Bele Vode (Čukarica)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bele Vode
Bele Vode
Bele Vode
Grad Beograd
Opština Čukarica
Stanovništvo 14,255 (2002)
Bele Vode na mapi Beograda
Bele Vode
Bele Vode
Bele Vode (Beograda)


Koordinate: 44° 45′ 05" SGŠ, 20° 24′ 26" IGD

Bele Vode su gradska četvrt u opštini Čukarica, u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Inače jedno od najstarijih naselja na teritoriji grada,poznato još iz Neolita i vinčanske kulture o čemu svedoče i arheološka nalazišta pored sportskog centra "Partizan".

Bele Vode[uredi | uredi kod]

Bele Vode se nalaze u jugozapadnom delu Beograda. Zapadno su od Ibarske magistrale. Na Severu se graniče sa Žarkovom, na istoku sa Cerakom, na jugu sa Makišom i Rupčinama.

Po popisu iz 2002. godine, ima 14,255 stanovnika. Bele Vode su poznate po vodovodu, koji je prikazan i u seriji Otpisani. Osnovna škola koja se nalazi u ovom naselju je otvorena 1962. pod nazivom "Bele Vode". Kasnije je promenjen naziv u Milentije Popović, a sada se naziva Miroslav Antić. Na Belim Vodama se nalaze još i sportski centar "Partizan" (u čijim zgradama je osnovan jugoslvenski prvak, atletski klub "Žarkovo Partizan"[1]), Vojno tehnički institut, crkva Svetog vaznesenja Gospodnjeg, ranžirna stanica, stadion fudbalskog kluba FK Žarkovo itd.

Park[uredi | uredi kod]

Na Belim Vodama se nalazi drugi po veličini park u Beogradu. Površina parka je oko 8 hektara i u njemu se nalaze tereni za razne sportove, dečija igrališta, šetalište, letnjikovci ...

Na inicijativu građana ovog dela grada, rekonstrukcija parka na Belim Vodama počela je krajem 2010. godine. Nakon godinu dana rada, krajem 2011. godine, rekonstrukcija parka je završena, a svečanoj promociji otvaranja parka prisustvovao je i zamenik gradonačelnika Beograda Aleksandar Šapić. Obnova parka na Belim Vodama predstavlja najveću investiciju „Zelenila" posle parka Tašmajdan.

Azbestno naselje[uredi | uredi kod]

28 zgrada u centralnom delu Belih Voda je useljeno 1965. godine kao privremeni smeštaj za narednih 10 godina. Ipak, stanovnici nisu bili raseljeni posle 1976, a sredinom 90-ih je otkriveno da su zgrade izgrađene od kancerogenog azbesta. Stanari su pokrenuli inicijativu za rušenjem, tvrdeći da azbest ugrožava njihovo zdravlje. Gradska vlast je obećala pomoć, ali nije reagovala. Nakon deset godina protesta stanara, 2006. započinje rušenje 14 objekata i izgradnja novih, modernih zgrada, novih ulica i parkinga. Pretpsotavlja se da će rušenje zgrada biti završeno do 2011. godine. Problem predstavlja štetnost azbesta, pa zgrade ne mogu da se ruše, već se razgrađuju, tako da proces traje dugo (40 dana po jednoj zgradi). Gradski zavod za javno zdravlje redovno nadgleda rušenje i prati koncetraciju azbesta u vazduhu.[2]

Galerija[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]