Autokomanda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Autokomanda
Pogled sa Autokomande na hram Svetog Save
Pogled sa Autokomande na hram Svetog Save
Grad Beograd
Opština Voždovac
Savski venac
Vračar
Autokomanda na mapi Beograda
Autokomanda
Autokomanda
Autokomanda (Beograda)


Koordinate: 44° 47′ 25" SGŠ, 20° 28′ 05" IGD

Autokomanda je gradska četvrt u Beogradu, glavnom gradu Srbije, a takođe i petlja na autoputu koji prolazi kroz Beograd. Nalazi se na tromeđi gradskih opština Voždovac, Savski venac i Vračar. Nazvana je po kasarni auto-jedinice JNA koja se nekada nalazila na tom mestu.

Položaj[uredi | uredi kod]

Autokomanda se nalazi oko 1,5 kilometara južno od centra Beograda. Graniči se sa naseljima: na severu Neimar i Karađorđev park, na istoku Dušanovac, na jugu Voždovac i na zapadu Dedinje.

Petlja[uredi | uredi kod]

Petlja Autokomanda

Najznačajniji objekat u naselju je jedna od dve velike petlje u centru Beograda (druga je Mostarska petlja). Nalazi se na autoputu Beograd-Niš, koji prolazi kroz gradsko jezgro, što i danas izaziva rasprave, iako je prvobitno autoput zamišljen kao brza gradska saobraćajnica Bežanija-Autokomanda. Izgradnja je započeta 1967. i završena je 1974. Kuriozitet vezan za petlju je da je i danas to jedna od svega nekoliko petlji u Beogradu.

Rasprave tadašnjeg gradonačelnika Beograda, Nenada Bogdanovića sa grupom arhitekata koji su učestvovali u projektovanju petlji na autoputu koji prolazi kroz Beograd, rezultovale su izjavom gradonačelnika 2006: „Ovo su dve najgore petlje i jedine u svetu sa semaforima... ljudi koji su napravili takve petlje, danas nas kritikuju“. Druga strana je odgovorila da je prema originalnim planovima na Autokomandi zamišljena buduća glavna železnička stanica, tako da su pojedini delovi petlji privremeni. Glavna primedba je bila da, iako je petlja ukrštanje sa autoputem, nemoguće je uključiti se iz pravca Voždovca na autoput. Kasnije je projekat glavne železničke stanice izmešten u Prokop, tako da je privremeno rešenje ostalo na snazi sve do septembra 2007, kada je, posle 30 godina, konačno izgrađeno nedostajuće uključenje.[1]

U septembru 2006 je započeta rekonstrukcija petlje, kada je kompletno rekonstruisano svih 12 mostova na petlji. Prilikom rekonstrukcije, još jednom se pokazala velika važnost petlje za saobraćaj u Beogradu, jer je, i pored toga što je bila samo delimično zatvorena za saobraćaj, dolazilo do velikih saobraćajnih gužvi u celom Beogradu. Rekonstrukcija je završena u proleće 2007.

Na istok od petlje se nastavlja autoput Beograd-Niš, a na zapad, preko Mostarske petlje i mosta Gazela, nastavlja se autoput Beograd-Zagreb i put Beograd-Novi Sad.

Naselje[uredi | uredi kod]

Na Voždovcu su se nalazile velike garaže. Otuda ime naselja i petlje. Objekti nisu bili korišćeni duže vreme, međutim, renovirani su i naselje je postalo uglavnom komercijalnog značaja. U blizini prolazi železnička pruga. Glavne saobraćajnice su Trg oslobođenja i Bulevar oslobođenja. Stadioni fudbalskih klubova Partizan i Crvena zvezda se nalaze u blizini. Stanovništvo Autokomande (uključujući i naselje Stadion) bilo je 12.167 2002.

Bronzani spomenik francuskom generalu Luju Franšeu d'Epereu, koji je komandovao na Solunskom frontu srpskim snagama u Prvom svetskom ratu 1918, podignut je 1936 (autor Risto Stijović). Deo autoputa od Mostarske petlje do Autokomande se zvanično zove Bulevar Franša d'Eperea.

Izvori[uredi | uredi kod]