Opština Voždovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Opština Voždovac je beogradska opština. Zauzima površinu od 14.864 ha, na kojoj živi oko 167.000 stanovnika.

Opština Voždovac

Gradska opština Voždovac u Srbiji
Gradska opština Voždovac u Srbiji

Gradska opština Voždovac u Beogradu
Gradska opština Voždovac u Beogradu
Grb
Opšte informacije
Površina (2004) 148 km²
poljoprivredna 9 381 ha
šume 2 437 ha
Prirodni priraštaj (2004) -2.5 ‰
Broj naselja 36
Administracija
Okrug Grad Beograd
Opština nema
Predsednik opštine Ivana Tomić Ilić (SNS)
Statistika
Dužina puteva (2008) 65 km
Broj zaposlenih stanovnika 38 872
Osnovne škole (2007/2008) 20
Broj učenika 12 468
Srednje škole (2007/2008) 6
Broj učenika 6168
Internet stranica http://www.vozdovac.org.rs

Mesto današnje opštine Voždovac je mesto sa kojeg je vožd Karađorđe poveo svoje ustanike i 1806. prvi put oslobodio Beograd od Turaka. U spomen na taj događaj, ovaj kraj je nazvan Voždovo predgrađe, da bi kasnije dobio ime Voždovac. Posle Drugog svetskog rata opština je nazvana VI rejon, a 1956. nastala je spajanjem tadašnjih opština Lekino brdo i Voždovac.

Slava opštine Voždovac je Sveti Andreja, 13. decembar.

Opšti podaci[uredi | uredi kod]

Kada se pomene južna kapija Beograda,onda većina stanovnika zna da je reč o Voždovcu,jednoj od 16 beogradskih opština sa 152.000 stanovnika. Na svojih 15.000 ha površine,opština obuhvata dve celine-gradsko jezgro,kombinovano od starih naseobina poput Lekinog brda i Dušanovca i mnogobrojnih savremenih stambenih celina,a zatim korpus prigradskih naselja koja se protežu duž starog kragujevačkog druma. U južnom delu van starog gradskog jezgra,podizana su nova naselja Šumice,Konjarnik,Medaković i Braće Jerković,protkana parkovima,zelenilom,dečjim igralištima i slobodnim prostorom. U vremenu između 1969. i 1974. nastavljena je izgradnja,pa se na Braće Jerković nadovezao drugi deo istoimenog naselja,a dalje u pravcu autoputa je produženo naselje Medaković. Takođe je uz Avalski drum do početka 80-tih godina završeno i naselje Banjica. Poslednje dve,tri godine bile su u znaku rekonstrukcija ulica,vodovodne mreže,izgradnje sportskih terena,kao i igrališta za decu,asfaltiranja puteva u prigradskim naseljima,ulaganja u infrastrukturu Voždovca. U planu je izgradnja komercijalno-poslovnih objekata i centara na Banjici,u naselju Kumodraž II,Medaković II,Šumice,Braće Jerković. Izgrađen je Dušanovački plato i završeni su radovi na kompletnoj izgradnji ul.Vojvode Stepe,čime bi ova ulica dobila izgled pravog bulevara.

Geografija[uredi | uredi kod]

Opština Voždovac nalazi se 4-5 kilometara južno od centra Beograda. On spada u srednje opštine (obuhvata površinu od 148 kv. km.). Najviši vrh na Voždovcu je planina Avala (511 m). On ima nekoliko brda:

  • Banjičko brdo-195 m.
  • Mitrovo brdo-175 m.
  • Brdo Torlak-307 m.
  • Pašino brdo-225 m.
  • Avalsko brdo-511 m.

Opština ima i nekoliko potoka:Kumodraški potok,Duboki potok,Banjički potok, Bubanj potok itd.

Položaj[uredi | uredi kod]

Opština Voždovac se nalazi u jugoistočnom delu Beograda i on obuhvata centralni deo Beograda. Graniči sa opštinama Vračar na severu,Zvezdara na severoistoku,Grocka na istoku,Sopot na jugu,Barajevo na jugozapadu,Čukarica i Rakovica na zapadu i Savski Venac na severozapadu.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2002. opština Voždovac ima 151.768 stanovnika.

