Dietil etar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dietil etar
Skeletal formula
Ball-and-stick model
IUPAC ime
Drugi nazivi Etil etar; Etil oksid; 3-Oksapentan; Etoksietan
Identifikacija
CAS registarski broj 60-29-7 DaY
PubChem[1][2] 3283
ChemSpider[3] 3168 DaY
UNII 0F5N573A2Y DaY
KEGG[4] D01772
ChEBI 35702
ChEMBL[5] CHEMBL16264 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti KI5775000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C4H10O
Molarna masa 74.12 g mol−1
Agregatno stanje bezbojna tečnost
Gustina 0.7134 g/cm3, tečnost
Tačka topljenja

-116.3 °C, 157 K, -177 °F

Tačka ključanja

34.6 °C, 308 K, 94 °F

Rastvorljivost u vodi 69 g/L (20 °C)
Indeks prelamanja (nD) 1.353 (20 °C)
Viskoznost 0.224 cP (25 °C)
Struktura
Dipolni moment 1.15 D (gas)
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) External MSDS
Opasnost u toku rada Ekstremno zapaljiv (F+),
štetan (Xn)
NFPA 704
4
2
1
 
R-oznake R12 R19 R20 R22 R66 R67
S-oznake S9 S16 S29 S33
Tačka paljenja -45 °C[6]
Tačka spontanog paljenja 160 °C[6]
Srodna jedinjenja
Srodna materije: Etri Dimetil etar
Metoksipropan
Srodna jedinjenja Dietil sulfid
Butanoli (izomer)

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Dietil etar (etil etar, ili jednostavno etar) je organsko jedinjenje iz etarske klase sa formulom (C2H5)2O. On je bezbojna, visoko isparljiva zapaljiva tečnost sa karakterističnim mirisom. On je u širokoj upotrebi kao rastvarač i svojevremeno je se koristio kao generalni anestetik. Etar as delimično rastvoran u vodi (6.9 g/100 mL).[7]

Primena[uredi | uredi kod]

On je veoma važan rastvarač u proizvodnji celulozne plastike kao što je celuloza acetat.[8]

Gorivo[uredi | uredi kod]

Dietil etar ima visoki cetanski broj od 85-96, i koristi se kao početni fluid dizel i benzinskih motora[9] zbog njegove visoke isparljivosti i niske temperature samozapaljivanja. On se iz istog razloga koristi kao komponenta u mešavinama goriva za modele motora sa karburatorskim kompresionim paljenjem.

Laboratorijska upotreba[uredi | uredi kod]

Dietil etar je uobičajeni laboratorijski rastvarač. Njegova rastvorljivost u vodi je ograničena, iz kog razloga se koristi za tečnost-tečnost ekstrakciju. Kad se koristi sa vodenim rastvorima, organski slog dietil etra je iznad zbog manje gustine od vode. On se često koristi kao rastvarač za Grignardovu reakciju i niz drugih reakcija sa organometalnim reagensima. Zbog njegove primene u proizvodnji nedopuštenih supstanci, on je svrstan u tabelu II prekursora pod konvencijom Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim materijama.[10]

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. 6,0 6,1 „Ethyl Ether MSDS”. J.T. Baker. Pristupljeno 24. 6. 2010. 
  7. „INCHEM - Diethyl ether”. 
  8. „Ethers, by Lawrence Karas and W. J. Piel”. Kirk‑Othmer Encyclopedia of Chemical Technology. John Wiley & Sons, Inc. 2004. 
  9. „Extra Strength Starting Fluid: How it Works”. Valvovine. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 5. 9. 2007. 
  10. „Microsoft Word - RedListE2007.doc”. Arhivirano iz originala na datum 2008-02-27. Pristupljeno 2014-04-11. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]