Zlatko Prica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zlatko Prica
ekspresionizam
Biografske informacije
Rođenje Pečuh,  Mađarska, 1916
Smrt Rijeka,  Hrvatska, 2003
Opus
Polje slikarstvo, grafika

Zlatko Prica (Pečuh, 1916 - Rijeka, 2003), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon završetka prvog razreda 1922 i nesretnog loma njegove obitelji, seli se sa majkom u Zagreb [1], tu nastavlja školovanje i upisuje Umjetničku akademiju 1936.[1] Prolazi klase vrsnih likovnih pedagoga; Omera Mujadžića, Krste Hegedušića i Ljube Babića. U završnoj godini pokazaje izniman talent, tako da mu je na izložbi diplomskih radova - 1940, dodijeljena Pariška stipendija koju je određivao sam Kolegij akademije.[1] Prvu veliku izložbu priredio je u Umjetničkom paviljonu Zagreb, u aprilu 1941. Zbog ljevičarskih ideja je uhapšen i interniran u Logor Danica (kraj Koprivnice) 1941. Iste je godine i pušten (mapa "Ljudi iz logora Danica"). Prica se oženio 1942., a vjenčani kumovi bili su mu slikari i učitelji Krsto Hegedušić i Ljube Babića.[1] U ljeto 1943. godine odlazi (sa suprugom Zdenkom, sestrom Nikole Reisera) u partizane[1], gdje se naročito angažira u kulturno-umjetničkom odjelu ZAVNOH-a. Kruna tog napora su ilustracije (zajedno sa slikarem Edom Murtićem) potresne poeme "Jama" (I. G. Kovačića).[1] Nakon rata putuje na kraća studijska putovanja; Pariz - 1948, Indiju -1952 i Brazil - 1952. Nakon toga radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu do kraja svog radnog vijeka. Čitavo to vrijeme intenzivno izlaže u zemlji i inozemstvu. Postao je član dopisni član JAZU 1981., a od 1988. redovni [2] Čitav život je neumorno slikao između Samobora i svog ljetnog boravišta u Taru kod Vrsara u Istri.

Poznata hrvatska fotografkinja Vesna Prica (1947.-1996.) bila je kći jedinica Zlatka Price i Zdenke Reiser.

Zlatko Prica

Opus[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Samoborski ciklus (1938. - 1957.),
  • Plodovi zemlje (1957.-1969.),
  • Anataomija prirode (1969.-1971.),
  • Tarski ciklus (1971.-1992.),
  • Opatijski kišobrani (1992.-2003.).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]