Jama (poema)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Jama je poema Ivana Gorana Kovačića ispjevana kao protest protiv ustaških pokolja nad Srbima u drugom svjetskom ratu.[1]

Poemu "Jama" Kovačić je napisao u partizanima. Pjesmu je prvi put čitao ranjenicima Prve proleterske divizije glumac Vjekoslav Afrić.[2]

Analiza djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvod iz poeme "Jama" I. G. Kovačića, s ilustracijama slikara-partizana Z. Price i E. Murtića.

U Kovačićevoj poemi je oblikovana tema zločina na potpuno vjerodostojan način. Pisana je u prvom licu pa kao monološka ispovijed vodi čovjeka iz života u smrt i ponovno ga vraća u život u vidu duhovne ljepote pjesme.

Oblikovana je tradicionalnim oblikom. Sastoji se od 10 pjevanja, a stihovi su većinom jedanaesterci, raspoređeni u pravilno rimovane šestine.

Krv je moje svjetlo i moja tama.
Blaženu noć su meni iskopali
Sa sretnim vidom iz očinjih jama;
Od kaplja dana bijesni oganj pali
Krvavu zjenu u mozgu, ko ranu.
Moje su oči zgasle na mome dlanu.
(...)

Rekli su o poemi[uredi - уреди | uredi izvor]

Wikiquote „Goran Kovačić, nije proživio nedaće pete ofanzive. Mladi hrvatski pjesnik, koji je u pjesmi "Jama" tako snažno oformio najžešći u ovom ratu ispjevani protest protiv ustaških pokolja nad Srbima, bio je ubijen od "srpskih osvetnika", tih švapskih i ustaških saveznika. Prerezali su grlo, koje je tako iskreno i snažno grmjelo iz bratske hrvatske duše protiv ustaških zločina nad srpskom nejači. Nikada poštenije i čovječnije djelo pjesnika nije bilo grđe kažnjeno i nikad čelo ubice nije bilo ukaljano sramnijim zločinom. Čitajući Goranovu "Jamu", pokoljenjima i pokoljenjima srpske omladine stezat će se srce nad zločinima, koji su izazvali takav krik pjesnika, ali isto tako i nad zločinom, koji je tome divnom galebu prerezao grlo.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Milačić, Božo (1961). Riječ i Svjetlost. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. str. 8. 
  2. BILJEŠKA O PISCU
  3. Sa Sutjeske

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]