Gorhamova špilja
| Kompleks Gorhamove špilje | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 | |
| Registriran: | 2016. (40. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | 1500 UNESCO |
Gorhamova špilja se nalazi na britanskom inozemnom teritoriju, Gibraltaru, na jugu Pirinejskog poluotoka, na jugoistočnoj litici stijene Gibraltara. Ime je dobila po britanskom kapetanu A. Gorhamu, britanskom časniku koji je otkrio ovu špilju u vapnenačkoj stijeni 1907. god.
Špilja je najpoznatija kao posljednje obitavalište neandertalaca u Europi, zbog čega je, zajedno s četiri spojene špilje, i upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2016. godine kao britanska svjetska baština. Naime, strme vapnenačke litice na istočnoj strani Gibraltarske stijene sadrži četiri špilje s arheološkim i paleontološkim naslagama koje pružaju dokaze o neandertalskoj okupaciji tijekom više više od 125.000 godina. Ovo izuzetno svjedočanstvo kulturnih tradicija neandertalaca se osobito vidi u dokazima o lovu ptica i morskih životinja za hranu, korištenjem perja za ukrašavanje i prisutnosti apstraktnih petroglifa. Znanstvena istraživanja na ovim lokalitetima već su znatno pridonijela raspravama o neandertalcima i ljudskoj evoluciji[1].
U vrijeme kada je bila naseljena, prije oko 55.000 godina, Gorhamova špilja se nalazila oko 5 km udaljena od obale Sredozemnog mora, ali je zbog velike promjene u razini mora danas tek nekoliko metara od njezine površine.
Arheologija[uredi | uredi kod]
.jpg)
God. 1848., u susjednom mjestu Forbesovog kamenoloma pronađena je druga poznata lubanja neandertalca (nakon one u špilji Schmerling u Belgiji) koja međutim nije odmah identificirana kao lubanja izgubljenog ljudskog roda.
Gorhamovu špilju je istraživao od 1948. do 1954. godine JA Waechter, a potom od 1999. do 2005. godine i tima Gibraltarskog muzeja na čelu s Clivom Finlaysonom. Istražen je 10 m dubog stratigrafski sloj sa šest razina povezane s musterijenskim i dvije razine epigravetijenskim kulturama španjolskog Levanta.
Dana 1. rujna 2014. je objavljeno je otkriće na podu stjenovite platforme na stražnjem dijelu špilje koja je prekrivena sedimentom apstraktnih geometrijskih oblika urezanih prije više od 37.000 godina. Oni su prvi poznati primjer apstraktne umjetnosti neandertalaca[2].
Nedavna istraživanja pokazuju da su neandertalci živjeli tamo od oko 65.000 godina prije Krista do 28.000 godina, pa čak i do 24.000 godina pr. Kr., te su odavno koegzistirali s modernim ljudima koji su se na tom području pojavili oko 40.000 godine prije Kr.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Gorham's Cave Complex na službenim stranicama UNESCO-a (en) Pristupljeno 20. srpnja 2016.
- ↑ Otkriće prve neandertalske gravirae u pećini na Gibraltaru na culturebox.francetvinfo.fr, 2. rujna 2014. (fr) Pristupljeno 20. srpnja 2016.
- ↑ Alfano S., Did Neanderthals Last Longer?[mrtav link], CBS News, 13. rujna 2006. (en) Pristupljeno 20. srpnja 2016.
| Engleska | Grad Bath • Palača Blenheim • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona • Mlinovi doline Derwent • Durhamski zamak i katedrala • Hadrijanov zid (Granice Rimskog Carstva) • Korito Ironbridgea • Jurska obala • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu • Liverpool • Greenwich • Saltaire • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains • Londonski toranj • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru | .svg){kind=small} |
|---|---|---|
| Škotska | Edinburgh, stari i novi grad • Antoninov zid (Granice Rimskog Carstva) • Forth Bridge • Neolitski Orkney • New Lanark • St. Kilda | |
| Wales | Industrijski krajolik Blaenavona • Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu • Akvedukt Pontcysyllte | |
| Sjeverna Irska | ||
| Gibraltar | ||
| Prekomorski teritoriji | Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) • St. George (Bermudi) | |