Regija Murcia
| |||||
.svg) Geografski položaj Regije Murcia u Španjolskoj | |||||
| Glavni grad | Madrid | ||||
| Površina - ukupno |
9 po veličini - 11,313 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
10 po veličini - 1,462,125 (2011.) | ||||
| Politički status | Autonomna zajednica | ||||
| Statut usvojen | 9. jun 1982. | ||||
| ISO 3166-2 | MUR | ||||
| Broj predstavnika u Las Cortes Generales Kongres Senat |
10 4 | ||||
| Predsjednik | Fernando López Miras | ||||
| Službene stranice | |||||
.svg){kind=small}
Regija Murcia (španjolski: Región de Murcia) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugoistoku Španjolske.
Sa sjevera graniči sa autonomnom zajednicom Kastilja-La Mancha, sa istoka sa Valencijom i sa Andaluzijom na zapadu. Dok se na jugu prostire Sredozemno more.[1]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Regija Murcia je svojom površinom od 11 km² deveta po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 1,462,125 stanovnika[2] deseta u zemlji.
Autonomna zajednica Murcija osnovana je 9. juna 1982., a administrativni centar je grad Murcia.[1]
Betički Kordiljeri na jugu Murcije graniče sa Sredozemnim morem, dok se na istoku pretapaju u ravnicu Cartagene. Na sjeveru leže planine Jumilla i Yecla, a na zapadu sjeveroistočna grana Betičkih Kordiljera.[1] Rijeka Segura protječe od sjeverozapada prema jugoistoku, preko sredine Murcije. Njene vode koriste se za navodnjavanje velikih hacijedi po dolinama Betičkih Kordiljera.[1]
Godišnja količina padavina u regiji je vrlo niska, pa padne svega oko 170 mm oko rta Tiñosa do 280 mm kod Cartagene. Temperature su visoke i pokazuju relativno malo sezonskih varijacija.[1]
Šezdesetih godina prošlog vijeka bio je bum intenzivnog navodnjavanja, pa je tad porastao broj stanovnika oko grada Murcije.[1] Početkom 21. vijeka zbog smanjenih količina vode centralna španjolska vlada promjenila je politiku navodnjavanja, pa sad ona odobrava korištenje voda.[1]
Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]
Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na velikim farmama koje se navodnjavaju, one proizvode povrće i voće za izvoz. Iako još uvijek polovica farmi nema uvjete za navodnjavanje, pa proizvode nešto malo ječma i grožđa.[1]
Stočarstvo je koncentrirano na svinjogojstvo.[1]
Tvornice prehrambene industrije koncentrirane su duž rijeke Segura. Cartagena je izrasla u prvorazredni industrijski centar, zahvaljujući nalazištima olova, cinka i soli.[1] Nakon izgradnje [[Petrohemija|petrokemijskog kompleksa na otoku Escombreras na ulazu u luku - Cartagena je postala vodeći evropski petrokemijski centar.
Razvojem turizma duž mediteranske obale, porasla je važnost uslužnog sektora na privredu.[1]
Historija[uredi - уреди | uredi kôd]
Kastilja je 1243. anektirala tadašnju Taifu Murcia, kako bi dobila izlaz na Mediteran. Ona je ]1304.prepustila jedan dio Murcije Kraljevini Valencija. Preostali teritorij nekadašnje Kraljevine Murcia podijeljen je 1833. na provincije Murcia (današnja autonomna zajednica) i Albacete.[1]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 „Murcia” (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Murcia-region-Spain. Pristupljeno 16. 6. 2018.
- ↑ „Spain: Autonomous Communities and Major Cities” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Spain-Cities.html. Pristupljeno 16. 6. 2018.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
- Región de Murcia ((es))
| ||||||||||||||||
| ||||||||
|
