Serin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Serin
IUPAC ime
Drugi nazivi 2-Amino-3-hidroksipropionska kiselina
Identifikacija
Abrevijacija Ser, S
CAS registarski broj 302-84-1 DaY
56-45-1 (L-izomer)
312-84-5 (D-izomer)
PubChem[1][2] 617
ChemSpider[3] 597
EC-broj 206-130-6
MeSH Serine
IUPHAR ligand 726
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C3H7NO3
Molarna masa 105.09 g mol−1
Agregatno stanje beli kristali ili prah
Gustina 1.603 g/cm3 (22 °C)
Tačka topljenja

246 °C (razlaže se)

Rastvorljivost u vodi rastvoran je

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Serin (Ser, S), 2-amino-3-hidroksipropionska kiselina. Neesencijalna aminokiselina koja se sintetizuje u telu čoveka od metaboita i glicina. Kod sisara prisutna je samo u obliku L-stereoizomera.[4][5]

Hemijska formula: OHCH2CHNH2COOH

Sinteza[uredi | uredi kod]

Sinteza serina i glicina počinje oksidacijom 3-fosfoglicerata pri čemu nastaje 3-fosfohidroksipiruvat i NADH. Transaminacijom sa glutaminskom kiselinom nastaje 3-fosfoserin. Uklanjanjem fosfata nastaje serin.

Uloga[uredi | uredi kod]

Serin učestvuje u biosintezi purina i pirimidina, cisteina, triptofana (kod bakterija) i velikog broja metabolita.

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7. 
  5. David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. 

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]