Regija Murcia

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Regija Murcia
Región de Murcia
Flag of the Region of Murcia.svg Escudo de la Comunidad de Madrid (oficial).svg
Zastava Grb
Region de Murcia in Spain (including Canarias).svg
Geografski položaj Regije Murcia u Španjolskoj
Glavni grad Madrid
Površina

- ukupno

9 po veličini

- 11,313 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

10 po veličini

- 1,462,125 (2011.)
- 130.0/km²

Politički status Autonomna zajednica
Statut usvojen 9. jun 1982.
ISO 3166-2 MUR
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
10
4
Predsjednik Fernando López Miras
Službene stranice

Regija Murcia (španjolski: Región de Murcia) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugoistoku Španjolske.

Sa sjevera graniči sa autonomnom zajednicom Kastilja-La Mancha, sa istoka sa Valencijom i sa Andaluzijom na zapadu. Dok se na jugu prostire Sredozemno more.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Regija Murcia je svojom površinom od 11 km² deveta po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 1,462,125 stanovnika[2] deseta u zemlji.

Autonomna zajednica Murcija osnovana je 9. juna 1982., a administrativni centar je grad Murcia.[1]

Betički Kordiljeri na jugu Murcije graniče sa Sredozemnim morem, dok se na istoku pretapaju u ravnicu Cartagene. Na sjeveru leže planine Jumilla i Yecla, a na zapadu sjeveroistočna grana Betičkih Kordiljera.[1] Rijeka Segura protječe od sjeverozapada prema jugoistoku, preko sredine Murcije. Njene vode koriste se za navodnjavanje velikih hacijedi po dolinama Betičkih Kordiljera.[1]

Godišnja količina padavina u regiji je vrlo niska, pa padne svega oko 170 mm oko rta Tiñosa do 280 mm kod Cartagene. Temperature su visoke i pokazuju relativno malo sezonskih varijacija.[1]

Šezdesetih godina prošlog vijeka bio je bum intenzivnog navodnjavanja, pa je tad porastao broj stanovnika oko grada Murcije.[1] Početkom 21. vijeka zbog smanjenih količina vode centralna španjolska vlada promjenila je politiku navodnjavanja, pa sad ona odobrava korištenje voda.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na velikim farmama koje se navodnjavaju, one proizvode povrće i voće za izvoz. Iako još uvijek polovica farmi nema uvjete za navodnjavanje, pa proizvode nešto malo ječma i grožđa.[1]

Stočarstvo je koncentrirano na svinjogojstvo.[1]

Tvornice prehrambene industrije koncentrirane su duž rijeke Segura. Cartagena je izrasla u prvorazredni industrijski centar, zahvaljujući nalazištima olova, cinka i soli.[1] Nakon izgradnje [[Petrohemija|petrokemijskog kompleksa na otoku Escombreras na ulazu u luku - Cartagena je postala vodeći evropski petrokemijski centar.

Razvojem turizma duž mediteranske obale, porasla je važnost uslužnog sektora na privredu.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Kastilja je 1243. anektirala tadašnju Taifu Murcia, kako bi dobila izlaz na Mediteran. Ona je ]1304.prepustila jedan dio Murcije Kraljevini Valencija. Preostali teritorij nekadašnje Kraljevine Murcia podijeljen je 1833. na provincije Murcia (današnja autonomna zajednica) i Albacete.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Murcia (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 6. 2018. 
  2. Spain: Autonomous Communities and Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 16. 6. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]