Junkovac (Lazarevac)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Junkovac (razvrstavanje).
Junkovac
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Gradska opština Lazarevac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 984
Geografija
Koordinate 44°26′31″N 20°21′04″E / 44.441833°N 20.351166°E / 44.441833; 20.351166
Nadmorska visina 122 m
Junkovac na mapi Srbije
Junkovac
Junkovac
Junkovac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11562
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 26′ 31" SGŠ, 20° 21′ 04" IGD
Junkovac je naselje u gradskoj opštini Lazarevac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 984 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1057 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Junkovac se nalazi severoistočno od Lazarevca. Junkovac se pominje kao naseljeno mesto za vreme austrijske vladavine (1718-1739.g.) pod imenom Juncowze. Pominje se u arački spiskovima iz prvih desetina 19.veka i imao je 1818.g. 26, a 1822.g. 28 kuća. Godine 1818. pripadao je Knežini Gošnjića, a 1822. godine Knežini Stanojevića. Po popisu iz 1921. godine Junkovac je imao 141 kuću sa 1021 stanovnikom.

Jedan deo Junkovca zove se Marinac. Predanje tvrdi da je tu nekada postojala crkva Marica, pa je po njoj ovaj kraj i dobio ime. Junkovac je naseljen poglavito doseljenicima od Sjenice, zatim iz okoline Užica i iz Gukoša (Kačer). O doseljenicima iz Sjenice postoji ova priča: Iz Sjenice je došao prvi neki Beli Đorđe, mladić, koji stupi u službu. Jednoga praznika, dok je mladež igrala, stariji su iz pušaka gađali jaje, obešeno o konac. I kad niko nije mogao pogoditi, ustane gazda od kuće, kod koga je kolo igralo, i obeća dati ćerku (koja je bila vrlo lepa) onome, ko pogodi u jaje. Momčad uzme gađati, ali opet niko ne pogodi. Tada nateraju Đorđa da gađa. On nanišani, i okine i pogodi u jaje. Tako je dobio kćer toga gazde, koji mu da nešto imanja i podigne mu kuću. Od Belog Đorđa su porodice:Marinkovići, Belaćevići, Katići, Novakovići, Jovičići i dr(podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Zbog pojave klizišta 2013. godine na kopu rudarskog basena „Kolubara“ predviđeno je preseljenje 37 porodica iz Junkovca, od toga 11 porodica po hitnom postupku.[3][4]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Junkovac živi 775 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,7 godina (41,2 kod muškaraca i 42,1 kod žena). U naselju ima 336 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,93.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1450 [5]
1953. 1349
1961. 1322
1971. 1172
1981. 1057
1991. 1057 1044
2002. 987 984
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
947 96.23%
Jugosloveni
  
3 0.30%
Hrvati
  
1 0.10%
Slovenci
  
1 0.10%
nepoznato
  
31 3.15%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci su uzeti iz opisa Junkovca od Sretena Jelisavčića (rukopis se nalazi u Etnološkom seminaru Beogradskog univerziteta) i iz dela navedenih kod sela M. Crljenci.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“ (Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, podunavskih mesta i običaji, nastanak sela, ko su bili doseljenici, čime se bavili meštani
  3. U Junkovcu popisuju kuće za raseljavanje („Večernje novosti“, 31. maj 2013)
  4. Zbog klizišta vanredna situacija u Junkovcu („Večernje novosti“, 6. jun 2013)
  5. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  6. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.) „Napredak Pančevo“
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od pisanih tragova, letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji, nastanak sela, ko su bili doseljenici, čime se bavili meštani

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]