Anandamid

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice N-Arahidonoiletanolamin)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Anandamid
IUPAC ime
Drugi nazivi N-arahidonoil tanolamin
arahidonoil etanolamid
Identifikacija
CAS registarski broj 94421-68-8
PubChem[1][2] 5281969
ChemSpider[3] 4445241 DaY
MeSH Anandamide
ChEMBL[4] CHEMBL15848 DaY
IUPHAR ligand 737
Jmol-3D slike Slika 1
Slika 2
Svojstva
Molekulska formula C22H37NO2
Molarna masa 347.53 g/mol

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Anandamid, N-arahidonoil tanolamin ili AEA, je endogeni kanabinoidni neurotransmiter. Njega su izolovali i opisali češki analitički hemičar Lumír Ondrej Hanuš i američki molekularni farmakolog Vilijam Antoni Devan 1992. Ime je potiče od Sanskritske reči ananda, što znači blaženstvo, oduševljenje, i amid.[5][6]

On se može sintetisati iz N-arahidonoil fosfatidiletanolamina na više načina.[7] Njega prvenstveno degradira enzim FAAH, koji konvertuje anandamid u etanolamin i arahidonsku kiselinu. Usled toga, FAAH inhibitori dovode do povišenih nivoa anandamida i imaju terapeutsku primenu.[8][9]

Fiziološke funkcije[uredi | uredi kod]

Efekti anandamida mogu da budu bilo centralni, u mozgu, ili periferni, u drugim delovima tela. Ti distinktni efekti su posredovani prvenstveno CB1 kanabinoidnim receptorima u centralnom nervnom sistemu, i CB2 kanabinoidnim receptorima na periferiji.[10] Na periferiji anandamid uglavnom učestvuje u funkcijama imunskog sistema. Kanabinoidni receptori su originalno otkriveni na osnovu njihove senzitivnosti na Δ9-tetrahidrokanabinol9-THC), koji je psihoaktivni kanabinoid nađen u kanabisu. Otkriće anandamida potiče iz CB1 i CB2 istraživanja, kaja su delom bila zasnovana na stanovištu da mora da postoji prirodna (endogena) hemikalija koja se vezuje za te receptore.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Devane WA, Hanus L, Breuer A, Pertwee RG, Stevenson LA, Griffin G, Gibson D, Mandelbaum A, Etinger A, Mechoulam R (December 1992). „Isolation and structure of a brain constituent that binds to the cannabinoid receptor”. Science 258 (5090): 1946–9. DOI:10.1126/science.1470919. PMID 1470919. 
  6. Mechoulam R, Fride E (1995). „The unpaved road to the endogenous brain cannabinoid ligands, the anandamides”. u: Pertwee RG. Cannabinoid receptors. Boston: Academic Press. str. 233–258. ISBN 0-12-551460-3. 
  7. Wang J, Ueda N (September 2009). „Biology of endocannabinoid synthesis system”. Prostaglandins & Other Lipid Mediators 89 (3-4): 112–9. DOI:10.1016/j.prostaglandins.2008.12.002. PMID 19126434. 
  8. Gaetani S, Dipasquale P, Romano A, Righetti L, Cassano T, Piomelli D, Cuomo V (2009). „The endocannabinoid system as a target for novel anxiolytic and antidepressant drugs”. International Review of Neurobiology 85: 57–72. DOI:10.1016/S0074-7742(09)85005-8. PMID 19607961. 
  9. Hwang J, Adamson C, Butler D, Janero DR, Makriyannis A, Bahr BA (April 2010). „Enhancement of endocannabinoid signaling by fatty acid amide hydrolase inhibition: a neuroprotective therapeutic modality”. Life Sciences 86 (15-16): 615–23. DOI:10.1016/j.lfs.2009.06.003. PMID 19527737. 
  10. Pacher P, Batkai S, Kunos G (2006). „The endocannabinoid system as an emerging target of pharmacotherapy.”. Pharmacol Rev.. DOI:10.1124/pr.58.3.2. PMC 2241751. PMID 16968947. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]