Prijeđi na sadržaj

Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona

Coordinates: 50°08′10″N 05°23′01″W / 50.13611°N 5.38361°W / 50.13611; -5.38361
Izvor: Wikipedija

50°08′10″N 05°23′01″W / 50.13611°N 5.38361°W / 50.13611; -5.38361

Rudarski krajolik Cornwalla i Zapadnog Devona
Svjetska baštinaUNESCO
 Ujedinjeno Kraljevstvo


Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona na mapi Engleske
Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona
Lokacija Cornwalla i Zapadnog Devona u Engleskoj
Registriran:2006. (30. zasjedanje)
Vrsta:kulturno dobro
Mjerilo:ii, iii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Rudarski krajolik Cornwalla i Zapadnog Devona je UNESCO-va svjetska baština kojoj pripada nekoliko rudarskih krajolika u engleskim pokrajinama Cornwall i Devon (Engleska) koji su nastali rudarenjem u 18. i 19. vijeku. Podzemni rudnici, veliki parni strojevi, novi gradovi, parcele, luke i industrijski pogoni koji ih povezuju prikazuju nekoć sjajnu industriju koja je snabdjevala 2/3 svjetske potrebe za bakrom. Njihovi ostaci su spomenih razvoja industrijske revolucije koji je utjecao na razvoj rudarstva općenito.

Lista lokaliteta

[uredi | uredi kod]

UNESCO-vi zaštićeni lokaliteti su raznoliki i povezuje ih samo negdašnja zajednička industrija:

