Segura

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Segura
Most Peligros u Murciji
Lokacija
Države Španjolska
PokrajineJaén, Albacete, Alicante
GradoviMurcia, Orihuela
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Jaén, Cordillera Subbética (Betički Kordiljeri)[1]
1.413[1] m
38°05′47″N 0°40′32″W
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
  – vrsta
Guardamar del Segura (Provincija Alicante), (Sredozemno more)
0 m
38° 6′ 44″ N, 0° 38′ 18″ W
estuarij
Dužina325[1] km
PritokeMundo, Alhárabe, Argos, Quípar, Mula, Guadalentín
Hidrologija
Protok
  – srednji

26,3 m³/s
Sliv
  – površina
sredozemni
14.936 km²
Karta

Sliv rijeke na karti Španjolske

Segura je rijeka na jugoistoku Španjolske duga 325 km.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Segura izvire na obroncima masiva Cordillera Subbética (dio Betičkih Kordiljera), na 1.413 metara nadmorske visine[2], kod naselja Santiago-Pontones (ProvincijaJaén).[2]

U prvim kilometrima toka protiče kroz usku i duboku kotlinu prema sjeveru gdje prima kratke (ali bogate vodom) pritoke; Maderu, Zumetu i Tus.[3]

Kako u tom dijelu ima snažan i bogat protok, 1933. podignuta je brana sa akumulacijom Fuensanta, a 1957. nizvodno Cenajo, pored regulacije toka vode se koriste i za pokretanje hidroelektrana.[3] Nakon tih akumulacija Segura skreće prema jugoistoku i teče prema Murciji. Ispod Murcije prima veliku pritoku Guadalentín, i teče širokom aluvijalnom ravnicom, po kojoj meandrira[3]

Usput skreće prema sjeveru do grada Orihuele, od tamo teče prema istoku do ušća u Sredozemno more, kod grada Guardamar del Segura[3], to je nešto južnije od Alicantea.[1]

Dobar dio voda Segura i njene glavne pritoke - Guadalentína (Sangonera), koristi se za navodnjavanje voćnjaka, naročito u dolini oko Murcije.[1]

Segura i njene pritoke ljeti za velikih vrućina gotovo presuše, ali u jesen i zimu toliko nabujaju da im se vode izljevaju iz korita.[1]

Poplave[uredi | uredi kod]

Segura je rijeka poznata po strašnim poplavama, koja se unatoč gradnje brana i kanala nije dala ukrotiti sve do kraja 20. vijeka. Neke od njenih poplava već su dokumentirane krajem srednjeg vijeka, počevši od one u jesen 1328. pa sve do katastrofalne iz septembra 1452., koja je dovela do gradnje nekoliko brana i kanala za regulaciju vodotoka.[3]

Segura je 1545. poplavila Murciju i njenu okolicu, a u poplavi koja je 1651. pogodila Murciju (Riada de San Calixto) poginulo je 1.500 stanovnika. Slijedeća velika poplava (Riada de Santa Teresa) dogodila se 1879. tad je bujica od 1.800 m³ / s pogodila Murciju i Orihuela (voda je narasla za više od 10 metara). Poginulo je 1000 stanovnika a brojne kuće su srušene.[3]

Rijeka je i tokom 20. vijeka nastavila plaviti; 1946., 1948., 1973., 1987. i 1989. Zbog toga je krajem 20. vijeka kanaliziran i njen donji tok (izgrađeni su kanali koju omogućuju skretanje viška voda u retencije. Zahvaljujući tim radovima, spriječene su poplave 1997., 2000. i 2012.[3]

Sliv rijeke velik je 1.543 km² i proteže se preko najsušnijih šanjolskih provincija Jaén, Albacete i Alicante, za koje je izuzetno važan vodotok.[1]

Da bi Segura imala dovoljno vode, čak se i dio voda rijeke Tajo preusmjerava na Seguru kako bi se mogla napojiti Murcia.[1]

Estuarij rijeke
Estuarij rijeke

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Segura River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. 09. 2018. 
  2. 2,0 2,1 Río Segura (španjolski). Regio Murcia. Pristupljeno 11. 09. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Ríos de España, 14 Segura (španjolski). Listas.20minutos. Pristupljeno 11. 09. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]