Osorno

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Osorno
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 40°34′S 73°08′W / 40.567°S 73.133°W / -40.567; -73.133
Država  Čile
Regija Los Lagos
Provincija Osorno
Vlast
 - Alcalde Jaime Bertín
Površina
 - Urbano područje 32.4 km²[1]
 - Područje utjecaja 951[2]
Visina 39[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Urbano područje 147,826[1]
 - Urbana gustoća 4,567 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 173,410[2]
 - Gustoća područja utjecaja 182.3 / stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC-4 (UTC-3)
Pozivni broj 56-65[2]
Karta
Osorno na karti Čilea
Osorno
Osorno
Pozicija Osorna u Čileu

Osorno je grad od 147,826[1] i općina od 173,410 stanovnika[2] na jugu Čilea u Regiji Los Lagos, u Provinciji Osorno u kojoj je administrativni centar.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Osorno leži u Centralnoj dolini na ušću riječice Damas u Rahue (pritoka Rijeke Bueno), udaljen 105 km sjeverno od regionalnog centra Puerto Montta i 945 km od Santiaga. Kako leži na trasi Panameričkog autoputa i magistralne željezničke pruge, veliko je raskršće prema argentinskom Barilochu.

Panorama grada

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Historija mjesta seže do 1558., kad ga je osnovao tadašnji kapetan general (guverner) García Hurtado de Mendoza, pod imenom San Mateo de Osorno. [3]

Zbog zlostavljanja autohtonih Huillicha, u čem su prednjačili konkvistadori, krajem 1598. njihov poglavica Pelantaro uspio je podići velik ustanak i počeo uništavati sva naselja i utvrde koje su španjolski kolonisti podigli južno od rijeke Biobío.[3]

U januaru 1600. započela je opsada Osorna, branioci su izdržali pune četiri godine, ali su ga onda napustili zbog gladi i žeđi.[3]

Zbog tog je tokom dobrog dijela kolonijalnog perioda Osorno egzistirao samo kao legenda. Tek je krajem 1793. za mandata Kapetan generala - Generalne kapetanije Čile Ambrosia O'Higginsa počela njegova obnova izgradnjom nove utvrde Kraljica Luisa.[3]

O'Higginsov cilj je bio da na taj način osigura kopneni put do Otoka Chiloé, kao i da Osorno postane poljoprivredna kolonija i da tako osigura hranu za udaljene južne krajeve, da se nemora sve dovoziti iz Santiaga.[3]

Od polovice 19. vijeka u Osorno se doselilo puno njemačkih kolonista, koji su grad obilježili svojom kulturom.

Velik doprinos razvoju grada bio je dolazak željeznice 1895. i produženje pruge do Puerto Montta 1911. Ona je omogućila transport stoke do udaljenih tržišta na sjeveru. U to vrijeme 1908. otvorene su i prve dvije banke, a 1913. i treća.[3]

Od 1908. grad ima i električnu rasvjetu po glavnim bulevarima, a od 1940. Osorno je postao administrativni centar vlastite Provincije Osorno, pa je krajem 1960-ih podignuto je dosta administrativnih zgrada, parkova i novih trgova.[3]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Pored katedrale apostola Mateja, inspirirane neogotikom, atrakcije su Vulkan Osorno i Jezero Llanquihue koji su udaljeni šesdesetak km jugoistočno od grada, i Nacionalni park Puyehue.

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Uz stočarstvo za ekonomiju grada najvažnija je poljoprivreda.

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Chile: Los Lagos (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/chile/loslagos/. Pristupljeno 22.12.2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Osorno Municipality in Chile (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/chile/mun/admin/osorno/10301__osorno/. Pristupljeno 22.12.2020. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Reseña Historia Urbana de Osorno (španjolski). Ilustre Municipalidad de Osorno. https://www.municipalidadosorno.cl/ciudad.php. Pristupljeno 22.12.2020. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]