Slika Ime Oznaka Lokacija Koordinate Bilješke
Rudarsko područje St Just A1 St Just in Penwith 50°07′26″N 5°40′48″E / 50.124°N 5.680°E / 50.124; 5.680 Ovdje su bili najvažniji rudnici kostitra i bakra u Cornwallu u 19. stoljeću, od kojih je Geevor prestao raditi tek 1990. godine. On je danas turistička atrakcija za proučavanje Cornwallskog rudarstva. St Just je na vrhuncu rudarstva 1861. godine imao 9.2990 stanovnika, dvostruko od današnjeg broja.
Luka Hayle A2 Hayle 50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416 Luka Hayle je od 1704. služila za uvoz ugljena i izvoz rude s Cornwalla. Ova luka je imala prvo moderno pristanište koje je izgradio John Merchant Curnow 1740-ih.
Rudarsko područje Tregonning i Gwinear A3i Breage 50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416 Granitna stijena Tregonning-Godolphin je bila izvor kositra i bakra još od brončanog doba, a vrhunac je doživjelo u 19. stoljeću kada se tu iskapao i arsenik, srebro, cink, olovo, i kaolinit.
Trewavas A3ii Trewavas 50°10′59″N 5°24′58″E / 50.183°N 5.416°E / 50.183; 5.416
Rudnik Poldark A4 Wendron 50°08′17″N 5°14′38″E / 50.138°N 5.244°E / 50.138; 5.244 Rudnik kositra na rijeci Cober iz 1720.-1780. godine koji je 1856. godine postao dijelom Rudnika Wendon Consols.
Rudarsko područje Camborne i Redruth A5i Camborne i Redruth 50°12′47″N 5°18′00″E / 50.213°N 5.3°E / 50.213; 5.3 Camborneovac Richard Trevithick je za Božić 1801. godine pokrenuo prvu parnu lokomotivu s putničkim vagonima na svijetu. Holman Bros Ltd. u Camborneu iz 1801. godine je bio najveći proizvođač industrijske opreme na svijetu s oko 3.500 zaposlenika, a rudarska škola CSM iz 1829. godine najvažnija obrazovna ustanova za specijalizirano rudarenje u kamenu.
Wheal Peevor A5ii Wheal Peevor 50°15′12″N 5°13′00″E / 50.2533°N 5.2167°E / 50.2533; 5.2167 Najstariji rudnik bakra iz 1701. godine do 1788. godine kada se počinje više vaditi kositar na većoj dubini od oko 100 metara. Rudnik je zatvoren 1889. godine kada su pronađene veće naslage kositra istočno od rudnika.
Portreath Harbour A5iii Portreath Harbour 50°15′40″N 5°17′17″E / 50.261°N 5.288°E / 50.261; 5.288 Jedna od najvažnijih luka za izvoz bakra u talioničko središte Swansea u Walesu iz kojeg je dolazio ugljen za prane strojeve koji su se koristili u rudarstvu.
Gwennap A6i Gwennap 50°13′02″N 5°10′17″E / 50.2171°N 5.1714°E / 50.2171; 5.1714 Gwennap je u 18. i 19. stoljeću bilo najbogatije nalazište bakra u Cornwallu koje su zvali "Najbogatija kvadratna milja u Starom svijetu".
Perran Foundry i Kennall Vale A6ii i A6iii Perranarworthal 50°12′27″N 5°07′09″E / 50.2075°N 5.1193°E / 50.2075; 5.1193 Osnovala ju je kvekerska obitelj Fox 1791. godine, a u 19. stoljeću je osim luke i talionice imala i vodenice, silose i dr. zgrade obiteljske proizvodnje. God. 1858. kupila ju je obitelj Williams koja ju je vodila do kraha rudrastva u Cornwallu 1879. godine kada je oko 400 ljudi izgubilo posao.
Rudarsko područje St Agnes A7 St Agnes 50°17′42″N 5°12′22″E / 50.295°N 5.206°E / 50.295; 5.206 Na vrhuncu je ovo rudarsko područje u svojih 100-tinjak rudnika zapošljavalo preko 1.000 rudara.
Dolina Luxulyan A8i Luxulyan Valley 50°23′24″N 4°44′38″E / 50.390°N 4.744°E / 50.390; 4.744 Strma i šu movita dolina rijeke Par posjeduje važne ostatke industrije 19. stoljeća, od kojih je samo rudnik Fowey imao 6 parnih strojeva i 17 vodenica do kojeg je vodio Treffy željeznički vijadukt iz 1835.
Charlestown A8ii Charlestown 50°19′53″N 4°45′28″E / 50.3314°N 4.7578°E / 50.3314; 4.7578 Ribarska luka West Polmear 1799. godine pretvorena je u luku prozvanu prema njenom veleposjedniku Charlesu Rashleighu i služila je za izvoz bakra i kaolinita koji se još uvijek izvozi, a vodi u luci je dao neobičnu tirkiznu boju.
Rudarsko područje Brda Caradon A9 Caradon 50°27′11″N 4°27′54″E / 50.453°N 4.465°E / 50.453; 4.465 Oko 1860. godine ovdje je bio najveći ugljen bakra u Ujedinjenom Kraljevstvu, a Wheal Phoenix je imao slavnu kuću s parnim strojem Prince of Wales engine house.
Rudarsko područje Doline Tamar A10i Tamar 50°12′47″N 4°06′00″E / 50.2130°N 4.100°E / 50.2130; 4.100 Dolina rijeke Tamar je od Gunnislakea do Weir Quaya (195 km²) bilo značajno rudarsko područje, a rijeka je služila za transport rudače iz Cornwalla do južnog Walesa gdje su bile talionice.
Tavistock A10ii Tavistock 50°33′00″N 4°08′19″E / 50.550014°N 4.138736°E / 50.550014; 4.138736 God. 1817. iskopan je kanal Travistock kako bi se njime prevozio bakar od rudnika Morwellham do rijeke Tamar, a polovicom 19. stoljeća, s obližnjim rudnikom u Blanchdownu to je bila najveći promet bakra na svijetu. God. 1845. tu je izgrađen rezorvoar od 230 m³ koji je snabdjevao grad i rudarska naselja oko grada.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]