Jagnjilo (Mladenovac)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Jagnjilo.
Jagnjilo
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Mladenovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 1931
Geografija
Koordinate 44°22′23″N 20°43′20″E / 44.373166°N 20.722166°E / 44.373166; 20.722166
Jagnjilo na mapi Srbije
Jagnjilo
Jagnjilo
Jagnjilo (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11412
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 22′ 23" SGŠ, 20° 43′ 20" IGD
Jagnjilo je naselje u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1931 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Nema podataka na osnovu kojih bi se mogla utvrditi starina ovoga sela. Po predanju, na mestu Kućerinama bilo je nekada naselje, a u dvorištu tada Tome Matijevića postojala je stara crkva u čijoj je blizini izvor Crkvenac. Danas od te stare crkve nema nikakvih tragova. Nekada je u Jagnjilu, a to su zapamtili stari ljudi, bilo tako velika šuma da se kroz nju išlo sve do crkve u Maskaru. Izgleda da su ovde ranije bila trla gde su se ovce jagnjile, pa je po tome i selo dobilo ime.

Jagnjilo se pominje u aračkim spiskovima i imalo je 1818.g. 50, a 1822.g. 79 kuća. Godine 1846. selo je imalo 95 kuća, a po popisu iz 1921.g. u selu je bilo 340 kuća sa 2118 stanovnika.

Najstarije porodice se smatraju: Beljakovići, starinom iz Drobnjaka. Iz ove porodice bio Stevan Filipović koji se pominje u Prvom Ustanku. Stare su porodice i : Kneževići (Filipovići) čiji su preci pre ustanka došli od Sjenice. Iz ove porodice bio knez Đuka lepenički oborknez; Lazići, Matejići i Radmilovići su starinom od Sjenice

Do 1830.g. selo je išlo u kusadačku crkvu, a te je godine podignuta crkva u Trsteni. Do 1912.g. škola je bila kod crkve i dosta udaljena; te je godine podignuta školska zgrada u samom selu. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Jagnjilo živi 1843 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,6 godina (40,7 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 619 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,68.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2694 [3]
1953. 2785
1961. 2756
1971. 2513
1981. 2576
1991. 2553 2508
2002. 2319 2279
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2256 98.99%
Romi
  
4 0.17%
Makedonci
  
2 0.08%
Jugosloveni
  
2 0.08%
Hrvati
  
1 0.04%
Slovenci
  
1 0.04%
nepoznato
  
4 0.17%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13.dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz «Letopisa opštine sela Jagnjila, Br, 2030./927.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Korišćena Literatura:
  • „Naselja“ knj.13.dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz «Letopisa opštine sela Jagnjila, Br, 2030./927.
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo“
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani

  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


Koordinate: 44° 22' 39" SG Š, 20° 43' 33" IGD