Alanin
| Alanin | |
|---|---|
| -{IUPAC}- ime |
|
| Drugi nazivi | 2-Aminopropanoic acid |
| Identifikacija | |
| Abrevijacija | Ala, A |
| CAS registarski broj | 302-72-7 56-41-7 (L-isomer) 338-69-2 (D-isomer) |
| PubHem | 5950 |
| HemPauk | 582 |
| EC-broj | 206-126-4 |
| MeSH | |
| SMILES |
|
| -{InChI}- |
|
| Svojstva | |
| Molekulska formula | C3H7NO2 |
| Molarna masa | 89.09 g mol−1 |
| Agregatno stanje | beli prah |
| Gustina | 1.424 g/cm3 |
| Tačka topljenja |
258 ºC (sublimira) |
| Rastvorljivost u vodi | rastvoran je |
| pKa | 2,33 i 9,71 |
| Izoelektrična tačka | 6,00 |
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °-{C}-, 100 -{kPa}-) materijala |
|
| Literatura | |
Alanin(al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina, neesencijalna aminokiselina. Postoje dva enantiomera alanina:
- α-alanin Kemijska formula: CH3CH(NH2)COOHjedna od najčeščih aminokiselina koja se koristi u sintezi proteina, proteogena je i glukogena nebitna aminokiselina uključena u metabolizam šećera i organskih kiselina, jedan od glavnih sastojaka svilenog vlakna, a slobodan se nalazi u krvnoj plazmi,
- β-alanin NH2CH2CH2COOH, kojeg nalazimo kod bakterija u staničnoj stijenci i nekim peptidnim antibioticima. Nije proteogen, sastojak je koenzima A i prirodnih peptida, slobodan se nalazi u mozgu.[1][2]
[uredi - уреди] Biosinteza
Najčešće nastaje reduktivnom aminacijom piruvata. Transaminacija je reverzibilna reakcija i alanin vrlo lako nastaje od piruvata, zato sudjeluje u metaboličkim putevima glikolize, glukoneogeneze i ciklusa limunske kiseline.
[uredi - уреди] Literatura
- ↑ Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija, savremena administracija.
- ↑ David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry, 4th, New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6.
[uredi - уреди] Vanjske veze
- Bionet škola
Vikimedija ostava ima još multimedijalnih fajlova vezanih za: Aminokiseline
|
|||||||||||||||||
Šablon:Neurotransmiteri Šablon:Glutamatergični ligandi
|
|||||||||||