Antananarivo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Antananarivo
Tananarive
Panorama Antananarive
Panorama Antananarive
Panorama Antananarive
Koordinate: 18°56′S 47°31′E / 18.933°S 47.517°E / -18.933; 47.517
Država  Madagaskar
Provincija Antananarivo
Vlast
 - Gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 10,266.5
 - Voda 88
Visina 1, 288[1]
Stanovništvo (2005)
 - Urbano područje 903,450
 - Područje utjecaja 1, 613.375[2]
Vremenska zona DST (UTC+3)
Službene stranice
www.antananarivo
Karta
Antananarivo na mapi Madagaskara
Antananarivo
Antananarivo
Antananarivo na karti Madagaskara

Antananarivo (prije znan kao Tananarive, danas zvan samo Tana) je glavni i najveći grad na Madagaskaru, administrativno sjedište Provincije Antananarivo i Regije Analamanga.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Antananarivo leži na 1275 m. nadmorske visine, središte grada smješteno je na vrhovima i obroncima dugog i uskog kamenog grebena, visokog do 200 m. koji se proteže u smjeru sjever-jug oko 4 km. Ispod tog brijega prostire se plodno polje.

Antananarivo je udaljen oko 147 km od istočne (indijske) morske obale, a 215 km jugozapadno od glavne otočke luke Toamasine, s kojom je povezan željeznicom. Kroz grad teku rijeke Ikopa i Betsiboka. Najpoznatija gradska znamenitost je Palača kraljice Ranavalone II.

Historija[uredi | uredi kod]

Pogled na skalinadu koja vodi do Trga nezavisnosti

Za razliku od većine ostalih gradova u |južnoj Africi, Antananarivo je već bio glavni grad i prije kolonijalnog doba. Grad je osnovan oko 1625 od strane kralja Andrianjaka, kome zahvaljuje i svoje ime (Tananarive znači Grad od hiljadu) to je bio broj vojnika koji su ga čuvali. Dugi niz godina bio je seoska prijestolnica plemena Hova, a stekao je važnost kad su oni ovladali većim dijelom otoka Madagaskar, tad je prerastao u naselje od oko 80.000 stanovnika.

Od 1793 Antananarivo je glavni grad Kraljevstva Merina. Daljnim osvajanjima kralj Radama I. napravio je od Tananarive glavni grad gotovo cijelog Madagaskara. Tad je izgrađena i kraljevska rezidencija na brdu Rova. Do 1869 svi objekti u gradu bili građeni od drva ili trske, u tradiciji madagaskarske arhitekture, ali čak i tada je bilo nekoliko građevina impozantne visine, najviša je bila 37 m. visoka. One su se poput kruna kočile na središnjem grebenu, a najviša palača, sa svojim uzvišenim krovom i kulama, bila je objekt vidljiv sa svake točke u gradu.

Palača kraljice Ranavalone II.

Nakon uvođenja evropskog načina gradnje od kamena i opeke, cijeli grad je obnovljen i sada ima brojne građevine u europskom stilu, od kojih je najimpoznatije; kraljevska palača, rezidencija bivšeg premijera, rezidencija francuskog guvernera, anglikanska i katolička katedrala, te još nekoliko crkava.

Transport, Privreda[uredi | uredi kod]

Antananarivo je najvažniji transportni centar Madagaskara, iz njega se račvaju glvne ceste i željezničke pruge. Grad ima i međunarodni "Aerodrom Antananarivo-Ivato". Grad je sjedište madagaskarske industrije, ima tvornice tekstila, cigareta i prehrambenih proizvoda.

Stadion Mahamasima i jezero Anosi

Antananarivo danas[uredi | uredi kod]

Grad koji je tad imao 100.000 stanovnika, i cijeli Madagaskar zauzeli Francuzi 1895 i proglasili ga svojim protektoratom. Za francuske uprave, izgrađene su brojne ceste i novi vodovod koji je koji je opskrbljivao grad vodom iz rijeke Ikope (dotad se grad snabdjevao vodom sa izvora u podnožju brda Andohalo. To je omogućilo širenje grada prema jugu i zapadu, tako da je do 1950. narastao na 175.000 stanovnika. Francuzi su izgradili puno skalinada, na strmim dijelovima koja vode na brdo Andohalo u centru, brojne cvjetne terase i drvorede.

Nakon stjecanja nezavisnosti 1960 naglo se povećao broj stanovnika, tako da danas Antananarivo ima čak 1,4 milijuna stanovnika.

Prilaz gradu čuvale su dvije utvrde izgrađene na brdima na istoku i jugozapadu. Pored katedrala i pedeset crkava ima i džamiju. Antananarivo ima dva univerziteta; "Univerzitet Madagaskar i "Collège rurale d'Ambatobe".

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]