Bjørnstjerne Bjørnson

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nobel prize medal.svg Bjørnstjerne Bjørnson
Biografske informacije
RođenjeBjørnstjerne Martinius Bjørnson
8. decembar 1832. (1832-12-08)
Norveška Kvikne, Norveška
(tada Union Jack of Sweden and Norway (1844-1905).svg Ujedinjena Kraljevstva Švedske i Norveške)
Smrt26. april 1910. (dob: 77)
Francuska Pariz, Francuska
NacionalnostNorvežanin
Obrazovanje
Zanimanjepisac, političar
Opus
Književni pravacromantizam
realizam
Književne vrsteroman, drama, poezija
Jeziknorveški jezik
Znamenita djela
Potpis
Bjørnstjerne Bjørnson signature.png

Bjørnstjerne Martinius Bjørnson (Kvikne, 8. prosinca 1832. – Pariz, 26. travnja 1910.), je bio norveški književnik, Nobelovac i političar. Bjørnson danas slovi kao jedna od najranijih i najvažnijih ličnosti u norveškoj dramskoj književnosti. Bjørnson je također poznat po tome što je bio član "Velike četvorice" norveških pisaca zajedno sa Henrikom Ibsenom, Jonasom Lieom i Alexanderom Kiellandom.

Bjørnstjerne Martinius Bjørnson rođen je 8. prosinca 1832. u Kvikneu. Pisao je, uglavnom, o političkim, socijalnim, moralnim i estetičkim pitanjima njegova doba.

Bio je iznimno utjecajan u stvaranju tipične škole norveških pisaca, s korijenima u ranoj norveškoj kulturi. Bjørnsonov prvi roman, Sunčano brdo (1857.), je bio realistični prikaz postupanja prema seljacima. Među njegovim mnogobrojnim djelima, ističe se dramska trilogija Sigurd Slembe (1862.) i ostale drame: Marie Stuart Skotland (1864.), Bankrotirani (1875.), i drama u dva dijela Iznad naših moći (1883.-1895.), te roman Ribarica (1868.) i serija epskih pjesama Arnljot Gelline (1870.).

Bjørnson je bio jedan od izvornih članova Odbora za Nobelovu nagradu, a 1903. je i sam dobio Nobelovu nagradu za književnost. Bio je, također, jedan od vođa političke „bitke“ koja je 1905. dovela do osamostaljenja Norveške. Bjørnstjerne Martinius Bjørnson preminuo je 26. travnja 1910. u Parizu.