Segura

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Segura
Elpuenteviejo.JPG
Most Peligros u Murciji
Lokacija
Države  ŠpanjolskaRegija Murcia
Pokrajine Jaén, Albacete, Alicante
Gradovi Murcia, Orihuela
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Jaén, Cordillera Subbética (Betički Kordiljeri)[1]
1.413[1] m
38°05′47″N 0°40′32″W
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
  – vrsta
Guardamar del Segura (Provincija Alicante), (Sredozemno more)
m
38° 6′ 44″ N, 0° 38′ 18″ W
estuarij
Dužina 325[1] km
Pritoke Mundo, Alhárabe, Argos, Quípar, Mula, Guadalentín
Hidrologija
Protok
  – srednji

26,3 m³/s
Sliv
  – površina
sredozemni
14.936 km²
Karta
Localización del río Segura.png
Sliv rijeke na karti Španjolske

Segura je rijeka na jugoistoku Španjolske duga 325 km.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Segura izvire na obroncima masiva Cordillera Subbética (dio Betičkih Kordiljera), na 1.413 metara nadmorske visine[2], kod naselja Santiago-Pontones (ProvincijaJaén).[2]

U prvim kilometrima toka protiče kroz usku i duboku kotlinu prema sjeveru gdje prima kratke (ali bogate vodom) pritoke; Maderu, Zumetu i Tus.[3]

Kako u tom dijelu ima snažan i bogat protok, 1933. podignuta je brana sa akumulacijom Fuensanta, a 1957. nizvodno Cenajo, pored regulacije toka vode se koriste i za pokretanje hidroelektrana.[3] Nakon tih akumulacija Segura skreće prema jugoistoku i teče prema Murciji. Ispod Murcije prima veliku pritoku Guadalentín, i teče širokom aluvijalnom ravnicom, po kojoj meandrira[3]

Usput skreće prema sjeveru do grada Orihuele, od tamo teče prema istoku do ušća u Sredozemno more, kod grada Guardamar del Segura[3], to je nešto južnije od Alicantea.[1]

Dobar dio voda Segura i njene glavne pritoke - Guadalentína (Sangonera), koristi se za navodnjavanje voćnjaka, naročito u dolini oko Murcije.[1]

Segura i njene pritoke ljeti za velikih vrućina gotovo presuše, ali u jesen i zimu toliko nabujaju da im se vode izljevaju iz korita.[1]

Poplave[uredi - уреди | uredi izvor]

Segura je rijeka poznata po strašnim poplavama, koja se unatoč gradnje brana i kanala nije dala ukrotiti sve do kraja 20. vijeka. Neke od njenih poplava već su dokumentirane krajem srednjeg vijeka, počevši od one u jesen 1328. pa sve do katastrofalne iz septembra 1452., koja je dovela do gradnje nekoliko brana i kanala za regulaciju vodotoka.[3]

Segura je 1545. poplavila Murciju i njenu okolicu, a u poplavi koja je 1651. pogodila Murciju (Riada de San Calixto) poginulo je 1.500 stanovnika. Slijedeća velika poplava (Riada de Santa Teresa) dogodila se 1879. tad je bujica od 1.800 m³ / s pogodila Murciju i Orihuela (voda je narasla za više od 10 metara). Poginulo je 1000 stanovnika a brojne kuće su srušene.[3]

Rijeka je i tokom 20. vijeka nastavila plaviti; 1946., 1948., 1973., 1987. i 1989. Zbog toga je krajem 20. vijeka kanaliziran i njen donji tok (izgrađeni su kanali koju omogućuju skretanje viška voda u retencije. Zahvaljujući tim radovima, spriječene su poplave 1997., 2000. i 2012.[3]

Sliv rijeke velik je 1.543 km² i proteže se preko najsušnijih šanjolskih provincija Jaén, Albacete i Alicante, za koje je izuzetno važan vodotok.[1]

Da bi Segura imala dovoljno vode, čak se i dio voda rijeke Tajo preusmjerava na Seguru kako bi se mogla napojiti Murcia.[1]

Estuarij rijeke
Estuarij rijeke

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Segura River" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Segura-River. pristupljeno 11. 09. 2018. 
  2. 2,0 2,1 "Río Segura" (španjolski). Regio Murcia. http://www.regmurcia.com/servlet/s.Sl?sit=c,365,m,1454&r=ReP-2250-DETALLE_REPORTAJESABUELO. pristupljeno 11. 09. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 "Ríos de España, 14 Segura" (španjolski). Listas.20minutos. https://listas.20minutos.es/lista/rios-de-espana-365652/. pristupljeno 11. 09. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]