Viskoznost fluida

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane.

Praćenje proticanja tečnosti kroz cevi pokazuje da se svi delovi tečnosti ne kreću istom brzinom. Najveću brzinu imaju delovi tečnosti duž ose cevi, a najmanju delovi uz zidove cevi. Raspored brzina na preseku cevi, normalnom na pravac proticanja tečnosti. Tečnost se kroz cev ne kreće kao celina, već u slojevima koji klize jedan po drugome različitim brzinama. Pri proticanju tečnosti kao da dolazi do njenog "raslojavanja". Slično se dešava i pri kretanju, na primer ravne daske, tankera ili sprava po mirnom jezeru. Kada se telo pokrene, počinje i voda da se kreće, ali ne kao celina, već po delovima (slojevima) koji imaju različite brzine. Povećanjem rastojanja od plovnog objekta brzina slojeva tečnosti se smanjuje. U tečnostima se javljaju i sile koje se suprotstavljaju kretanju tela kroz tečnosti. Nabrojane činjenice i pojave objašnjavaju se kao posledica postojanja sile unutrašnjeg trenja u tečnostima, viskoznost. Sila viskoznosti usporava proticanje tečnosti i kretanje tela kroz tečnost zavisi kakva tečnost prolazi kroz cev.

Njutnov zakon za viskoznost[uredi | uredi kod]

Viskoznost - unutrašnji otpor tečnosti se može definisati preko sile viskoznosti ukoliko je proticanje te tečnosti laminarno. To znači da slojevi tečnosti "klize" jedan po drugome, ali tako da tečnost iz jednog sloja ne prelazi u drugi. Sila viskoznog kretanja zavisi, pre svega, od vrste tečnosti. Na primer, dok voda kod koje je ta sila relativno slaba, vrlo brzo istekne iz neke posude, ista količina ulja isticaće iz iste posude veoma sporo.

Stoksov zakon viskoznosti[uredi | uredi kod]

Sila viskoznosti tečnosti utiče na kretanje tela koja se u njoj nalaze (podmornica, ronilac). Naime, tečnost pruža otpor takvom kretanju, a taj otpor potiče od viskoznosti. Tanak sloj tečnosti "prilepljen" za tela kreće se zajedno sa telom i istom brzinom kao telo. Usled toga se pokreću i ostali slojevi tečnosti.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Hatschek, Emil (1928). The Viscosity of Liquids. New York: Van Nostrand.
  • Massey, B. S.; A. J. Ward-Smith (2011). Mechanics of Fluids (Ninth izd.). London; New York: Spon Press. ISBN 9780415602594,. OCLC 690084654. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]