Gipuzkoa
|
Gipuzkoa Vizcaya |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | baskijski i španjolski | ||||
| Glavni grad | Donostia-San Sebastián | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 2.217 km² | ||||
| Stanovništvo | 19. po veličini | ||||
| - ukupno ([[{{{godina popisa}}}]].) | 709,607 | ||||
| - gustoća | 370/km² | ||||
| Pripadnost |  |
||||
| Valuta | euro | ||||
Gipuzkoa (bask. Gipuzkoa, šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.
Zauzima površinu od 1980 km2, što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine broji 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.
Sadržaj/Садржај
Ime[uredi - уреди | uredi izvor]
Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine. [1] Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.
Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje sa baskijskim riječima giputz,[1]koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".
Nazivi[uredi - уреди | uredi izvor]
Gipuzkoa[uredi - уреди | uredi izvor]
Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, preporučen od strane Kraljevske akademije baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također se koristi i u dokumentima na španjolskom, većinom od strane medija na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.
Gipuzkoa je i jedini službeni naziv odobren za povijesni teritoriju od strane Juntas Generales u pokrajini.
Guipúzcoa[uredi - уреди | uredi izvor]
Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, preporučen od strane Kraljevske španjolske akademije. Koristi se u ne-službenim dokumentima i, općenito, od strane govornika španjolskog jezika. Također, taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.
Fizička geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Gipuzkoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena je razvila sklonost planinarenju i prirodi od strane Gipuzkoanaca. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.
Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijske planine), protiču od juga na sjever izreke, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.
Upravna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]
Gipuzkoa je podijeljena na tradiocionalne županije (eskualdeak) koje su pak podijeljene na općine (udalerriak) Županije su:
- Bidasoaldea
- Debabarrena
- Debagoiena
- Donostialdea
- Goierri
- Oiartzualdea
- Tolosaldea
- Urola Erdia
- Urola Garaia
- Urola Kosta
Kulturne značajke[uredi - уреди | uredi izvor]
Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjesto među drugim narječjima. Gipuskera je narječje s najvećim ukupni brojem govornika od među svima narječjima a Gipuzkoa je ujedno i baskijska pokrajina s najvećim ukupnim brojem govornika baskijskog. Prema anketama iz 1981 i 1991. 85% stanovništva sebe smatra Baskima što je najveći postotak od svih pokrajina.
Pokrajinski sveci zaštitnici su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.
Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar, Joseba Etxeberria, Xabi Alonso i Mikel Arteta.
Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]
- ostala naselja: Zumaia
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Službena stranica ((eu)) ((es)) ((en)) ((fr))
|
||||||||
