Opština Vučitrn

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukoliko ste tražili tvrđavu, vidite članak Vučitrn (tvrđava).
Vučitrn


Vučitrn

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskomitrovački
Opština Vučitrn
UNMIK Vučitrn
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°49′00″N 20°58′00″E / 42.816667°N 20.966667°E / 42.816667; 20.966667
Nadmorska visina 514 m
Vučitrn na mapi Srbije
Vučitrn
Vučitrn
Vučitrn (Srbije)


Koordinate: 42° 49′ 00" SGŠ, 20° 58′ 00" IGD


Vučitrn (albanski Vushtrri ili Vushtrria; ćirilica Vučitrn) je grad i opština istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Kosova. Administrativno pripada Okrugu Mitrovica.

U opštini Vučitrn, prema UNMIK-ovim procjenama, danas živi oko 106.000 stanovnika, od čega su preko 95 % Albanci.

Džamija u Vučitrnu
Položaj Vučitrna na Kosovu

Demografija[uredi | uredi kod]

Naselje ima albansku etničku većinu. Do 1999. godine u gradu je živelo oko 1200 Srba, oko 500 Bošnjaka i oko 2000 Roma.

Broj stanovnika na popisima:

Historija[uredi | uredi kod]

Na području Vučitrna je postojalo ilirsko naselje Vicianum, koje su Rimljani osvojili u 1. vijeku pne. i od njega napravili svoju koloniju. Vicianum je kasnije bio pod bizantskom vlašću, a nakon Velike šizme postao jedno od najistočnijih mjesta na Balkanu s katoličkom većinom.

Nakon što je Otomanski imperij osvojio Kosovo krajem 14. vijeka, Vučitrn je odabran za sjedište sandžaka, i odatle se po lokalnom području širio islam. Od 18. vijeka Vučitrn, dotada važno naselje, počinje gubiti na važnosti. Godine 1912. ga je za vrijeme prvog balkanskog rata oslobodila Srbija, a od 1918. je dio Kraljevine SHS.

Za vrijeme drugog svjetskog rata i nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. Vučitrn se našao u dijelu Kosova pod njemačkom okupacijom i nominalnom vlašću srpske vlade pod Milanom Nedićem. Nakon završetka rata je postao dio autonomne oblasti, a kasnije SAP Kosovo u okviru SFRJ.

Za vrijeme kosovskog rata su na području Vučitrna zabilježeni mnogi zločini nad lokalnim albanskim stanovništvom od strane srpskih i jugoslavenskih vojno-policijskih snaga. Albanski izvori tvrde da je tada ubijeno oko 500, a nestalo oko 100 stanovnika opštine. To se kasnije izrazilo u stradanju i egzodusu Srba, razaranju i spaljivanju srpskih manastira, crkava i čitavih sela po cijelom području Kosova i Metohije.

Kulturne znamenitosti[uredi | uredi kod]

Vojinovića kula[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Vojinovića kula

Danas je od celokupnog nekadašnjeg utvrđenja opstala samo Donžon kula koja se u narodu naziva Vojinovića kula (po Vojinovićima iz epskih pesama) sa delom bedema u obliku kvadrata.

Sam Donžon spada u red najlepših kula tog tipa u ovom delu Srbije zbog svojih lepih proporcija i pravilno poređanog kamenja u njenim zidovima. Na njenim zidovima (debljine oko 3 m) se vide ostaci mašikula, strelnica odnosno puškarnica, a pored zatvorenog prizemlja, imala je sprat, nad kojim se nalazio otvoreni vrh kule sa grudobranom.

Visina bedema kvadratnog dvorišta je 4 m—5 m, sa izuzetkom južnog dela bedema koji je okrenut ka glavnoj ulici sa kosinom pri dnu (visina 1,2 m—1,5 m, ispad 0,35 m—0,4 m) čija je visina 6 m — 7 m.

Vojinovića most[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Vojinovića most

Vojinovića most u Vučitrnu preko reke Sitnice na starom karavanskom drumu koji je povezivao Dubrovačku republiku sa Skopljem je najstariji očuvani kameni most na prostoru republike Srbije i potiče sa kraja XIV veka. Čini ga ukupno 9 lukova (5 prvobitnih i 4 naknadno dodata) sa ukupnom dužinom preko 135 m, dok širina kolovoza iznosi skoro 5 m. Sitnica više ne protiče ispod Vojinovića mosta, jer je, usled prirodnih geoloških promena promenila svoj tok, pa sada protiče u neposrednoj blizini Vojinovića mosta.

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

  • Stefan (Nikola) Minić, poznati atletičar iz Priluka
  • Radosav Janićijević, poznati novinar i književnik iz Slatine

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Aleksandar Deroko. Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd, 1950.
  • Ivan Zdravković. Srednjovekovni gradovi i dvorci na Kosovu. Beograd, 1975

Spoljnji linkovi[uredi | uredi kod]