Sezam

Izvor: Wikipedia
Sezam
Sesamum indicum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-129.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Pedaliaceae
Rod: Sesamum
Vrsta: S. indicum
Dvojno ime
Sesamum indicum
Linné
Područje života

Sezam (Sesamum indicum) ili Susam je biljna vrsta iz taksonomije kritosjemenjača sa plodom punim sjemenki, koje sadrže veliku količinu ulja.

Karakteristike[uredi - уреди]

Sezam je jednogodišnja biljka koja naraste 50 do 100 cm u visinu, i 4 do 14 cm u širinu - stožastog oblika. Na dnu ima do 5 cm široke listove koji se sužavaju prema vrhu do 1 cm. Cvjetovi su od bijele do purpurne boje, cjevastog oblika, dugi od 3 do 5 cm., ali ima brojnih varijanti, od blijedo žute do plavih ili ljubičastih.

Mnogi divlji primjerci sezama pronađeni su u Africi, a nešto manji broj u Indiji.

Sjemenke sezama

Sezam se uzgaja radi sjemena koje sadrži 45-60% ulja koje se upotrebljava za kuhanje, pripremanje salata i za proizvodnju margarina. Sjeme je također bogato proteinima i jedna je od omiljenih namirnica u orijentalnim i sjevernoafričkim zemljama. Sezam se upotrebljava i u pekarstvu za posipanje peciva i hljebova. Sezam je vjerojatno jedna od najstarijih uljarica, od njeg se pravilo i vino, po asirskoj legendi kad su se bogovi sastali da naprave svijet pili su vino od sezamovih sjemenki.

Uzgoj[uredi - уреди]

Sezam se uzgaja širom svijeta na preko 20,000 km2 (5 miliona akri). Najveći proizvođači sezama 2007. bili su Indija, Kina, Mianmar, Sudan, Etiopija, Uganda i Nigerija. Sedamdeset posto svjetske produkcije daje Azija, dok Afrika daje 26%.[1]

Od 1950-ih, sezam se počeo uzgajati u Americi, - zapravo najviše u Teksasu na površinama koje variraju od 40 to 80 km2 posljednjih godina. Ta proizvodnja ne pokriva američke potrebe tako da je uvoz nadmašio domaću proizvodnju. [2]

Etimologija[uredi - уреди]

Riječ sezam došla je u hrvatskosrpski od latinskog sesamum, koju su Rimljani preuzeli od grčke riječi sésamon koja je značila "sjeme ili plod sezamove biljke". U grčki jezik je došla iz semitskih jezika (arapski: simsim, aramejski shūmshĕmā), a oni su je naslijedili od starobabilonskog *shawash-shammu i asirskog shamash-shammū - shaman shammī "biljno ulje".
Slavna Ali Babina uzrečica Sezame otvori se iz priče Ali Baba i 40 hajduka (Tisuću i jedna noć) ima veze sa sezamovim plodom - mahuna sa sjemenjem otvori se kad sazri.[3]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]