Šepšin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Šepšin
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Mladenovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 736
Geografija
Koordinate 44°32′19″N 20°42′09″E / 44.5385°N 20.7025°E / 44.5385; 20.7025
Šepšin na mapi Srbije
Šepšin
Šepšin
Šepšin (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11433
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 32′ 19" SGŠ, 20° 42′ 09" IGD
Šepšin je naselje u Gradskoj opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 736 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Šepšin se nalazi južno od Grocke. Šepšin je svakako novije naselje. Predanje nam veli da su prvi doseljenici, kad su ovde došli, naišli na madžarske kuće. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka pominje se Šepšin koji je 1818.g. imao 16 a 1822.g. 20 kuća. Po popisu iz 1921.g. selo je imalo 134 kuće sa 918 stanovnika. Za najstarije porodice smatraju se Krnjići-Milušići. Stara su porodica i Tinugići, od koje danas nema potomaka. Ostale su porodice doseljene i to: Ratkovići iz Lisica (Dragačevo); Janoševci od novog Pazara, koji su najpre naselili u užičkom okrugu, pa ih je otud raselio knjaz Miloš što su pljačkljli Turke; Gajići su iz Crnića odakle je pobegao njihov predak Gaja. Jeremijići su starinom od Leskovca; Ristići od Timoka. Selo ima svoju školu od 1893. godine.. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Šepšin živi 673 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (41,0 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 240 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1214 [3]
1953. 1248
1961. 1247
1971. 1114
1981. 979
1991. 956 891
2002. 913 855
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
843 98.59%
Crnogorci
  
1 0.11%
Hrvati
  
1 0.11%
nepoznato
  
6 0.70%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci uzeti iz: „naselja“ knj. II (P. Nikolić: Okolina Beograda) i iz „Letopisa“ sala Šepšin, Br.658
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Izvor: Monografija Podunavske oblasti 1812—1927, sastavio dr Vladimir Margan biv. predsednik Oblasnog odbora, komesar oblasne samouprave, objavljeno (1927. g.) „Napredak Pančevo,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999. g.).

Letopis period 1812—2009. godine. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani

  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]