Brestovik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Brestovik
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Grocka
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 1076
Geografija
Koordinate 44°38′26″N 20°45′34″E / 44.6405°N 20.7595°E / 44.6405; 20.7595
Brestovik na mapi Srbije
Brestovik
Brestovik
Brestovik (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 38′ 26" SGŠ, 20° 45′ 34" IGD
Brestovik je naselje u opštini Grocka u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1076 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1129 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Mesto se nalazi jugoistočno od varoši Grocke, u neposrednoj blizini Dunava. Da je Brestoviku bilo života još vrlo rano, svedoči rimska grobnica, koja se i danas tu nalazi i čuva,[1] i za koju postiji pretpostavka da je grobnica Svetih Ermila i Stratonika.[2] Osim toga, ispod "Rujišta" se ikopavale cigle, veliko kamenje i rimski novac.

Današnje naselje osnovano je za vreme vlade knjaza Miloša. Iz pisma, koje su Marko Živanović, Rade Jerković, Jovan Jovićić, Obrad Mitrović, Velja Gajić i Blagoje Horvat poslali knjazu Miošu 1836. godine vidimo da je selo osnovano 1827. godine. Oni pišu knezu: "Nastala je deveta godina kako se s dozvolenijem Vaše Knjaževačke Svetlosti u Mezgraju Aliju, zovomu Brestovnik, naselismo, do današnjeg dana ne poštedismo veliki trud položiti dodatoju zemlju istrebiti i obrabotavati za uživlenije naše. Čislo kuća naših jesu 27, u kojima 160 duša nalazu se, od kojih 25 poreskih glava proizilazu. Da bi dakle i mi s drugim selima sravnati se mogli i sebe u napredak bolje ustanovljavati začeli, molimo pokornjejše da bi se smilovati izvoleli i ovo ime skinuli da se ne bi više alija-(spahiska zemlja koja je posle odlazaka Turaka pripadala Srbima) pozivala i svake godine prodavala."

Na ovo pismo knjaz Miloš je odgovorio 2. septembra 1836. godine kapetanu Janku Mihailoviću u Grockoj: "Budući da smo aliju Brestovik objavlenijem našim od današnjeg, N.3552, selom naimenovali, iz uzroka što je tu već dovoljno žitelja naseljeno, to objavljujući Vam ovo naimenovanije sela Brestovika, preporučujemo da nastojite da se na tom mestu i više kuća naseli, da se ne pritisnu sadašnji žitelji tamošnji mnoge zemlje, no da se na te zemlje onoliko naroda naseli, koliko će čislo ovog srazmerno biti prostoru zemlje brestovičke."

Današnji stanovnici pričaju da su se na ovu aliju, u kojoj je bilo mnogo brestova, po kojima je selo dobilo ime, najpre naselili Rado, predak Radića, Gačko, predak Gaćića, (Markovića, Živkovića) i Karaklaja, predak Karaklaića. Dugo su se "vukli" gde će da osnuju salo, često su birali mesta, dok se nisu zadržali na današnjim. O tome ima i arhivskih podataka. Godine 1833. "obštestvo gročansko" žali se knjazu Milošu na "Brestovik zaseok, koji se po treći put sa svojim kolibama premešta, birajući za sebe zgodno mesto."

Brestovik je imao godine 1846. 31 kuću. Po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 145 kuća sa 831 stanovnikom, od kojih je naveći deo doseljen iz susednih oblasti.

Predak Radića, koji je došao iz Hrvatske, bio je najpre naselio na Adu Ciganliju, odakle je došao u Brestovik. Ostale su porodice doseljene iz kačarskog, takovskog, ljubičkog, jasenićkog, leskovačkog sreza, zatim ima doseljenih iz Bosne iz starog Vlaha i iz okolnih sela. Škola je podignuta 1910. godine. (podaci krajem 1921. godine).[3][4]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Brestovik živi 875 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,2 godina (42,1 kod muškaraca i 42,4 kod žena). U naselju ima 313 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,43.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1043 [5]
1953. 1038
1961. 1047
1971. 1050
1981. 1038
1991. 1129 1095
2002. 1113 1076
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1052 97.76%
Crnogorci
  
3 0.27%
Hrvati
  
2 0.18%
Makedonci
  
2 0.18%
Rumuni
  
1 0.09%
Mađari
  
1 0.09%
Bugari
  
1 0.09%
Bošnjaci
  
1 0.09%
nepoznato
  
1 0.09%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Novi mediji za putovanje u antiku ("Večernje novosti", 14. mart 2014)
  2. Brestovik: Ovde ni svetac nije lako biti ("Večernje novosti", 8. januar 2013)
  3. Podaci su uzeti iz: "Naselja" knj.22 (dr Tih. R. Đorđević: Nilolić:Arhivsska građa za naselja u Srbiji) i iz «Letopisa»
  4. Literatura "Letopis Podunavskih mesta"(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  5. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  6. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Korišćena Literatura:[uredi | uredi kod]

  • Korišćena Literatura:
  • "Naselja" knj.22 (dr Tih. R. Đorđević: Nilolić:Arhivsska građa za naselja u Srbiji)
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)"Napredak Pančevo,,
  • "Letopis": Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta Gradske opštine Grocka

Begaljica • Boleč • Brestovik • Vinča • Vrčin • Grocka • Dražanj • Živkovac • Zaklopača • Kaluđerica • Kamendol • Leštane • Pudarci • Ritopek • Umčari