prijezda, uz pomoć mađarskog kralja Bele, smijeniti Stjepana, sina bana Ninoslava. To je isti Prijezda koji se 1233. spominje kao Ninoslavov rođak, ali će najdalje ostati kao ban do 1267. Od te godine ban je Prijezda, kojeg istoriografija naziva Prijezda I i koji će biti ban do 1287. Banovinu Bosnu će najviše čuvati ženidbenim vezama sa Babonićima i Nemanjićima.[1]

Darovnica koju je izdao zetu formalno je pravi vladarski privilegij, jer ima uz invokaciju i arengu. Prijezda II je domino „concedente banus boznensisl“. Arenga još jednom potvrđuje da se smatra samostalnim vladarom, jer tvrdi da ono što daruju ili rade vladari (principes) dužni su podanici (fideles) vječno obdržavati. Naime, od srca, i to onako kako se pristoji ocu prema dragom sinu, ali i uz »benivolentia« svojih sinova kao i uz pristanak „barona i plemića našega kraljevstva“ (baronum et nobilium regni nostri) daje svom zetu i njegovoj ženi, a svojoj kćeri, župu Zemlenik sa svim pripadnostima, predjelima, selima i svim stanovnicima, pa i onima koji će se još naseliti. Svoga zeta naziva pri tome „sinom u Bogu“ (filio in deo). uživali njegovi preci i on sam. Prijezda posebno naglašava da daje zetu Ladislavu Zemlenik u onim granicama u kojima su tu župu uživali njegovi preci i on sam.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nada Klaić, Zagreb : Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
  • Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne
  • Sima Ćirković, Beograd 1964 -Istorija srednjovjekovne bosanske države
  • Vladimir Ćorović, Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Prethodnik:
Matej Ninoslav
Ban Bosne
1254 - 1287
Nasljednik:
Prijezda II

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Stub-bh-biog