Crveni krst (Beograd)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Crveni krst (razvrstavanje).
Crveni krst
Grad Beograd
Opština Vračar i Zvezdara
Stanovništvo 13,748
Crveni krst na mapi Beograda
Crveni krst
Crveni krst
Crveni krst (Beograda)


Koordinate: 44° 47′ 48" SGŠ, 20° 29′ 18" IGD

Crveni krst, ili jednostavno samo Krst, je urbano naselje, deo grada Beograda. Nalazi se na Vračaru (većim delom) i na Zvezdari (deo Đerma).

Lokacija[uredi | uredi kod]

Crveni krst je stacioniran u istočnom delu opštine Vračar i zapadnom delu opštine Zvezdara. Graniči sa Čuburom na zapadu, Kalenić pijacom na severozapadu, Đermom na severu, Lipovim Ladom na severoistoku, stadionom FK Obilić na istoku i Lekinim brdom na jugu.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

1595. godine osmanlijski veliki vezir Sinan-paša spalio je mošti prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save negde na teritoriji današnjeg Vračara ali nakon dva veka spisi o tačnom mestu ovog događaja su nestali. Prva opcija koja se na kraju pokazala kao netačna je da se desilo na najvišem delu Vračaru, na mestu gde se danas nalazi Hram Svetog Save. Srpski pisac i istoričar Gligorije Vozarović (1790-1848) stavio je drveni krst na mestu gde se nalazi današnji trg na Crvenom krstu kako bi označio tačnu lokaciju. Postoje verzije koje govore o tome da su mošti Svetog Save spaljene na Tašmajdanu ali ove tvrdnje nikad nisu dokazane. Vozarev krst kako je kasnije prozvan je prvi zvanični spomenik u historiji grada Beograda i u vreme kada je stavljen predstavljao je simbol nezavisnosti od Osmanskog carstva.

Opština grada Beograda je 1933. godine podigla pravi spomenik u obliku krsta koji zamenio dotadašnji drveni krst, što je na postolju i uklesano („Vozarev krst, obnovila O.G.B. 1933.”). Taj kameni krst postoji i danas i neznatno je crvene boje, pa otud i naziv celog kraja. Mnogi ljudi ovaj deo Vračara nazivaju i Vozarev umesto Crveni krst koji sa populacijom od 12.736 stanovnika (2002) čini jedan od najgušće naseljenih delova Beograda.

Na Crvenom krstu se nalaze i dva značajna crkvena objekta a to su pravoslavna crkva Svetog Pokrova Presvete Bogorodice i katolička crkva Svetog Antona Padovanskog.

Crkva Presvete Bogorodice je projektovana od strane poznatog arhitekte Momira Korunovića a sagrađena je 1932/33. Sagrađena je u Vizantijskom stilu ali su primetni i elementi Rimske gradnje kao što je kupola crkve.

Crkvu Svetog Antona projektovao je Jože Plečnik u godinama 1928/32. po uzoru na Bečku arhitekturu. Ova crkva je inače jedina građevina u Srbiji koja je sagrađena pod blagim nagibom ka istoku.[2][3]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Spomenik koji je podigla Srpska pravoslavna crkva po naliku na krst koji je postavio Gligorije Vozarević

Deo Crvenog krsta koji pripada Vračaru po popisu iz 2002. ima populaciju od 12.736 stanovnika, dok ceo Crveni krst (zajedno sa delom koji pripada Zvezdari) ima populaciju od 13.748 stanovnika. Trg na Crvenom krstu je od 1977. godine početna stanica i okretnica autobusa 83. Na toj istoj okretnici do 1947. godine, saobraćao tramvaj 1A[4], a u međuvremenu, tj. šezdesetih godina 20. veka i prva beogradska trolejbuska linija 11. Trg je okružen ulicama Mileševska (ranije Save Kovačevića), Vojvode Šupljikca (ranije Žarka Zrenjanina), Branka Krsmanovića, Jovana Rajića i Žičkom ulicom. Postoji četiri trolejbuske linije koje prolaze kroz Crveni krst, a to su 19,21,22 i 29. Severnim delom duž Bulevara Kralja Aleksandra prolaze tramvajske linije 5,6,7 i 14. U južnom delu Crvenog krsta duž Južnog bulevara prolaze autobuske linije 46 i 55. Buduća linija beogradskog metroa bi trebalo da ima stanicu na Crvenom krstu. Atrakcija koja privlači dosta ljudi u ovaj deo grada je Beogradsko dramsko pozorište sagrađeno 1948. godine, potpuno renovirano 2003. Naselje je poznato i po košarkaškom klubu Radnički koje je bilo šampion države 1973. i osvajači državnog Kupa 1976. godine. Drugi bitni objekti su sportski centar Vračar.

U književnosti[uredi | uredi kod]

Pisac Lale Vujadinović napisao je knjigu Krstaši - Čuburci[5] koja govori o raznim dešavanjima ovog dela Beograda kao i o mnogim poznatim ličnostima koje su tu odrasle. Jedni od poznatijih ljudi ovog kraja su svakako Velimir Bata Živojinović, Dragan Nikolić, Zoran Hristić, Dušan Prelević Prele, Dušan Duda Ivković i mnogi drugi čije je odrastanje kao i razne nevolje u koje su kao deca upadali pisac do detalja prepričao.

Reference[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]