La Rioja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Autonomna zajednica La Rioja
Comunidad Autónoma La Rioja
Zastava Grb

Geografski položaj Autonomne zajednice La Rioje u Španjolskoj
Glavni grad Logroño
Površina

- ukupno

16 po veličini

- 5,045 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

17 po veličini

- 321,171 (2011.)
- 62.51/km²

Politički status Autonomna zajednica
Statut usvojen 9. jun 1982.
ISO 3166-2 RI
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
4
4
Predsjednik José Ignacio Ceniceros
Službene stranice

Autonomna zajednica La Rioja (španjolski: Comunidad Autónoma La Rioja) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeverozapadu Španjolske.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

La Rioja je svojom površinom od 5,045 km², -14 po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 321,171 stanovnika[2] sedamnaesta u zemlji.

Sa sjevera graniči sa Autonomnom zajednicom Baskijom, sa Navarrom sa sjeveroistoka i sa Kastiljom i Leonom sa juga i zapada.[1]

U sjeverozapadnom kutu La Rioje uzdižu se prve planine masiva Obarenes, koji formira granicu sa Provincijom Burgos. La Rioju oplakuje rijeka Ebro, koja protiče u smjeru sjeverozapad - jugoistok, spuštajući se iz Álave prema Navarri. Kotlina rijeke Ebro postepeno se prema jugu uzdiže do planina Iberijskog gorja.[1]

Klima[uredi | uredi kod]

La Rioja ima kontinentalnu klimu pod utjecajem Oceanske klime, tako da se količina padavina povećava od istoka prema zapadu i od jug prema sjeveru. Godišnje padne od 380 do 760 mm kiše, a najtoplije je u kotlini rijeke Ebro.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Taj kraj bio je dio historijske Kastilje. Kao posebna administrativna jedinica prvi put se pojavio 1833. pod imenom Logroño, tako se zvao sve do 1980. kad mu je promjenjeno ime u La Rioja.[1] Današnja autonomna zajednica La Rioja osnovana je nakon usvajanja statuta 9. juna 1982., sa administrativnim centrom Logroñom.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Većina stanovnika živi na navodnjavanim farmama u slivu rijeke Ebro, i bavi se ratarstvom. Za razliku od tog stočarskog ]stanovništva po planinama ima sve manje, naročito od kad su im 1836. ukinute kraljevske privilegije na slobodnu ispašu.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

U Gornjoj Rioji se prave neka od najboljih crnih vina Španjolske. Financijeri iz Baskije podržali su podizanje kvalitetnih vinograda krajem 19. vijeka i osnovali 12 vinarija između 1867. i 1900.[1]

Zbog blizine velikih baskijskih gradova proizvodi se puno raznovrsnog povrća.[1] Čak i prije industrijske revolucije tkalo se dosta tkanina po naseljima Rioje.

Prehrambena industrija bila je vodeća industrijska grana od sredine 19. vijeka, ali kako se uglavnom radilo o manjim familijarnim tvornicama, bez puno kapitala, većina ih je bankrotirala nakon građanskog rata (1936.-39). Taj segment industrije ponovno je oživio krajem 20. vijeka, kao i tekstilna industrija. Velike nade polagane su u otkriće nafte 1980. kod Nájera, za razliku od tog danas se polažu u vinogradarstvo i turizam.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 La Rioja (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 6. 2018. 
  2. Spain: Autonomous Communities and Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 18. 06. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]