Arginin

Izvor: Wikipedia
L-Arginine
Arginin - Arginine.svg
L-arginine-3D-hztl.png
IUPAC ime
Drugi nazivi Arginin
Identifikacija
Abrevijacija Arg, R
CAS registarski broj 74-79-3 YesY
PubChem[1][2] 6322
ChemSpider[3] 227
MeSH Arginine
IUPHAR ligand 721
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C6H14N4O2
Molarna masa 174.2 g mol−1

 YesY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Arginin (Arg, R) (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina) uvjetno esencijalna aminokiselina (ljudski organizam je može sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca).[4][5] Arginin je prvi izolirao švicarski kemičar Ernst Schulze, 1886.g.

Arginin nalazimo u mnogim prehrambenim namirnicama: čokolada, meso (svinjetina, teletina, divljač, morska hrana, perad), mliječni proizvodi i sjemenke (suncokret, sezam, bundeva).

Arginin ima važnu ulogu u diobi stanica, cijeljenju rana, izlučivanju amonijaka iz tijela, otpuštanju hormona i imunološku ulogu.

Reference[uredi - уреди]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). "PubChem as a public resource for drug discovery.". Drug Discov Today 15 (23-24): 1052–7. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). "Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities". Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217–241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). "Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining". J Cheminform 2 (1): 3. doi:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Даринка Кораћевић, Гордана Бјелаковић, Видосава Ђорђевић. Биохемија. савремена администрација. ISBN 86-387-0622-7. 
  5. David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. http://www.whfreeman.com/newcatalog.aspx?disc=Biochemistry&course=Introduction%2bto%2bBiochemistry&isbn=071677108X&detail=toc. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7. 

Spoljašnje veze[uredi - уреди]


Morpho didius Male Dos MHNT.jpg Nedovršeni članak Arginin koji govori o biologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.