Etnička struktura

  • Srbi-138.528 (91,28%)
  • Crnogorci-1.879 (1,24%)
  • Jugosloveni-1.740 (1,15%)
  • Makedonci-902 (0,59%)
  • Romi-820 (0,54%)
  • Hrvati-810 (0,53%)

Kretanje broja stanovnika

  • 1961:85.458
  • 1971:134.206
  • 1981:159.364
  • 1991:156.373
  • 2002:151.768

Zanimljivosti[uredi | uredi kod]

Najznačajniji turistički potencijali na teritoriji opštine Voždovac su:kompleks planine Avala sa Spomenikom Neznanom junaku,planinarskim domom Čarapićev brest,područje Šuplje Stene,prirodno jezero u naselju Trešnja,veštačko jezero Bela reka u Ripnju,veštačko jezero između naselja Pinosava i Resnik,spomen-park u Jajincima posvećen streljanim rodoljubima u Drugom svetskom ratu,rodna kuća Vojvode Stepe u Kumodražu. Na širem prostoru Avale kao značajni turistički resursi identifikuju se i podavalske termalne vode,Zavojnička reka kao i seoska naselja Beli Potok,Zuce,zaseok Brđani,Pinosava sa mogućnostima razvoja seoskog turizma ili razvoja privrednih sadržaja u funkciji turizma. Međutim,priroda se sama postarala da ljude podseti na ove činjenice. Na opštini Voždovac nalazi se još i Banjička šuma i nekoliko parkova kao što su Park Šumice, Park Jajinci,Spomen park Topovske šupe i pošumljena oblast Stepin Lug (Gaj).

Istorija[uredi | uredi kod]

O imenu opštine[uredi | uredi kod]

Voždovac je jedna od 17 gradskih opština Beograda. Nosi ime po vođi Prvog srpskog ustanka, prvom Voždu srpskog naroda, poznatog i po nadimku Karađorđe. Prostoru iznad današnje Autokomande, stanovništvo 1904. godine daje ime "Voždovo naselje-Voždovo predgrađe", sećajući se na mesto odakle je Karađorđe krenuo sa svojim ustanicima 1806. godine da oslobađa varoš i beogradsku tvrđavu. Pripajanje delova grada, prigradskih naselja i tadašnjih sela novoj administrativno-teritorijalnoj organizaciji-opštini daje se ime Voždovac. Sadašnji teritorijalno-administrativni oblik opština Voždovac konačno dobija 1960. godine.

Geološka prošlost i praistorijska doba[uredi | uredi kod]

Najstariji teren u okolini Beograda, metamorfne stene serpentiniti, nalazi se u severnom i južnom podnožju Avale, u dolini Bolečke i Topčiderske reke i njihovih pritoka (Karagača, Prečica, Bubanj, Bučvar i dr). Pregled geološke istorije Beograda (i Voždovca) u pravom smislu reči možemo otpočeti tek od momenta nadiranja jurskog mora u ovaj kraj pre 150 miliona godina. Jurskih stena ima u Ripnju, gde su u usecima pruge za Valjevo otkriveni vanredno lepi raznobojni pločasti rožnaci i peščari. Avala i njeno podnožje izgrađeni su od gornjekrednog fliša u kojem, sem retkih foraminifera i tragova kretanja nekih organizama po dnu (bioglifi), nema vidljivih fosilnih ostataka. Najsevernije prema Beogradu fliš se proteže do Kanarevog brda, Banjičkog potoka, Žarkova i Čukarice (toplana); jedna divna korenasta bora u useku železničke pruge kod manastira Rakovice pripada gornjekrednom flišu. Od Beograda na jug izdižu se venačne planine Šumadije: Avala, Koviona, Kosmaj, Varovnica, Oplenac, deo Venčaca, Rudnik, Ramaćki visovi, Gledićke planine. Najbliže prema Beogradu vulkansko ognjište je bilo u selu Banjici (stena fonolit). Pored Avale i neki drugi visovi južno od Beograda (Dedinje, Devojački i Petrov grob), znatno viši nego što su danas, neko vreme takođe su bili ostrva u Panonskom moru. Nova naselja Braće Jerković, Medaković, Šumice i Konjarnik izgrađena su na panonskim laporcima. Pontijska fauna nalazi se u svim izdancima slojeva po ataru Belog Potoka i Zuca. Belopotička padina nema u svom sastavu uglja.

Arheološka nalazišta na Voždovcu[uredi | uredi kod]

Na području opštine Voždovac registrovano je više od arheoloških lokaliteta iz perioda praistorije,antike i srednjeg veka. Od ukupnog broja,dva lokaliteta su proglašena za arheološka nalazišta od značaja za Republiku Srbiju.

  • Lokalitet Strelište-Banjica-antički period;Na lokalitetu su krajem 19. veka konstantovani ostaci antičkih grobova.
  • Lokalitet Autokomanda-praistorija i srednji vek;U krutu stare Autokomande Konstantovani

su ostaci praistorijskih i srednjovekovnih slojeva.

  • Lokalitet ul. Jove Ilića br.36-antički period;Pronađena je ostava rimskog bronzanog novca.
  • Lokalitet ul. Bukovička br.88-antički period;Ovde su otkrivena dva antička groba građena od opeka sa prilozima.
  • Lokalitet ul. Trubareva br.13-antički period;Prilikom građevinskih radova pronađena je ikona sa predstavom Tračkog konjanika. Na prostoru između ulice Bukovičke i Mokroluške nailazi se na brojne fragmente rimske keramike,opeka i tegula.
  • Lokalitet Usek-Banjica-praistorijski period;Lokalitet Usek ima status arheološkog nalazišta od značaja za Republiku Srbiju.
  • Lokalitet Strelište-Jajinci-Stari manastir Rakovica-antički i poznosrednjovekovni period;Na lokalitetu su,na osnovu površinskih nalaza,konstantovani ostaci sloja iz antičkog perioda i mogući ostaci kompleksa starog manastira Rakovica.
  • Lokalitet Svinjci-Beli Potok-antički period;Idući od Čarapićevog bresta ka Zucama nailazi se na stara rudarska okna iz antičkog perioda.
  • Lokalitet Bavčine-Beli Potok-antički period;Prilikom obrade zemlje na njivama se nailazi na veliku količinu ulomaka rimske keramike.
  • Lokalitet mesto televizijskog tornja na Avali-srednjovekovni period;Prilikom građevinskih radova na izgradnji tornja naišlo se na srednjovekovne rudarske jame.
  • Lokalitet Spomenik Neznanom junaku na Avali-srednjovekovni period;Na mestu gde se danas nalazi Spomenik neznanom junaku,do 1934. godine nalazili su se očuvani ostaci srednjovekovnog grada Žrnov. Zbog podizanja Spomenika,grad je podignut u vazduh.
  • Lokalitet Rezervoar za vodu Avala-praistorijski period;Na mestu gde se nalazi rezervoar za vodu konstantovani su ostaci jednog manjeg neolitskog naselja.
  • Lokalitet Šuplja Stena-Avala-praistorijski i srednjovekovni period;U starim napuštenim hodnicima Šuplja stena nalaženi su fragmenti neolitske i eneolitske keramike.
  • Lokalitet Čaršija-Ripanj-praistorijski period;Lokalitet Čaršija ima status arheološkog nalazišta od značaja za Republiku Srbiju. Na lokalitetu su arheološkmim iskopavanjima konstantovani ostaci većeg neolitskog naselja.
  • Lokalitet Crni glogovi-Ripanj-antički period;Na ovom lokalitetu nađena je ostava rimskog srebrnog novca.
  • Lokalitet Pećine-Bošnjaci-antički period;Na lokalitetu se naišlo na ostatke Rimskog puta popločanog kamenim pločama.
  • Lokalitet Pećine-Krečane-antički period;Prilikom gradnje pruge u useku su poremećeni skeletni grobovi koji se na osnovu priloga mogu datovati u 3-4. vek.

Aleja velikana[uredi | uredi kod]

Na teritoriji gradske opštine Voždovac rođene su i živele brojne istorijske ličnosti:

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

  • Tanja Petrović, poznata karatistkinja i majstor karatea
  • Dragan Lukić, pisac, pesnik

Naselja[uredi | uredi kod]

Na teritoriji opštine Voždovac nalazi se 36 naselja. Naselja su podeljena na gradska i seoska naselja.

Dušanovac,Jajinci,Kumodraž,Kumodraž 2,Lekino Brdo,Marinkova Bara,Medaković,Medaković 2, Medaković 3,Mitrovo Brdo,Konjarnik,Pašino brdo,Selo Rakovica,Trošarina i Šumice.

Zuce,Pinosava,Ripanj,Stepin Lug i Šuplja Stena.

Ripanj[uredi | uredi kod]

Ripanj je najjužnije naselje u opštini Voždovac. Udaljen je oko 20 km južno od Terazija,i nalazi se oko 3-4 km južno od planine Avale. Obuhvata površinu od 8000 ha (80 kv.km.) i kroz naselje prolaze sledeće linije GSP-a:405(Voždovac-Glumčevo Brdo),407(Voždovac-Bela Reka),408(Voždovac-Ralja/Drumine/ i 534(Cerak Vinogradi-Ripanj/centar/). Veće ulice u naselju su Avalska i Brđanska. Prema popisu iz 2002. bilo je 10.741 stanovnika. On je najverovatnije dobio ime po steni Ripi. U naselju se nalazi još i fabrika "Minel" sa svoja tri pogona.

Avalski Venac[uredi | uredi kod]

Avalski Venac je predložena opština od Grada Beograda. Pokret za stvaranje opštine počeo je 1996,a od 2002. je poboljšan za uspešnu kampanju za stvaranje opštine Surčin,koji se odvojio od opštine Zemun. Opština bi trebala da obuhvata sledeća naselja: Ripanj, Zuce,Beli Potok i Pinosavu iz opštine Voždovac,uključujući i Vrčin iz opštine Grocka i Resnik iz opštine Rakovica. Sva naselja nalaze se pored planine Avale. Ukupno stanovnika ima oko 48.000 prema popisu iz 2002. U septembru 2007. predlog je zvanično započeo u opštini Voždovac,a u oktobru 2007. skupština opštine je započela izgradnju zgrade u centru Belog Potoka,koja će poslužiti kao predstavljane skupštine buduće opštine. Novi administrativni centar je završen u aprilu 2008.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]